Connect with us

Društvo

Sestre iz Srpca vještim rukama OSTVARUJU SNOVE MALIŠANA

Pingvin, slonče ili janje satkani od posebno biranog materijala za najmlađe samo su dio onoga što vještim rukama stvaraju sestre Maja i Sanja iz Srpca uz pomoć i talenat majke Radane Stojković.

Ovaj mali, ali veoma kreativni tim svakodnevno usrećuje mnoge djevojčice i dječake širom Srpske izrađujući unikatne heklane igračke, ali i personalizovane kopče i silikonske perle za cucle.

Najmlađa članica “Šmizline radionice” Maja Milijaš, koja je diplomirala na Tehnološkom fakultetu, za “Glas” kaže da su njena sestra Sanja Božić i ona talenat naslijedile od majke koja za krojačkom mašinom najljepše kreacije stvara već četvrt vijeka.

– Kreativnost je samo dio našeg stvaralaštva. Mi naše ideje, ali i želje drugih, pretvaramo u stvarnost – rekla je Maja.

Budući da igračke kod najmlađih često osim u rukama završe i u ustima, Maja kaže da prilikom izrade posebno vode računa o bezbjednosti pa koriste samo prirodne materijale.

– Igračke se izrađuju od pamučnog konca posebnom amigurumi tehnikom pletenja. Bitno je da se igračke mogu oprati u mašini za pranje veša, bez mogućnosti da se na taj način unište. U izradi koristimo i takozvane sigurne oči, koje nemaju mogućnost ispadanja – kazala je Maja.

Izrada igračaka, dodaje Maja, zavisi od broja narudžbi koje svakodnevno pristižu, a sve slobodno vrijeme, kojeg je sve manje s obzirom da su i ona i njena sestra majke, koriste da se poigraju sa novim oblicima.

Kako kaže, narudžbe se mogu obaviti putem “Instagram” profila na kojem se objavljuje najveći dio onog što se u “Šmizlinoj radionici” izradi.

Kako je kazala Maja, mame i tetke su te koje u najvećoj mjeri poručuju igračke kako bi obradovale mališane.

– Posebno me obraduje kada se jave zadovoljni kupci, nakon što im stigne njihov paket uz komentar da je igračka ljepša nego na fotografijama. Tada znamo da je nečija želja u potpunosti ispunjena – rekla je Maja.

Sve je počelo idejom mame Radane koja je ispunjavala želje svoje prve unuke.

– Vremenom, mama je počela da izrađuje igračke po željama prve unuke Lane. Nakon što smo objavile njene radove različitih oblika, veličina i boja na internetu, narudžbe za igračke pristizale su u sve većoj mjeri – rekla je Maja.

U “Šmizlinoj radionici” nastajali su i razni komadi nakita koji su se mijenjali zajedno sa modom. Sanja za “Glas” priča da je još prije sedam godina radoznalost pratilaca na “Instagramu” probudila fotografija naušnica koje su one izradile.

Narudžbe su počele da pristižu, a djevojke su najviše bile zainteresovane za narukvice, dok su starije dame birale ručno izrađene broševe.

– Tada su bili popularni i čokeri odnosno ogrlice oko vrata – kaže Sanja koja i tokom sticanja diplome profesora srpskog jezika i književnosti na banjalučkom Univerzitetu nije zapostavila ovaj hobi.

Nagrada

Oduševljenje kreacijama ne kriju brojni pratioci na društvenoj mreži “Instagram”. Kako kaže Maja, često se dešava da oni koji ne prate profil “Šmizlin kutak” ne vjeruju da su sve stvari ručno izrađene.

– Najveća nagrada je kada dobijemo slike mališana koji se igraju ili veoma često zaspe sa našim igračkama. Tada znamo da smo ispunile svoj cilj – kazala je Maja.

Related Topics:

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Društvo

ADMINISTRATIVNI KOLAPS? Izdavanje viza i dozvola za boravak zaustavljeno u BiH

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u BiH.

Sistem je djelimično pao zbog čega mnogim stranim državljanima, BiH nije mogla izdati odgovarajuće dokumente za boravak.

O svemu se oglasilo Ministarstvo bezbjednosti BiH koje ističe da su problem identifikovali i da bi trebao biti brzo uklonjen, piše Klix.

– Obavještavamo javnost da je identifikovan problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka. Nadležne službe Ministarstva bezbjednosti BiH, u saradnji sa međunarodnim partnerima i Delegacijom Evropske unije u BiH, intenzivno rade na otklanjanju uočenog problema kako bi se sistem što prije vratio u punu funkcionalnost – kazali su.

Iz ministarstva nisu precizirali kada bi problem mogao biti riješen.

– Prema trenutnim procjenama, očekuje se da će poteškoće biti otklonjene u najkraćem mogućem roku, nakon čega će se nesmetano nastaviti proces uzimanja i obrade biometrijskih podataka u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – naveli su.

Ministarstvo bezbjednosti BiH će, kako navode, javnost blagovremeno informisati o svim relevantnim informacijama i nastavku procesa uzimanja i obrade biometrijskih podataka.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno