Connect with us

Politika

Saga o aferi Viadukt se nastavlja, KRAJ SE NE NAZIRE?!

Aferi ‘Viaduct’ još se ne nazire kraj uprkos tome što je Kristijan Šmit donio odluku da se dug slovenačkoj firmi u iznosu od 120 miliona KM plati od dijela akumuliranih sredstava od putarina koji bi u tom pretpostavljenom iznosu trebao pripasti Republici Srpskoj, otkriva Raport.

Informacije do kojih je naš portal došao iz više pouzdanih i provjerenih izvora u institucijama BiH, koje se posljednjih mjeseci bave načinom rješavanja problema ovog sumnjivog duga, ukazuju na to da bi saga o ‘Viaduktu’ mogla biti nastavljena dodatnim komplikovanjem situacije, a još je i mnogo nerazjašnjenih okolnosti u vezi s ovim slučajem.

Koliko je situacija i dalje sumnjiva i tajanstvena, prvo govori činjenica da je ministar finansija i trezora Srđan Amidžić (SNSD) oko isplate duga ‘Viaduktu’ više puta mijenjao priču i ‘okretao ploču’, a u petak je postao izuzetno kooperativan u odnosu na odluku visokog predstavnika, koga javno vlasti u Srpskoj ne priznaju, da se novcem Republike Srpske plati dug ‘Viaductu’.

Amidžić se prvo svim silama borio da se dug slovenačkoj firmi, za koji je isključivi krivac vlast u RS, plati od dijela dobiti Centralne banke BiH.

Kada je vidio da od tog njegovog plana neće biti ništa i uoči Šmitove odluke da će u konačnici RS platiti 120 miliona, Amidžić je odjednom počeo ‘kukati’ i zagovarati stav da dug ne treba platiti.

Pravdao je Amidžić to i tvrdnjom da je ‘Viaduct’ za uplatu duga dostavio račun na Kanalskim ostrvima, ali je indikativno da je SNSD-ov ministar taj račun u ‘poreskom raju’ tek počeo spominjati nedavno, iako ova afera potresa BiH mjesecima.

Još čudnije je to što se SNSD nakon što je Šmit donio set odluka za nesmetano funkcionisanje BiH obrušio na visokog predstavnika, a s druge strane Amidžić je po Šmitovoj odluci postupio odmah sutradan.

Odnosno, kako saznaje Raport, Amidžić koji je imao rok od sedam dana da izvrši Šmitovu odluku, a u slučaju da je nije izvršio to bi mogao uraditi njegov zamjenik Muhamed Hasanović, odmah u petak je proslijedio Hasanoviću neophodne instrukcije o otvaranju računa kod CBBiH, što je zamjenik finansija i trezora BiH i dostavio Centralnoj banci BiH, koja je postupila po zahtjevu MFTBiH i po odluci visokog predstavnika.

Kako saznaje Raport, već u petak na taj novotvoreni račun prebačeno je ukupno 240 miliona KM od akumuliranog ukupnog iznosa od 316 miliona KM od putarina.

Od tih 240 miliona KM 120 je prema Šmitovoj odluci namijenjeno za plaćanje duga ‘Viaduktu’, a 120 miliona namijenjeno je Federaciji BiH, jer je Šmit istom odlukom odredio da se i ekvivalentan iznos od putarina uplati i FBiH.

Upitno je da li se Amidžić uplašio sankcija ili mu je ipak stalo da sumnjivi dug bude što prije isplaćen.

Ali, kako saznaje Raport, Centralnoj banci još uvijek nije dostavljen račun na koji bi trebala uplatiti dug ‘Viaductu’.

Raportovi izvori bliski MFTBiH kažu da u ovom trenutku niko ne zna tačan iznos duga, niti broj računa ‘Viaducta’, a čak se ne zna ni jesu li tačne Amidžićeve tvrdnje da je taj račun na Kanalskim ostrvima!

Prema informacijama Raporta, do sada je račun na Kanalskim ostrvima spominjao samo Amidžić, dok su iz Pravobranilaštva BiH tvrdili da im nikakav račun nije dostavljen.

Ako se ispostavi da račun uistinu jeste u tom ‘poreskom raju’ odnosno na Kanalskim ostrvima, i da je riječ o offshore kompaniji, tek onda će nastati problem. Upućeni izvori za Raport kažu da će inostrana korespondentna banka Centralne banke BiH odbiti takvu vrstu transakcije zbog sumnje u ‘pranje novca’.

To bi, kažu naši sagovornici odbila učiniti bilo koja banka u zemljama EU, a banka korespondent CBBiH jeste u EU.

Imajući sve to u vidu, odnosno da se još uvijek traga za računom na kojem će biti isplaćen dug ‘Viaduktu’, da nema još tačno utvrđenog iznosa duga i da ukoliko je račun ipak na Kanalskim ostrvima da postoji mogućnost da neće biti moguć transfer tog novca, jasno je da je još dosta nedoumica i tajni u vezi s ovim slučajem.

Ali, to nije sve. Isplata duga ‘Viaduktu’ direktno se reflektira i na primjenu Šmitove odluke, da se od dijela dobiti Centralne banke BiH osigura novac za nabavku novih tehnologija za opšte izbore za narednu godinu.

Svakako, Centralna banka BiH kao državna, nezavisna, transparentna i jedna u pogledu poštivanja domaćih i međunarodnih propisa, najjača državna institucija, ispoštovat će odluku visokog predstavnika.

Ali, kako saznaje Raport, jedna ovakva institucija koja vodi brigu o monetarnoj stabilnosti u zemlji, neće rizikovati i dio svoje dobiti uplaćivati na bilo čiji račun, sve dok ne dobiju zvanične, sudske akte da su procesi izvršenja nad imovinom Banke koji su pokrenuti zbog ‘Viaducta’ i obustavljeni.

Sigurno je da se drugačiji stav od jedne ozbiljne institucije poput Centralne banke BiH nije mogao ni očekivati i za državu BiH je dobro da je tako, ali ujedno to je i pokazatelj da će se na nabavku novih izbornih tehnologija, još sačekati.

Inače, Raport je ranije objavio da su pravni zastupnici ‘Viadukta’ u javnost pustili informaciju da su institucijama BiH za uplatu duga dostavili račune fonda Vannin Capital i Fortress Investment Group.

Fond Vannin Capital do sada se više puta spominjao u aferi ‘Viadukt’, kao finansijer arbitražnog spora protiv BiH, jer ‘Viadukt’ u to vrijeme nije imao ni marke na računu.

Navodno je Vannin Capital pristao finansirati arbitražni proces i ‘Viadukta’ s prvobitnih 2,5 miliona američkih dolara, a kako je Raport već pisao ‘Viaduct’ se obavezao da će im isplatiti između 20 i 40 posto iznosa koji dobiju presudom, a procenat je zavisio od limita koji se kretao do 50 i iznad 50 miliona KM.

Da li je ‘Viaduct’ nekom ugovornom odredbom s Fondom regulisao i to da će kompletan iznos dosuđenog novca ići na račun Vannin Capitala ili Fortress Investment Group čijim dijelom je u međuvremenu Fond postao, za sada je nepoznato. Kao što je nepoznato jesu li ti računi uistinu na Kanalskim ostrvima, poreskom raju.

Sve su ovo indicije da je za nadležne, istraga o ‘Viaductu’ imperativ.

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno