Connect with us

Zdravlje

Savjeti čuvenog japanskog ljekara ZA DUGOVJEČNOST

Čuveni japanski ljekar, dr Šigeaki Hinohara, vjerovao je da 10 stvari utiču na dugovječnost.

Čuveni japanski ljekar, dr Šigeaki Hinohara, preminuo je 2017. godine u 105. godini. Bio je stručnjak za dugovječnost, napisao je bestselere o njoj, a do posljednjih dana života obavljao je operacije i bavio se jogom. Njegovi savjeti su cijenjeni širom svijeta, a smatrao je da rad, a ne hrana i spavanje, čovjeku daje energiju i volju. Ovo su 10 njegovih principa za dugovječnost:

Trening mozga
Doktor Šigeaki je vjerovao da je razvoj kognitivnih sposobnosti jedan od najefikasnijih načina za smanjenje rizika od nastanka demencije. Govorio je da upravo čitanjem knjiga, posebno od malih nogu, može da se uspori proces senilne demencije. Šigeaki Hinohara je takođe vjerovao da je trening mozga jedan od glavnih uslova koji će vam pomoći da doživite sto godina.

Smijte se više
Dugovječni japanski ljekar vjerovao je da dobro raspoloženje i pozitivan stav mogu da učine čuda. Smijeh, po njegovom mišljenju, može da produži godine života i da se izbori sa raznim tegobama – migrenama, kašljem, pa čak i bolovima u zglobovima. Šale na svoj račun su takođe korisne, govorio je ljekar.

Ne razmišljajte o prošlosti
Hinohara je savjetovao da se nikada ne zadržavate na prošlosti, već da živite u sadašnjosti. Po njegovom mišljenju, sjećanja na koja se čovjek stalno poziva, ne razvijaju se. Uporedio je okretanje misli ka prošlosti sa čitanjem iste knjige u krug. U životu treba da postoji raznolikost. Naučite nove stvari i živite u sadašnjosti, savjetovao je japanski stogodišnjak.

Povežite se sa mladima
Mladi žive u sadašnjosti, njih prošlost ne zanima toliko. Ne razmišljaju tako često ni o budućnosti, već uživaju u trenucima ovdje i sada. To je ljepota života, rekao je dr Hinohara i savjetovao da slijedite primjer mladih kojima “sijaju oči i koji još uvijek imaju dovoljno optimizma”.

Pratite svoju težinu i zdravlje
Japanski ljekar je savjetovao sve svoje kolege, pa i pacijente, da pažljivo prate promjene u svom tijelu. Da bi olakšao analizu parametara, predložio je da se napravi sveska za preglede u kojoj bi ljudi trebalo da zapisuju nivoe holesterola, glukoze u krvi, krvnog pritiska i težine.

Radite naporno
Uvijek morate da radite, do posljednjeg dana. Tako je mislio japanski stogodišnjak. Ovaj proces može da bude odlična prevencija mentalnih bolesti. Svi stogodišnjaci bili su maksimalno uključeni u svoj rad i vodili aktivan društveni život. Sam Šigeaki Hinohara je radio 18 sati, sedam dana u nedjelji.

Odustanite od luksuza
“Odlični životni uslovi obeshrabruju ljude i čine ih lijenim”, napisao je jedan japanski ljekar u svojim spisima. Prisustvo automobila i liftova u kući čine život neaktivnim. Hinohara je pozvao na odustajanje od takve vrste udobnosti. I sam je uvijek pokušavao da hoda, u zgradama je išao samo stepenicama, prelazeći preko dvije stepenice. Tako je razvio svoje zglobove.

Pravite planove
Uprkos uvjerenju japanskog ljekara da treba da živite u sadašnjosti, on je takođe pozvao ljude da razmišljaju o budućnosti. I sam je vodio dnevnik u kojem mu je bio zakazan raspored za nekoliko godina unaprijed. Hinohara je vjerovao da je planiranje veliki podsticaj da se krene naprijed i živi.

Ne jurite za materijalnim stvarima
Šigeaki Hinohara je u svojoj knjizi “Živi dugo, dobro živi” napisao da je jurnjava za materijalnim stvarima siguran način stresa. Bio je siguran da sve to zatrpava naše misli. Hinohara je savetovao ljude da nauče da se otarase nepotrebnih stvari i da svoj lični prostor održavaju čistim.

Bavite se sportom
Glavni princip Šigeakija Hinohare bio je: “Nemoguće je održati bistar um bez fizičkih pokreta”. Uvijek je savjetovao bavljenje fizičkom aktivnošću. Japanski stogodišnjak se zapitao zašto ljudi ponekad poistovećuju jutarnje trčanje ili trening od sat vremena u teretani sa tegovima. Smatrao je da su ove aktivnosti obavezne poput pranja zuba ili doručka.

Related Topics:

Zdravlje

JESTE LI RAZMIŠLJALI O OVOM? Otpornost na antibiotike najveća prijetnja za čovječanstvo

Više od 39 miliona ljudi širom svijeta moglo bi umrijeti od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u časopisu The Lancet.

Kako naglašavaju u studiji još uvijek je moguće izbjeći taj crni scenarij.

Već identificirana kao veliki zdravstveni problem, procjenjuje se da će se otpornost na antibiotike još povećati. Od 1990. do 2021. više od milion ljudi u svijetu umrlo je direktno zbog posljedica otpornosti na antibiotike, naglasili su autori, prenosi N1.

Oni su analizirali 22 patogena, 84 kombinacije između patogena i liječenja, te 11 infektivnih sindroma kod ljudi svih dobi iz 204 zemlje i teritorija, koristeći podatke više od 520 miliona ljudi.

Kroz te tri decenije, smrtnost djece mlađe od pet godina koja bi bila direktna posljedica otpornosti na antibiotike pala je za 50 odsto, što je posljedica poboljšanja prevencije i kontrole infekcija u njihovoj dobi.

Paralelno, smrtnost kod odraslih u dobi od 70 godina ili starijih podigla se za 80 odsto u tom razdoblju, zajedno s rapidnim starenjem stanovništva i većom osjetljivošću te populacije na infekcije.

Što se tiče patogena, smrtnost je najviše porasla nakon infekcija zlatnim stafilokokom otpornim na meticilin (MRSA).

Kada se gledaju gram negativne bakterije, najviše je došlo do otpornosti na karbapeneme, antibiotike širokog spektra.

Sljedećih decenija, smrti zbog otpornosti na antibiotike samo će rasti, kaže studija.

Broj direktnih žrtava mogao bi doseći 1,91 milion godišnje u svijetu do 2050. godine, što je skok od više od 67 odsto u poređenju s 2021. godinom, pokazuju modeli koje su izradili autori studije.

Do polovine ovog vijeka, otpornost na antibiotike igraće ulogu u 8,22 slučaja smrti svake godine, što je porast od 74,5 odsto u odnosu na 2021.godinu.

Ukupno, između 2025. i 2050. godine otpornost na antibiotike izravno će biti uzrok smrti više od 39 miliona ljudi u svijetu i bit će povezana s još 169 miliona smrtnih slučajeva, ocjenjuju naučnici.

Ali mogući su i manje pesimistični scenariji.

Naučnici kažu da je “sada vrijeme za djelovanje” da bi se zaštitili ljudi širom svijeta od opasnosti koju predstavlja otpornost na antibiotike.

Studija naglašava potrebu za mjerama koje kombinuju prevenciju infekcija, vakcinisanje, minimiziranje neprikladne upotrebe antibiotika i istraživanja novih antibiotika kako bi se ublažio broj smrtnih slučajeva koji se predviđaju do 2050.godine.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAKAV UTICAJ NA DIJETE ima odrastanje sa kućnim ljubimcem?

Psi su veoma simpatična stvorenja – razvijaju duboku vezu sa svojim vlasnicima, često nas uče druženju i ljubavi, više nego što smo ikada očekivali.

U svim fazama života vlasnika, kućni ljubimci mogu imati veoma različite uloge; dok društvo može biti osnovna tema života sa kućnim ljubimcima, dijeljenje života sa životinjom može imati veći, konkretniji uticaj u zavisnosti od vašeg uzrasta i potreba.

Psi su veoma simpatična stvorenja – razvijaju duboku vezu sa svojim vlasnicima, često nas uče druženju i ljubavi, više nego što smo ikada očekivali.
Ali i psi pokazuju posebnu naklonost prema djeci, oni će otići kilometrima daleko da ih zaštite po svaku cijenu. A sada, istraživanja ukazuju na to da odrastanje sa psom može imati opipljiv, pozitivan uticaj na zdravlje i sreću djece, prenosi miss7mama.24sata.hr.

Prema studiji koju je sprovela Američka akademija za pedijatriju, djeca koja žive u domovima sa psima (i mačkama) su zdravija na nekoliko načina:

„Djeca koja ranije dolaze u kontakt sa psima izgleda imaju manje respiratornih infektivnih simptoma i bolesti, posebno zapaljenje uha i manje antibiotika“.
Suživot sa psima jača otpornost na infekcije, a sličan rezultat se vidi i kod domaćih mačaka.

„Mačke su takođe pokazale zaštitni efekat na dojenčad, ali ne tako snažno kao psi.“

Slično, istraživanje sa Odeljenja za pedijatriju Univerziteta u Viskonsinu otkrilo je da „izloženost travi u djetinjstvu – posebno u vreme rođenja – zapravo može uticati na razvoj imuniteta deteta i smanjiti verovatnoću određenih alergijskih bolesti“, kao što su ekcem i astma.

Pored koristi za fizičko zdravlje, rana socijalizacija sa psima može pomoći deci da nauče o brizi i saosjećanju i razviju empatiju i odgovornost i saosjećanje prema živim bićima u smislu sreće i mentalnog zdravlja. Vjeruje se da životinje poboljšavaju emocionalno blagostanje svojih vlasnika i smanjuju vjerovatnoću stresa i anksioznosti – čak i kod djece.

„Imati psa kao kućnog ljubimca povezano je sa smanjenom vjerovatnoćom anksioznosti u djetinjstvu“, zaključili su istraživanja Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Nastavi čitati

Aktuelno