Zdravlje
SRČANI UDARI SVE ČEŠĆI KOD MLAĐIH OSOBA: Krivi su brojni faktori, simptomi se miješaju sa lošom PROBAVOM
Sve je više srčanih udara kod mlađih osoba… Zbog čega je to tako i koji se simptomi javljaju.
Poslednjih godina sve se više srčanih udara javlja kod mlađih osoba. Nisu izuzeti ni oni koji se aktivno bave sportom, te smo mogli da vidimo kako se mladi fubaleri sruše na teretnu usljed posljedice infarkta.
To potvrđuju i britanski stručnjaci koji prijavljuju zabrinutost oko porasta broja oboljelih ispod 40 godina. Zbog čega je to tako i šta je preventiva? Srčani udar nastaje usljed iznenadnog gubitka krvi u predjelu srca, obično zbog začepljenja koronarne arterije.
“Između 10 do 20 odsto mojih pacijenata sa srčanim udarom sada je mlađe od 40 godina. Kada sam bio mlađi ljekar, bilo je rijetko vidjeti mlade ljude – većina pacijenata bili su pušači u 50-im i 60-im godinama, kaže dr Martin Lou, kardiolog konsultant u bolnici “St Bartholomew’s” u Portlandu, za Dejli Mejl.
Doktor Džo Mils, kardiolog u bolnici za srce i pluća u Liverpulu, dodaje da su stvarno primijetili trend da mlađi ljudi od srednjih 20-ih pa naviše doživljavaju srčani udar, posebno u posljednjih pet godina.
Šta uzrokuje povećanje srčanog udara kod mlađih?
“Krivi su brojni faktori, uključujući lošu ishranu i gojaznost, sedentarni način života, povećanje broja mladih ljudi koji obole od dijabetesa tipa 2, pušenje i alkohol”, kaže dr Lou.
Gojaznost često dovodi do visokog krvnog pritiska, što može dodatno da optereti arterije i srce, a apneja u snu takođe može da dovede do stvaranja krvnih ugrušaka. Drugi glavni uzrok je stres objašnjava dr Lou.
“Svi živimo sa stresom, ali on može da izazove srčani udar ili promjenu srčanog ritma kod nekih ljudi, a kod drugih ne. Vidio sam ogroman porast problema sa srčanim ritmom zbog stresa”, dodao je doktor. Nažalost, mlađi ljudi često ne prepoznaju simptome, zbog toga je važna edukacija i pravovremeno reagovanje, kao i prevencija. Dešava se da mnogi misle da imaju probavne smetnje, a zapravo je u po srijedi srčani udar. Mogu da budu vrlo slični, kaže dr Majls.
Kako razlikovati probavne smetnje od srčanog udara?
Dr Lou kaže da svako ko nikada prije nije imao probavne smetnje ne bi trebalo da pretpostavlja da im to uzrokuje bol, posebno ako ima bilo kakve razloge rizika za srčani udar.
“Ako se simptomi, obično nelagoda bilo gdje iznad dijafragme, ali najčešće u prsima, rukama, leđima, vratu ili vilici, pojave iznenada i traju više od 30 minuta, budu neobični ili nema očitog razloga za sumnju na probavne smetnje – na primjer, niste jeli začinjenu hranu ili konzumirali više alkohola nego što je uobičajeno – tada nemojte te simptome pripisivati probavnim smetnjama i razmislite o mogućnosti ozbiljnije dijagnoze poput srčanog udara”, kaže ljekar.
Takođe je važno da ljudi sa povećanim faktorom rizika od srčanih oboljenja ili oni koji imaju istoriju boelsti u porodici, redovno proveravaju svoj krvni pritisak i holesterol.
Zdravlje
HRONIČNI STRES UNIŠTAVA MOZAK! Evo kako prekinuti začarani krug!
Svi se u svakodnevnom životu suočavamo sa različitim nivoima stresa, ali u kom trenutku taj stres prelazi u sagorijevanje (burnout)?
Šta je burnout?
Dr Elizabeta Burki, psihijatar i šef istraživanja u Parasimu, kaže da je burnout “sindrom, dakle skup simptoma, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga definiše kao fenomen povezan sa radnim okruženjem.”
„Ako razmišljate o burnoutu na radnom mjestu, pomislite na osobu koja se osjeća emocionalno iscrpljeno, distancirano od svojih obaveza i ima osjećaj smanjene efikasnosti na poslu.“
Ona objašnjava da, kada je riječ o simptomima, liči na ono što se opisuje kao “hronično stanje stresa”, prenosi Independent.
„Kada dobijemo zahtjev od šefa, možemo doživjeti fiziološki odgovor ‘bori se ili bježi’, što je akutni stresni odgovor koji nam pomaže da se bolje prilagodimo okruženju“, kaže Burki.
„Međutim, kada se to ponavlja iznova i iznova, dolazi do toga da od efikasnog i korisnog odgovora prelazi u nešto što šteti našem zdravlju i drugim aspektima života.“
Dr Met Rouet, neuropsihijatar i regionalni medicinski direktor za neuropsihijatriju u sjevernom regionu kompanije Cygnet, slaže se i dodaje:
„Hronično visok nivo kortizola može oslabiti imuni sistem i učiniti ljude podložnijim infekcijama, gripu i prehladama. U najgorem slučaju, hronični stres može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara.“
Ovo je pet ključnih načina na koje burnout može uticati na mozak:
Utiče na kognitivne funkcije
„Kada smo preplavljeni stresom, naše misli mogu djelovati usporeno i možda smo ranije mogli da radimo više stvari odjednom, ali sada ne možemo. Na primjer, rokovi i kvalitet rada mogu početi da opadaju“, kaže Rouet.
Burki se slaže i dodaje:
„Burnout može uticati na naše kognitivne funkcije tako što nas čini manje sposobnim za koncentraciju ili donošenje odluka. Pojam ‘magla u mozgu’ (brain fog) može ukratko opisati ono što možete očekivati.
„Pored toga, postoji i aspekt distanciranosti, gdje se osjećate manje prisutno.“
Utiče na pamćenje
„Hronični stres može uticati na našu autobiografsku epizodnu memoriju, odnosno sposobnost da pamtimo događaje iz sopstvenog života“, ističe Rouet.
„Na primjer, možda ćete i dalje moći da zapamtite činjenice i brojke, ali nećete moći da se sjetite šta ste radili za rođendan prošle godine, jer burnout utiče na medijalni hipokampus, koji ima važnu ulogu u pamćenju.“
Utiče na regulaciju emocija
„Hronični stres i povišen kortizol utiču na frontalne režnjeve, koji su djelimično odgovorni za regulaciju emocija, motivaciju i pokretačku snagu“, objašnjava Rouet.
„Na primjer, osoba koja je ranije bila smirena može postati neuobičajeno razdražljiva, emotivnija i može planuti na kolegu ili partnera.“
Utiče na mentalno zdravlje
„Burnout može imati katastrofalne posljedice po mentalno zdravlje jer, ako ga osoba i ljudi oko nje ne prepoznaju, može upasti u začarani krug u kojem ima osjećaj da ne uspijeva u stvarima koje su joj važne i može početi da razvija depresiju“, kaže Rouet.
„Osoba može početi da ima veoma negativne misli o sebi i ući u ciklus traženja dokaza koji potvrđuju ono čega se plaši.“
On ističe da se mnogi simptomi depresije preklapaju sa burnoutom.
„Gubite zadovoljstvo, ne spavate dobro, gubite apetit, postajete razdražljiviji i to može negativno uticati na vaše odnose“, kaže Rouet.
„Ako se to ne prepozna i ne započne liječenje, u nekim slučajevima ljudi mogu početi da imaju suicidalne misli.“
Utiče na san
Mozgu je potreban kvalitetan san kako bi se oporavio od emocionalne i kognitivne iscrpljenosti, ali burnout stvara negativan ciklus u kojem iscrpljenost remeti san, što dodatno produbljuje burnout.
„San je ključan za obradu naših sjećanja i iskustava, to je vrijeme kada se tijelo oporavlja, ali stres može uticati na sposobnost ljudi da zaspe“, kaže Rouet.
„Ako se ne odmorimo i ne naspavamo, loše smo pripremljeni da se nosimo sa stresom. Tako možete upasti u začarani krug – teško zaspite, umorni ste, koncentracija opada, radite lošije nego ranije, što vas dodatno stresira i vodi do još lošijeg sna.“
Evo nekoliko strategija stručnjaka za prevazilaženje burnouta:
Budite svjesni
„Svijest o burnoutu je dobar prvi korak, jer ljudi često imaju simptome, ali ne prepoznaju da imaju ovaj sindrom i da im je potrebna pomoć“, kaže Burki.
„Što ranije reagujete, oporavak će biti bolji.“
Uvedite brigu o sebi u rutinu
„Briga o sebi nije luksuz, već nužnost“, kaže Rouet.
„Morate se izboriti za to, jer poslodavci žele da radite posao i neće nužno misliti o vašem blagostanju.
„Briga o sebi izgleda drugačije za svakoga i ne mora biti nešto veliko poput spa vikenda. To mogu biti male svakodnevne stvari – čitanje knjige ili trčanje.“
Dajte prioritet snu
„Dio brige o sebi treba da bude i dobra rutina spavanja“, preporučuje Rouet.
„Radite nešto opuštajuće, poput kupke, kako biste pripremili tijelo za san.“
Praktikujte mindful aktivnosti
„Aktivnosti koje vas mentalno angažuju i pomažu vam da nakratko pobjegnete od realnosti mogu biti korisne“, kaže Rouet.
„To mogu biti meditacija, joga, gledanje filma, slušanje muzike ili kreativne aktivnosti.“
Razmotrite savjetovanje
„Savjetovanje pruža prostor da razmislite o stvarima sa sigurnom osobom“, kaže Rouet.
„Možda ne možete da kažete poslodavcu ili partneru da se mučite, ali možete reći sve svom savjetniku, prenosi RTCG s Independenta.
„Ako imate negativne i iskrivljene misli, umjesto da ih zadržite u sebi, možete ih podijeliti sa terapeutom koji vam može pomoći da sagledate stvari realnije.“
Zdravlje
TIHA BOLEST DUŠE! Štitna žlijezda povezana sa neizgovorenim emocijama!
Fraza „bolest štitne žlijezde je bolest neizgovorenih riječi“ je uobičajeni koncept u holističkim, emocionalnim i metafizičkim zdravstvenim krugovima. Ona ukazuje na metaforičku vezu između poremećaja štitne žlijezde – često lokalizovanih u predjelu grla – i konstantnog potiskivanja emocija, neizrečenih istina ili „gutanja” svega što nas tišti, nedostatka hrabrosti da se suprotstavimo i borimo…
Dok se konvencionalna medicina fokusira na autoimune odgovore (Hašimotova/Grejvsova bolest), nedostatak joda ili genetske faktore, ova holistička perspektiva tvrdi da emocionalni i psihološki stresori doprinose ili pogoršavaju fizičku disfunkciju.
Bolest štitne žlijezde može da izazove emocionalne probleme?
Ljudi sa poremećajima štitne žlijezde često imaju i fizičke i emocionalne ili mentalne zdravstvene simptome. To je posebno slučaj kod ljudi sa hipertireozom (preaktivna štitna žlijezda), hipotireozom (neaktivna štitna žlijezda), bolestima oka povezanim sa štitnom žlijezdom ili rakom štitne žlijezde.
Bez obzira na vrstu poremećaja štitne žlijezde, to stanje može da nas učini emotivnijim nego što smo se osjećali ranije. Otkrivamo kako nam se raspoloženje mijenja, ponekad brzo i nepredvidivo. Endokrinolozi naglašavaju da su uobičajeni emocionalni problemi:
Anksioznost – osjećaj nervoze, ubrzan rad srca i drhtavica ili zbog brige o obavljanju normalnih svakodnevnih aktivnosti uz istovremeno suočavanje sa umorom i gubitkom energije
Depresija – loše raspoloženje i teškoće u uživanju u stvarima, razdražljivost, osjećaj da možemo da se rasplačemo svake sekunde, gubitak apetita i letargija
Promjene raspoloženja – razdražljivost, oštroumnost ili kratkotrajnost.
Koji su najčešći problemi u vezi sa mentalnim zdravljem?
Kognitivni problemi koji mogu da se jave usljed smanjene aktivnosti štitne žlijezde su:
-Teškoće sa koncentracijom (moždana magla)
-Kratkoročni gubici pamćenja
-Nedostatak interesovanja i mentalne budnosti.
Ovi simptomi mogu da navedu neke ljude da se zabrinu zbog trajnog poremećaja pamćenja, koje se često dovodi u vezu sa demencijom, ali u stvari su rijetko tako ozbiljni kao kod demencije.
Šta uzrokuje psihološke simptome?
Abnormalni nivoi hormona štitne žlijezde ponekad mogu da izazovu psihološke simptome. Konkretno, brze promjene nivoa hormona štitne žlijezde mogu da poremete naše emocije. Posebno kod hipertireoze, brza i efikasna kontrola nivoa štitne žlijezde je neophodna za stabilizaciju raspoloženja i važno je osigurati da nivoi štitne žlijezde ostanu stabilni.
Ponekad su psihološki simptomi sporedni efekat liječenja. Na primjer, beta blokatori, koji se ponekad propisuju ako imamo hipertireozu, radi usporavanja srčanog ritma i smanjenja anksioznosti, mogu da učine da se neki ljudi osjećaju umorno, depresivno i mentalno manje budno. Ako se propisuju steroidi, oni mogu da pogoršaju depresiju.
Poremećaj štitne žlijezde takođe može da izazove promjene u izgledu, na primjer, promjene lica zbog bolesti štitne žlijezde i oka, gubitak ili dobijanje na težini i gubitak kose. Ove promjene mogu da budu uznemirujuće i doprinesu osjećaju niskog samopoštovanja ili lošeg raspoloženja, piše “eKlinika“.
Kako stres utiče na štitnu žlijezdu?
Stres ima značajan uticaj na cjelokupnu funkciju tijela, uključujući i štitnu žlijezdu. Kada doživite stres, vaše tijelo oslobađa kortizol, snažan hormon koji aktivira nekoliko tjelesnih funkcija kako bi vas pripremio za reakciju „bori se ili bježi“. Iako je ova reakcija vitalna za preživljavanje u kratkom roku, produženi ili hronični stres može da ima štetne efekte na zdravlje štitne žlijezde i poveća rizik od razvoja ili pogoršanja bolesti štitne žlijezde.
Najčešće bolesti štitne žlijezde često se dovode u vezu sa autoimunim poremećajima, gdje imuni sistem tijela pogrešno napada sopstvenu štitnu žlijezdu. Dvije rasprostranjene autoimune bolesti štitne žlijezde su Grejvsova bolest i Hašimotov tireoiditis. Grejvsova bolest uzrokuje da štitna žlijezda postane preaktivna, što dovodi do hipertireoze, dok Hašimotov tireoiditis rezultira smanjenom aktivnošću štitne žlijezde ili hipotireozom. Važno je napomenuti da stres ne izaziva direktno bolest štitne žlijezde, ali može da pogorša simptome i ometa efikasnost liječenja.
Zdravlje
NEVJEROVATNO, ALI ISTINITO! Ljudi bi izbjegli srčani udar kad bi ovo znali!
Ruski akademik Leo Bokerija, čovjek koji već pola vijeka spasava živote na operacionom stolu, iznio je tvrdnju koja je zaustavila medicinsku javnost: većina operacija mogla se izbjeći da su pacijenti samo malo više hodali!
„Hodanje je zlatni recept. Dostupno je svima, a djeluje bolje od mnogih pilula“, izričit je Bokerija.Signal koji ne smijete ignorisati
Kada se penjete uz stepenice i osjetite kako vam srce „skače“ u grlu, to nije samo znak starenja.Šta se dešava u vašem tijelu nakon samo 100 metara?
Čim zakoračite, u vašim arterijama počinje magija. Ćelije oslobađaju azot-oksid, prirodni „lijek“ koji opušta mišiće krvnih sudova. Krvni sud se širi, pritisak prirodno pada, a krv teče bez prepreka. Bez ikakve hemije!
Noge su vaše „drugo srce“
Srce ima gotovo nemoguć zadatak: da podigne krv iz nogu nagore, direktno protiv gravitacije. Tu mu pomažu mišići potkoljenice. Sa svakim korakom, oni djeluju kao pumpa koja gura vensku krv ka srcu. Ako sjedite cijeli dan, ta pumpa stoji. Rezultat? Oticanje, težina, umor i na kraju – bolest.
Tijelo samo gradi „bajpas“
Klinički su dokazani slučajevi gdje su pacijenti sa teškom aterosklerozom, koji su mogli preći jedva 70 metara od bola, redovnim hodanjem natjerali svoje tijelo na nevjerovatnu reakciju. Kada mišići vape za kiseonikom, oni šalju „molekularni SOS“. Tijelo tada počinje da gradi nove kapilare koji zaobilaze blokirana mjesta. Nakon godinu dana, takvi ljudi su šetali i po 6 kilometara bez ikakvih bolova!
Savjet akademika: Kada je najbolje vrijeme?
Idealno vrijeme za šetnju je između 6 i 7 časova ujutru. Ako tada ne možete, idite poslije 17 časova.
Trik za pritisak: Tri šetnje od po 10 minuta imaju jači efekat na pritisak nego jedna od pola sata!
„Najskuplji medicinski tretman je onaj koji izbjegavate. A najjeftinija preventiva je izlazak napolje“, zaključuje Bokerija. Počnite danas, jer vaše srce ne čeka ponedjeljak, piše Stil.
-
Društvo3 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Politika2 dana agoDODIK NIJE DAO KARANU DA SE OBRATI U BEOGRADU! I dalje glumi predsjednika Srpske
-
Društvo3 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Svijet3 dana agoTRAMP: “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao”
-
Politika3 dana agoRADOJIČIĆ KOMENTARISAO TV DUEL: Promjene su nezaustavljive, sudar nove energije SA STARIM ISPRIČANIM PRIČAMA
-
Politika3 dana agoSAVIĆ BANJAC: Nastup Minića razotkrio krizu vlasti – BEZ STRATEGIJE, UZ UVREDE I HAOS
-
Politika3 dana ago“SLUŽI AGENDI SNSD VLASTI” Stanišić: Vukanović će ući u istoriju, kao korisni idiot!
