Connect with us

Politika

SAVJET MINISTARA DANAS o Nacrtu budžeta institucija BiH! USVAJANJE ZAVISI OD SDA

Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici u Mostaru trebalo bi da odlučuje o budžetu institucija BiH za ovu godinu, međutim pitanje je da li će i kada on zvanično biti usvojen s obzirom na situaciju u Predsjedništvu, ali i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Naime, na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH nalazi se Nacrt dokumenta okvirnog budžeta institucija BiH za period 2024-2026. godina i Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2024. godinu.

Procedura je takva da, ukoliko budžet dobije podršku Savjeta ministara BiH, šalje se u Predsjedništvo BiH, koje je i formalni predlagač budžeta i koje ga šalje na odobravanje u Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje treba da dobije podršku oba doma.
“I u Predsjedništvu BiH moguće su komplikacije. Komšić (Željko Komšić, član Predsjedništva BiH) je opozicija i pitanje kako će glasati, a još veće je pitanje kako će glasati Bećirović (Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH), koji se samo vodi da je u SDP-u i ne bi bilo prvi put da ne glasa kao i oni”, ispričao je izvor “Nezavisnih novina”.

Ipak, u ovom trenutku, zbog zahtjeva Evropske unije, izvjesno je da budžet dobije podršku Predsjedništva BiH, mada je moguće da ga oni i koriguju, a što će dovesti do nesporazuma pred glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kako stvari sada stoje, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH takođe je izvjesna podrška za budžet s obzirom na to da stranke trojke, odnosno SDP, Naša stranka i NiP, te SNSD sa partnerima imaju komotnu većinu, međutim problem može biti u Domu naroda, tačnije u Klubu Bošnjaka.
Trenutno, u Klubu Bošnjaka od pet delegata trojica su iz SDA, jedan iz Stranke za BiH i jedan iz Naroda i pravde. Za podršku, neophodna su tri glasa.

“Sve zavisi od SDA. Ako oni prihvate budžet, to je to, a ako ne, onda ga mogu srušiti, jer pored svoja tri glasa, kontrolišu i glas Stranke za BiH tako da bez SDA, iako nisu dio većine, neće biti ni budžeta”, ispričao je izvor “Nezavisnih novina”.

Inače, Dom naroda, upravo zbog SDA, u blokadi je još od marta ove godine, kada su bošnjački delegati napustili zasjedanje zbog Zakona o Ustavnom sudu BiH.

Dodatni problem je i to što situacija u Domu naroda BiH nije čista ni kada je riječ o Klubu Srba, posebno nakon žrijeba u Centralnoj izbornoj komisiji BiH po osnovu kojeg je SNSD ostao bez jednog od četiri delegata u Domu naroda.

U ovoj stranci već su rekli da se neće povući, odnosno da njihov delegat neće predati mandat Nenadu Vukoviću iz PDP-a, a iz izjava u posljednjih nekoliko dana može se zaključiti da u slučaju oduzimanja mandata SNSD-u, odnosno Snježani Novaković Bursać, je pitanje da li će ova stranka dati kvorum Domu naroda.

U suštini, da bi sjednica Doma naroda mogla biti održana, moraju da prisustvuju najmanje po tri delegata iz svakog konstitutivnog naroda. U slučaju da SNSD povuče svoje delegate, Dom naroda Parlamentarne skupštine nema kvorum za odlučivanje, a sve zavisi od toga kako će se odvijati situacija u vezi s mandatom koji je SNSD-u oduzet žrijebanjem.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH juče smo saznali da još nije stigla nikakva odluka Centralne izborne komisije BiH o pitanju mandata, niti je poznato kada bi mogla biti održana hitna sjednica na kojoj bi se razmatrao budžet.

Još ranije, brojni stručnjaci postavili su pitanje kako će se oduzeti mandat Snježani Novaković Bursać, bez obzira na žrijeb, s obzirom na to da joj je mandat legalno dodijeljen, a zakon jasno propisuje kada on može biti oduzet.

Što se tiče samog budžeta, Fiskalni savjet BiH još početkom godine utvrdio je dokument globalnog okvira budžeta, čime su stvorene pretpostavke za njegovo usvajanje. Kako je rečeno nakon sjednice Fiskalnog savjeta, dogovoreno je da budžet za 2024. godinu bude veći za oko 40 miliona KM u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1.355.400.000 KM.

Ranije je bilo govora o tome da budžet neće biti usvojen sve dok se ne raspodjele prihodi od putarina koji stoje na računu, međutim nakon posljednjeg sastanka koalicionih partnera na nivou BiH, dogovoreno je da budžet ipak ide u proceduru, a prva stepenica do njegovog usvajanja je već danas na sjednici Savjeta ministara BiH.

Politika

JOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija

Lider SNSD-a Milorad Dodik, iako bez predsjedničke funkcije, najavljuje povećanje penzija od 6,25 odsto od januara. Usklađivanje penzija je zakonska obaveza, a ne poklon vlasti, zbog čega opozicija poručuje – nije riječ o brizi za najstarije, nego o klasičnoj predizbornoj zloupotrebi. Dva dana pred izbore, Milorad Dodik sjeda sa predstavnicima penzionera i obećava povećanje penzija od 6,25 odsto, iako penzije usklađuje Vlada po zakonu, a ne čovjek bez funkcije u institucijama.

Poslanik SDS u NSRS Tomica Stojanović podsjeća da se penzije po zakonu usklađuju svake godine.
„Prije svega treba reći da je usklađivanje penzija svakog prvog januara obavezno po zakonu. Sad na dva mjeseca pred usklađivanje pričati i na dva dana pred izbore je klasična zloupotreba priče o penzionerima“, rekao je Stojanović.

Upitno je, kažu iz opozicije, kako se došlo do preciznog procenta povećanja penzije, kada budžet za iduću godinu još nije usvojen. Ipak, navode da se iza procenta od 6,25 odsto krije mnogo skromnija realnost. Za oko 85.000 ljudi sa najnižom penzijom, to znači tek oko 19 maraka više.

Na to ukazuje i poslanik PDP u NSRS Slaviša Marković.

„Ako pogeldate da je najniža penzija za ovu godinu bila u Republici Srpskoj 319 KM, penzioneri moraju znati da je to povećanje od 6 % za nekih 19 KM, šta je to za ljude koji imaju najnižu penziju, ništa. S obzirom da ćemo imati povećanje struje pa onda najbolja poruka penzionerima dobićete povećanje penzija i ako se ovo obistini, ali sa druge strane ćete imati poevćanje troškova života za više od 20 KM“, naveo je Marković.

Stojanović dodaje da penzija nije milostinja, već zarađeno pravo.

„Da je normalno stanje u ovoj državi penzioneri bi trebali primati 13 penziju ne da im neko obećava 1,2,3,5 % i da neko misli ako mu neko da penziju da je to super nije penzija super, penzija je zarađena stvar svakog pojeidnca u ovoj državi, to je nešto što mu pripada, to nije nešto kao da mu je neko dao neku milostinju“, rekao je Stojanović.

Penzioneri, suočeni s niskim primanjima, Dodikova obećanja dočekuju sa gorčinom. U anketi u Bijeljini poručuju da su umorni od predizbornih obećanja.

„Od izbora do izbora da nam da, hajde ti živi godinu dana sa čim, pa sramota narode sramota“, rekla je jedna penzionerka.

Ovo više nije samo priča o procentima, nego i o tome kako se budžetsko Udruženje penzionera pretvara u produženu ruku vlasti, upozoravaju iz Transparency Internationala.

„Sinoć smo imali situaciju da Udruženje penzionera, koje se finansira iz budžeta, u prostorijama vladajuće stranke daje podršku vlasti nekoliko dana pred izbore. To je zaista sporno, s obzirom na to da je udruženjima građana zabranjeno političko djelovanje i o tome smo dugo govorili. Mislim da ima prostora i za dodatne prijave“, rekao je Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

Suština je u tome, smatraju naši sagovornici, da penzija nije poklon, nego pravo. Sve dok se ona predstavlja kao milostinja vlasti, penzioneri će biti taoci političkih kampanja.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović istakao je da samo kroz ravnotežu između tri entiteta, BiH će moći napredovati i pružiti jednakost svim narodima.

– Pregovarački proces za Evropsku uniju mogao bi biti platforma za ostvarenje tih promjena, ali to zahtijeva našu političku odgovornost i pragmatizam. Ako to ne uspijemo dogovoriti, bićemo prisiljeni tražiti pomoć međunarodnih partnera – poručio je Čović, prenosi Jutarnji list.

Naglasio je da je odlazak OHR-a trebao biti davno realizovan.

Čović je zaključio da će BiH, uz odgovornu političku volju, moći uspješno odgovoriti na izazove.

Nastavi čitati

Politika

SNSD-ova vlast ZAROBILA INSTITUCIJE I RAZORILA PRIVREDU

Juče se navršila 30. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Šta je on donio Bosni i Hercegovini, a šta Republici Srpskoj? Da li su političari više poštovali duh Dejtona ili im je na prvom mjestu bio lični interes? I koliko su dobre ili opasne ideje o njegovom raspakivanju?
Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska danas ni blizu onoga što se očekivalo davne 1995. godine – kada je rat zaustavljen. Umjesto stabilnosti, napetost i neizvjesnost, javna preduzeća u očajnom stanju, mnoga u gorem nego u ratnom periodu.

Na vlasti zvaničnici koji sada na sto stavljaju i prirodna bogatstva Republike Srpske, koja su nekada bila svetinja u koju se ne dira.

“Republika Srpska godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod sankcijama i ograničenjima i pritiscima, ali je najviše ugrožena uslijed bahatosti i političke isključivosti njenih političkih lidera koji ponižavaju i nipodaštavaju njene najviše institucije vlasti kao i što uslijed nestručnosti urušavaju i ono malo privrede i prirodnih resursa koji su preostali”, smatra diplomata i publicista Branko T. Nešković.

“Zemlja iako je imala jednu veliku nadu iako se jako puno međunarodne podrške i novca slilo u zemlju, danas spadamo u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi i to je ona strašna stvar. Druga strašna stvar koja se desila je odlazak stanovništva iz BiH, ako ćemo gledati samo prostor Republike Srpske, od završetka rata do danas računa se i procjenjuju demografi da smo izgubili polovinu stanovništva”, smara politikolog Tanja Topić.

Nakon potpisivanja sporazuma u Banjaluci se slavilo, dok je na Palama, ratnoj prestonici Republike Srpske preovladavalo žaljenje, međutim na kraju svi su ga prihvatili.

Politički predstavnici u BiH, kao i vlast u Republici Srpskoj, takođe je Dejton tumačila po potrebi odnosno kako njima odgovara. Tako su pravili zaokrete od secesionističkih priča i negiranja institucija BiH, do prihvatanja istih i nedavnog povlačenja svih zakona koji su bili protiv Bosne i Hercegovine.

“Nažalost svi učesnici u BiH nisu istinski prihvatili Dejton i svako s jedne strane pokušava da prevari onog drugog. Jedni bi da postoji BiH bez entiteta, drugi bi da postoji nezavisna Republika Srpska, a treći da formiraju treći entitet. Svako svakoga ovdje laže i zato i mamo tu jednu nestabilnost umjesto da iskreno prihvatimo pravila i onda se počnemo ponašati kako se zemlje slične nama kao Belgija ponaša”, kaže bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Gotovo da nije bilo godine, a o izbornim godinama da i ne pričamo, a da neko prije svega iz vrha HDZ-a BiH i SNSD-a nije potezao pitanje raspakivanja Dejtona i uspostavljanje trećeg hrvatskog entiteta – bez razmišljanja o tome da li bi to moglo da ugrozi Republiku Srpsku i izazove novo krvoproliće?

“Republika Srpska mora biti strogo protiv raspakivanja Dejtona, nama to ne odgovara. Republika Srpska ima praktično državu u državi gdje odlučujemo sami o sebi. Imamo dobre zaštitne mehanizme prilikom glasanja i nema nikakvog scenarija raspakivanja Dejtona koji za nas može biti pozitivan. To uključuje i treći entitet. On nije interes Republike Srpske. Nama jeste interes da Bošnjaci i Hrvati riješe svoje odnose, ali ne preko naših leđa”, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

“Raspakivanje Dejtona ne treba ni pominjati, a o terminu trećeg entiteta taj termin je moram priznati nepotreban i potpuno besmislen kao i što je besmislen referendum o otcjepljenju Republike Srpske. I jedno i drugo se koriste za dnevnopolitičke potrebe i podizanje tenzija”, smatra Branko T. Nešković

Prve godine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma obilježio je prekid sukoba, ali i snažan međunarodni intervencionizam u kojem je Republika Srpska ostala bez brojnih nadležnosti, a visoki predstavnik je zvaninčike, posebno Srpske demokratske stranke ostavljao bez osnovnih političkih i ljudskih prava, mnogi tvrde uz amin ljudi iz SNSD-a koji su kumovali prenosu brojnih nadležnosti sa RS na BiH.

U narednim decenijama SNSD je često optuživao Srpsku demokratsku stranku da sarađuju sa strancima, međutim sada imamo paradoks da je SDS skoro 20 godina pod američkim sankcijama, a iste su brzo ukinute vrhu SNSD-a i njihovom okruženju, a oni su se zauzvrat pod velom tajne ponovo obavezali na kooperativnost Amerikancima.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno