Bojan Vujić, predsjednik inicijativnog odbora po pitanju dopuna Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojim se traži način da se osobama i firmama koje su stavljene na listu OFAC-a pri Ministarstva finansija SAD, otvore računi u bankama u Srpskoj, kazao je da su prikupili oko 9.000 potpisa za ovo pitanje jer su izostale reakcije Agencije za bankarstvo RS i drugih institucija i tako udareno na osnovna prava tih ljudi.

“Jako dobro znam šta znači dočekati prvi u mjesecu, kako je teško zaraditi svaku marku i obezbijediti platu sebi i porodici”, rekao je Vujić.

Poručio je da je pravnim licima oduzeta šansa da posluju, a fizičkim licima osnovno pravo.

“Bez banaka nema platnog prometa, propisa, niti sistema. Takva samovolja banaka je direktno odgovorna za prestanak rada naše tehnološke grupacije. Banke su onemogućile da se otvore računi čak i ljudima koji su otišli iz sankcionisanih firmi samo zato jer su eto radili u tim firmama”, istakao je on.

Pozvao se na zakone koji kažu da su banke dužne da otvore račune pravnim licima, ali da nigdje ne piše da ne mogu otvoriti račun bez zakonskog osnova.

“Zato se želimo zaštititi od samovolje banaka. Ovdje ne govorimo o zašititi nekih firmi, već o zaštiti prava na poslovanje, prava na rad firmi i svakog građanima Republike Srpske. Govorimo o tome dali će banke mogu same donijeti odkluku na osnovu inostranih sankcija da ukinu pristup i pravo fizičkim i pravnim licima, da banke donesu odluku da ne otvore račun na osnovu rekla- kazala. Nema suvereniteta ako se naši zuakoni ne primjenjuju, a to su banke uradile, stavile su van snage zakone Republike Srpske. Danas ne odlučujete o jednoj firmi i jednom zakonu, već o zaštiti osnovnih principa, institucija prava”, poručio je Vujić.

Mirjana Orašanin, poslanik u Klubu SDS-a u NS RS, istakla da je da nema ništa protiv ovoga, ali da je očigledno zakon pisan za firme bliske vlasti.

“Treba naći banku koja će obavljati unutrašnji platni promet za sankcionisana lica, i to treba regulisati u članu 10. Tražićemo da Agencija za bankarstvo da svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona jer ga u inicijativi nema“, rekla je Orašanin.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red, rekao je da su građanske inicijative uvijek dobrodošle, ali da se iza ovog nacrta krije politika i da nema nekih građanskih pobuda.

“Ovaj zakon se već zove Prointer zakon. Ovim se pokušava zaobići međunarodna intervencija, banke treba da se prisile da rade sa sankcionisanim licima, pa se postavlja pitanje da li je to dobro rješenje. Ovdje su predlagači naružili Agenciju za bankarstvo RS. Imamo situaciju da banke funkcionišu po međunarodnim pravilima i regulatorima i postoji veliki rizik od nekih blokada ako se ovo usvoji, pa se pitam kako mislite da natjerate banke da na ovaj način rade. Banke ovim gube diskrediciono pravo da raskidaju ugovore i rekli ste ako nema presude u BiH, banka mora otvoriti račun ako je Agencija tjera na to što je apsurdno jer onda bilo ko može napraviti neko krivično djelo vani, poput pranja novca negdje u inostranstvu, a da ovdje nema problema da se to riješi. Mislim da su i bankari lobirali da se ovo ne usvoji”, naveo je Vučinić.

Iz PDP su se najviše osvnuli na to da ni Vlada Srpske nije javno podržala nacrt dopuna ovog zakona.

“Imam besplatan savjet za predlagača, da se predloži zakon kojim će biti zabranjeno da se ljudima sa crne liste otvori račun. Jer smo imali situaciju da se nakon bilo kojeg usvojen zakona u NS RS radi suprotno, odnosno da se ne primjenjuju. Da li vi sad želite da se ovdje donese još jedan zakon koji se neće primijeniti?”, pitao je Bojan Kresojević, poslanik u Klubu PDP-a.

Njegov kolega, Slaviša Marković, kazao je da je ovo nastavak loše prakse da se ide u korist pojedincima.

“Sve sam očekivao, ali da se Prointer žali na vlast ovdje, i to firma koja je dosad dobila preko 1.000 ugovora, preko 320 miliona KM, to zaista nisam mislio da ćemo dočekati. Od kad ste se vi iz Prointera povukli, mi nismo imali problema sa IT sistemom ovdje. Da li je normalno da neko ko ima 80 odsto ugovora ovdje sa IT sektorom, nakon sankcija, više nema nijednog poremećaja od kad ste na crnoj listi?”, konstatovao je Marković.

On je upozorio i na mogućnost da banke tuže Srpsku.

“Ako bi usvojili ovaj nacrt dovodimo se u situciju da dođemo pred novu arbitražu, tužbu, pogotovo od strane banaka čije je sjedište van BiH. Tu smo imali primjer iz Hrvatske, gdje su imali želje da zaštite svoje klijente, a francuska banka koja je tužila Hrvatsku dobila je tužbu i preko 30 miliona evra”, rekao je Marković.

Narodna skupština RS danas bi trebalo da razmatra Nacrt zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Prema ovom Nacrtu zakona banke imaju pravo da jednostrano raskinu ugovor o platnom računu samo ako je korišten nezakonito i otvoren na osnovu falsifikovanih isprava, ali ne i da zatvaraju račune lica i firmi koji su na listama sankcionisanih od trećih zemalja, koje nisu liste UN.

U aktu, koji je građanska inicijativa, navedeno je da je prvi uslov za raskid ugovora ako je račun za obavljanje platnog prometa /platni račun/ korišten suprotno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Drugi uslov je ako je poslovni subjekt pravo na platni račun ostvarilo na osnovu falsifikovanih isprava.

U obrazloženju Nacrta zakona navedeno je da banke u Republici Srpskoj u posljednjih pola godine, a intenzivno u posljednja tri mjeseca, zatvaraju račune fizičkih i pravnih lica, bez pravnog osnova, bez pravosnažne odluke suda ili organa uprave Srpske ili BiH, odnosno lica koja se nalaze pod sankcijama Kancelarije za kontrolu strane imovine /OFAK/ američkog Ministarstva finansija.

U obrazloženju se napominje da pozitivno-pravni propisi Republike Srpske i BiH ne poznaju sankciju domaćeg pravnog ili fizičkog lica koje se nalazi na listi sankcionisanih od stranih zemalja, osim onih koja su sankcionisani od UN.

To znači da banke u Republici Srpskoj nemaju pravni osnov za otkaz ugovora i zatvaranje računa fizičkim i pravnim licima, kao i odbijanje otvaranja računa, koja se nalaze na nekakvim listama sankcionisanih, trećih zemalja, koje nisu liste UN.

“S ciljem obezbjeđenja pravne konzistentnosti i sigurnosti, potrebno je Zakon o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu usvojiti i time stvoriti pravne pretpostavke za izbjegavanje širenja štetnog uticaja na poslovanje privrednih subjekata, svakodnevni život građana, kao i na izvršavanje dužnosti organa i organizacija, što je u opštem interesu”, navedeno je u oblazloženju akta.

Podsjećamo, nakon što su se brojne osobe i firme iz RS našle na američkoj crnoj listi, domaće banke ugasile su račune ovim licima.

Poslanici bi u nastavku redovne sjednice parlamenta Srpske trebalo da razmotre i Nacrt zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kulturi, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Srpskoj, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima.

Trebalo bi da bude razmatran i Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Srpske za prošlu godinu, kao i više izvještaja i prijedloga odluka.

Nastavak redovne sjednice Narodne skupštine zakazan je za 10.00 časova.

Najava predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine za zemlje koje se priključe ekonomskom bloku BRIKS, potopila je ideju predsjednika RS Milorada Dodika da BiH uđe ovu organizaciju.

Tramp je juče na svojoj društvenoj mreži Truth Social zaprijetio da će se svaka zemlja koja se pridržava “antiameričke politike” ekonomskog bloka BRIKS suočiti s dodatnim tarifama od 10 odsto i da od toga neće biti izuzetaka.

Podsjećamo, Dodik je najavljivao da će od Parlamentarne skupštine BiH tražiti saglasnost da se BiH u određenom formatu pridruži organizaciji BRIKS (Brazil, Russia, India, China and South Africa), a izjavljivao je i da bi BiH trebala da se pridruži ovom bloku, piše Capital.ba.

Međutim, Trampova najava je daleko od bilo kakve opasnosti za BiH, posebno ako imamo u vidu da BRIKS okuplja veoma ozbiljne ekonomije, u kojima BiH nema šta da traži.

Ekonomista Igor Gavran kaže da se BRIKS još uvijek širi postepeno i uglavnom na značajnije i relativno veće ekonomije od kojih i postojeće članice imaju koristi.

– BiH je premala i čak i da se prijavi za članstvo, a nisam siguran da bi nas brzo primili jer, niti smo veliki proizvođači bilo čega, niti smo veliko tržište.

Mi ne bismo ni imali neke direktne koristi jer BRIKS nije zona slobodne trgovine niti garantuje podršku članicama. Ono što nam svakako treba jeste jačanje ekonomske saradnje s članicama BRIKS sa kojima je ona minimalna ili je nema nikako – kaže Gavran za Capital.ba.

“Brzopleto i nesuvislo“
Za Dodikove najave Gavran kaže da su očigledno došle brzopleto i bez analize.

– Nesuvisle najave predsjednika RS koji bi jedan dan poklonio cijeli entitet Americi, a sutra se uključio u BRICS nasuprot te iste Amerike nisu vrijedne komentara jer nisu rezultat ni pet minuta analize, nego površnog tumačenja globalnih kretanja i brzopletih zaključaka – tvrdi Gavran.

Dodaje i da ministar iz iste stranke “rukama i nogama” gura nesuvislu inicijativu da se jednostrano otvori tržište za SAD i ukinu sve carine bez ikakvog recriprociteta.

– Mogli bi za početak da se dogovore sami sa sobom šta bi. BRIKS je preozbiljna tema za neozbiljne inicijative – rekao je Gavran.

Što se tiče američke igranke sa carinama, Gavran podsjeća da nam je ta država već iz čista mira i bez ikakvog osnova uvela enormnu carinsku stopu i da očigledno nema volju za trgovinom sa nama.

Kontradiktorne najave
– Ako BRIKS bude dalje jačao i uključio neke elemente od kojih bi BiH mogla imati direktne koristi, moglo bi se o tome razmišljati. Kako ih trenutno nema u takvoj mjeri, male ekonomije poput naše još uvijek nisu realni kandidati, čak i kada bi to željeli – kaže Gavran.

Ekonomista Admir Čavalić kaže da mi nemamo nikakav zvaničan odnos prema BRIKS i da trenutno nema nikakvog interesa za priključenje. Osim toga, kaže Čavalić, vidi se u izjavama političara da nema jasne strategije a ni cilja.

– Moramo imati u vidu da se preko 70 odsto naše trgovine vezuje za EU i da imamo strateško partnerstvo sa SAD. Ministar spoljne trgovine Staša Košarac se priključio inicijativi da se pokušaju spustiti američke carine na dva odsto.

Bilo bi kontradiktorno ulaziti u alijansu koja će nam u toj situaciji podići carine. Konfuzija koja se pravi u dnevnom davanju izjava političara, očigledno pokazuje da nema jasne strategije i ekonomske diplomatije – kaže Čavalić.

Paranoja i problemi
Dodaje da je Dodik očigledno u nekoj političkoj paroniji i ekonomskim problemima, što se vidi po propalim projektima i kreditiranjima, kao i nuđenju državne imovine na prodaju.

– Obuhvataju nevjerovatan splet država koje nekada nemaju ništa zajedničko. Od Rusije i Kine, SAD-a do Njemačke i Mađarske.

Te zemlje zajedno nemaju neki zajednički interes i vrlo je teško balansirati sve njihove pojedine interese. Izgleda mi to da je sve više na nivou dnevnih izjava, kao da naglas razmišlja ili prosto iznosi prijetnje koje daju reakcije – kaže Čavalić.

Inače, u mjesecima nakon ove ideje, Dodik je u intervjuu za “Američkog konzervativca” Trampu direktno ponudio rudna bogatstva iz RS vrijedna sto milijardi dolara, među kojima su i nalazišta litijuma uz granicu sa Srbijom.

Istakao je i da postoji spremnost da se omogući pristup nalazištima kompanijama koje odabere Trampova administracija.

– Vlada Republike Srpske, u saradnji sa predsjednikom Trampom, spremna je da ubrza izdavanje svih potrebnih rudarskih dozvola za američke kompanije odabrane da učestvuju u sporazumu o rijetkim mineralima – rekao je Dodik.

Capital.ba