Connect with us

Svijet

SAMI SEBI NAPRAVILI SUNCE! Italijansko selo ponosno na PRVI OVAKAV PROJEKAT, upaliće ga ove sedmice

Pomjeranje sata svima teško pada, jer sunčeva sjvetlost nestaje brže nego inače a dani nam brzo postaju tamni i tmurni. Ovaj osjećaj vrlo dobro znaju stanovnici sela Viganela u podnožju planine Italiji, jer na ovom mjestu sunčeva svjetlost potpuno nestaje na oko tri mjeseca svake godine.
Ipak, stanovnici su odlučili da naprave sopstveni izvor svjetla i toplote, uz pomoć kreativnosti i tehnologije, koje će se 11. novembra ponovo “aktivirati”.

Italija je poznata po vibrantnim prizorima i moru koje obasjava topla i blještava sunčeva svjetlost, ali selo Viganela je poznata po nečemu veoma drugačijem. Na ovom mirnom mestu u planinama, zbog svog nepovoljnog geografskog položaja i visine okolnih planina, stanovnici žive u potpunom mraku od sredine novembra do početka februara, 83 dana bez svjetlosti.

Sunce tada zalazi iza planina, koje ga poptuno blokiraju, tako da su mještani primorani da žive bez ovog prirodnog izvora toplote i svjetlosti u zimskom i jesenjem periodu.

Kako je čovjeku neophodno sunčevo svjetlo za fizičko, ali i mentalno zdravlje, prije nekoliko godina su odlučili da uzmu stvar u svoje ruke i naprave sopstveno “sunce” i tako riješe problem.
Arhitekte Đakomo Bonzani i inženjer Emilio Barloko su 2006. godine kreirali interesantnu instalaciju. Odlučili su da postave džinovsko ogledalo, visine 40 metara, teško više od 1 tone, na oko 870 metara iznad sela, koje reflektuje sunčeve zrake na glavni trg. Pomoću kompjuterskog programa, ogledalo prati putanju sunčevih zraka tokom dana, te svjetlost traje oko šest sati dnevno, kako bi ljudi imali vremena za socijalizaciju i “upijanje” svjetlosti. Ogledalo je tokom dana vertikalno,a uveče se pozicionira horizontalno tako da kiša i vjetar mogu da očiste njegovu površinu. Osmišljeno je tako da osvijetli glavni trg i portu crkve. Aktivira se 11. novembru a isključuje se 2. februara tokom proslave Dana svjetlosti.
Projekat je koštao oko 100 hiljada evra, a gradonačelnik sela, Pjer Franko Midali, objasnio je da je ideja “veoma ljudska, a ne naučna, jer je nastala od želje za socijalizacijom i toplotom tokom mračnih zimskih mjeseci”.

Zanimljivo je da je 2013. godine nastao sličan projekat u selu Pjukan u Norveškoj.

Svijet

TEK SE OČEKUJE PRAVA OFANZIVA! Rusi okupirali NAJVIŠE UKRAJINSKIH TERITORIJA u posljednje 2 godine

Petomjesečno čekanje da američki Kongres odobri 61 milijardu dolara vojne pomoći Ukrajini vjerovatno je prouzrokovalo trajnu štetu koja će se osjećati na prvim linijama fronta još mjesecima.
Ruske snage iskoristile su “artiljerijsku sušu” koja je drastično umanjila sposobnosti ukrajinske odbrane od decembra kako bi napredovale na istočnom frontu blizu Avdijevke (Avdejevke), postigavši najveći napredak od prvih mjeseci rata. Napredak ruskih snaga podstakao je upozorenja visokih ukrajinskih vojnih zvaničnika o mogućoj pretnji linijama snabdjevanja i logističkim centrima na istoku, koji su sada opasno blizu dometa nadmoćne ruske vatrene moći.

Veliko napredovanje uoči očekivane ruske ofanzive
Mračne vijesti o napretku dolaze uoči očekivane ruske ofanzive krajem maja, koja bi mogla ugroziti ukrajinske snage u istočnom regionu Donjecka i teško izvojevane, iako skromne, uspjehe prema okupiranom lučkom gradu Marijupolju.

Rusija je bacila ogromne resurse na slabu ukrajinsku odbranu preko istočnih linija fronta, gurajući se prema tri ključne tačke: vitalnom vojnom središtu Pokrovsku zapadno od Avdijevke i lokacijama na strateškim uzvisinama, kao što su Časiv Jar blizu Bahmuta i Kurakova na jugoistoku Ukrajine.
Rusi nisu stali na Avdijevki, odmah su krenuli dalje
17. februara Ukrajina je objavila da se povukla iz Avdijevke, istočnog grada za koji borbe vode cijelu deceniju. Rusija je, prema dostupnim informacijama, žrtvovala hiljade vojnika kako bi ga zauzela. No, napredovanje ruskih snaga nije stalo na Avdijevki.

Tokom sledećih 10 nedelja, kao što pokazuje analiza ukrajinske posmatračke grupe “DeepStateMap”, ruske su snage polako zauzimale selo za selom zapadno od grada, iskoristivši neuspijeh Kijeva da izgradi utvrđenja, ali i nevoljnost da javno iznesu razmjere svojih teritorijalnih gubitaka u tom području.

Tek je u nedjelju vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirski priznao pad niza sela za koje su njegovi podređeni danima insistirali da se za njih još uvijek vode borbe.

To je potvrdilo da su ruske snage u nešto više od dva mjeseca postigle najveći i najbrži napredak od prodora kod Severodonjecka u julu 2022.
Ukrajinsko oklijevanje da prizna te gubitke dovelo je do javnih kritika nekih proukrajinskih vojnih blogera i analitičara. “DeepStateMap”, koji svakodnevno ažurira situaciju na prvoj liniji fronta, pokazao je značajne gubitke u blizini Avdijevke. Jedan od osnivača grupe, Ruslan Mikula, rekao je za CNN da su progovorili jer su smatrali da vojni portparol ima priliku da proveri stvarnu situaciju, ali on i dalje daje neistinite informacije i to potkopava njihov kredibilitet.
Ukrajinci su sada posebno ranjivi
Mikula je rekao da je rusko napredovanje blizu Očeretina, sela koje je Rusija zauzela proteklih nedelja zapadno od Avdijevke, “zasad taktički uspijeh”, ali bi “mogao postati strateški”. “U trenutnoj situaciji biće vrlo teško zaustaviti neprijatelja jer se probija tamo gdje odbrana nije obraćala dovoljno pažnje”, rekao je.

Rekao je da postoji nedostatak odbrambenih utvrđenja duž Avdijevke na cijelom levom boku – što bi zapravo značilo da su otvorene ravnice sada ranjive gotovo do ključnog auto-puta koji vodi do strateškog ukrajinskog središta Pokrovsk.
U poslednjem saopštenju ukrajinskog glavnog štaba stoji da njihove snage brane niz sela mnogo bliže Pokrovsku nego što su priznavali ranije.

Zelenski traži hitnu dostavu zapadne pomoći
Predsjednik Volodimir Zelenski je prekjuče u obraćanju zahtjevao “značajno ubrzanje zapadnog snabdjevanja kako bi se značajno ojačale sposobnosti vojnika.”

Rekao je da je odbrani Kijeva potrebna snaga koja se mora dokazati u smjeru Pokrovska, zajedno s drugim opasnim linijama fronta na jugu kod Kurakova, ali i na sjeveroistoku u blizini Kupjanska.

Daljnje rusko napredovanje prema Kurakovu na jugoistočnom djelu te linije fronta moglo bi ugroziti uspijehe koje je Ukrajina postigla tokom ljetnje protivofanzive. Na severu, Rusija redovno bombarduje drugi po veličini grad u Ukrajini, Harkov, ali takođe snažno gura duž fronta u blizini Kupjanska, kako bi ponovno zauzela teritoriju koju je Ukrajina oslobodila u munjevitoj protivofanzivi u kasno leto 2022.

Pad Časiv Jara stvorio bi velik problem
Ukrajinski zvaničnici takođe su javno upozorili na mogućnost pada Časiv Jara, malog grada u blizini grada Bahmuta, koji su Rusi prvo brutalno razorili, a potom osvojili prošlog maja.

Časiv Jar nalazi se na uzvisini, a potpukovnik Nazar Vološin, portparol lokalnog ukrajinskog zapovjedništva, rekao je prekjuče na ukrajinskoj televiziji da ruske snage namjeravaju da probiju duž kanala blizu njega i zauzmu ga kako bi stekle stratešku prednost nad vojno važnim obližnjim ukrajinskim gradovima.

– Za njih je jako važno da zauzmu Časiv Jar prije nego što dobijemo inostranu pomoć, odnosno prije nego što se prekine aktualni manjak municije. Ako neprijatelj zauzme dominantne uzvisine i okupatori se tamo učvrste, biće to veliki problem za nas, jer će se Kostjantinivka, Kramatorsk, Slovjansk i Družkivka odmah naći na udaru – rekao je Vološin za ukrajinsku televiziju, prenosi CNN.

Ruski cilj osvajanja Donjecka je sve bliži realizaciji
Ako bi se ta četiri grada, koja se nalaze uz isti auto-put, našla pod ozbiljnom pretnjom, ruski cilj kontrole nad celom regijom Donjecka bio bi mnogo bliže ostvarenju.

Jurij Fedorenko, zapovjednik čete bespilotnih letelica “ahiles” pri 92. posebnoj jurišnoj brigadi u tom području, rekao je da su sledeća dva mjeseca označila “prozor mogućnosti” za ruske snage. Rekao je da su ruske snage shvatile da će Ukrajina uskoro “imati potrebna sredstva protivvazdušne odbrane i potreban raspon municije koncentrisane na prvoj liniji fronta, što će onemogućiti neprijatelju izvršavanje zadataka intenzitetom koji ima sada.”

Nastavi čitati

Svijet

NAPETO U ŠVEDSKOJ! Odobreni protesti koji uključuju spaljivanje Kurana

Švedska policija dozvolila je skup koji uključuje spaljivanje Kurana, prije početka takmičenja za pjesmu Evrovizije u Malmeu, objavio je list “Geteborg-Posten”.

Protesti će biti održani sutra poslijepodne, dan prije početka zvaničnog takmičenja, na Trgu Gustav Adolf u centru grada.

U Malmeu su za 9. i 11. maj planirana dva propalestinska i jedan proizraelski skup.

Švedska policija preduzela je mjere bezbjednosti prije početka takmičenja čije će se polufinale održati 7. i 9. maja, a finale 11. maja.

Očekuje se učešće oko 100.000 ljudi iz različitih zemalja, što je oko trećine gradske populacije. Događaj će obezbjeđivati veliki broj pripadnika službi bezbjednosti.

U Švedskoj je u ljeto 2023. godine održan niz protesta na kojima je spaljivan Kuran, što je izazvalo bijes muslimanskih zemalja.

Nastavi čitati

Svijet

EVO ŠTA ĆE BITI TEMA RAZGOVORA DVA PREDSJEDNIKA! Uskoro sastanak Putina i Sija

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovaraće o globalnim i regionalnim pitanjima iz domena bezbjednosti tokom predstojeće posjete Kini, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“I međunarodna i regionalna bezbjednosna pitanja biće teme razgovora”, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje da li će Putinova posjeta Kini uključivati diskusije o kontroli naoružanja u svjetlu aktivnosti SAD u azijsko-pacifičkom regionu.

Peskov je renije rekao novinarima da su pripreme posjete Putina Kini u posljednjoj fazi.

Putin je obećao da će kineskom predsjedniku pokloniti jednu od svojih omiljenih knjiga “Šta da se radi” autora Nikolaja Černiševskog.

U knjizi je pečat biblioteke sa datumom 15. juni 1953. godine, što je datum rođenja kineskog lidera, navodi TASS.

Nastavi čitati

Aktuelno