Svjetska tržišta novu sedmicu počinju oprezno. Azijske berze jutros, 14. septembra, bilježe različita kretanja, ali snažan pad tehnoloških kompanija, rast cijene nafte i očekivanje odluke američke centralne banke drže investitore na oprezu.

Pritisak se proširio i na proizvođače čipova, dok su američki berzanski fjučersi takođe u minusu pred početak trgovanja na Wall Streetu.

SoftBank potonuo više od 10 odsto

Japanski Nikkei 225 jutros je bio u padu, dok je južnokorejski Kospi izgubio oko 2,5 odsto.

Prema jutarnjim podacima AP-a, Kospi je pao 2,5 odsto, na 6.739,68 bodova, a Nikkei 225 oko 0,8 odsto, na 63.474,58 bodova.

Situacija je bila nešto bolja u Kini. Hongkonški Hang Seng porastao je oko 0,3 odsto, na 24.886,81 bod, dok je Shanghai Composite bio u plusu oko 0,2 odsto.

U centru pažnje ipak su tehnološke kompanije.

SoftBank je u jednom trenutku gubio više od 10 odsto, nakon što su tokom vikenda čelnici vodećih kompanija za vještačku inteligenciju otvorili pitanje usporavanja razvoja najnaprednijih AI sistema zbog bezbjednosnih rizika.

Pad nije ostao ograničen na SoftBank.

Akcije južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova SK Hynix pale su više od pet odsto, dok je japanska Kioxia izgubila oko šest odsto.

Financial Times navodi da je SoftBank tokom trgovanja gubio čak 13 odsto, Kospi oko 2,8 odsto, a Nikkei oko jedan odsto.

AI kompanije uzdrmale tržište

Nervoza među investitorima pojačana je nakon što je izvršni direktor Anthropica Dario Amodei pozvao vodeće AI kompanije na koordinaciju kako bi se bolje kontrolisali tempo razvoja i mogući rizici naprednih sistema.

Njegov stav podržali su izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman i Ilon Mask.

Reakcija tržišta bila je posebno vidljiva kod kompanija koje su posljednjih godina snažno profitirale od ogromnih ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju.

Američko tržište još nije otvoreno, ali fjučersi ukazuju na negativan početak trgovanja. Fjučersi na Nasdaq 100, indeks u kojem veliki udio imaju tehnološke kompanije, jutros su ukazivali na pad od oko 1,3 odsto.

Nafta ponovo snažno poskupjela

Drugi veliki izvor nervoze je nafta.

Cijene su jutros porasle više od tri odsto zbog novih strahovanja za snabdijevanje s Bliskog istoka, nakon zatvaranja važnog saudijskog naftovoda.

Cijena Brent nafte dostigla je oko 108 dolara po barelu. To je ogroman skok u odnosu na približno 72 dolara, koliko je barel koštao prije najnovije eskalacije sukoba s Iranom.

Rast nafte dodatno komplikuje situaciju na finansijskim tržištima jer povećava rizik od novog jačanja inflacije.

To je posebno važno ove sedmice, kada investitori čekaju odluke nekoliko najvećih centralnih banaka.

Pogledi uprti u Fed

Američke desetogodišnje državne obveznice jutros su donosile prinos od približno pet odsto, što pokazuje koliko su očekivanja o kamatnim stopama ponovo postala važna za tržišta.

Investitori čekaju sastanak američkih Federalnih rezervi, a sve više se računa s mogućnošću novog povećanja kamatnih stopa.

Viša cijena nafte dodatno otežava posao centralnim bankama: skuplja energija može ponovo podstaći inflaciju upravo u trenutku kada tržišta pokušavaju da procijene koliko će dugo kamatne stope ostati visoke.

Ove sedmice odluke o monetarnoj politici očekuju se i od Banke Engleske i Banke Japana.

Evropa tek treba da otvori trgovanje

Glavne evropske berze u vrijeme jutarnjeg presjeka još nisu počele redovno trgovanje, pa će tek nakon otvaranja biti jasnije koliko će se negativno raspoloženje iz Azije prenijeti na Frankfurt, Pariz i London.

Smjer prije otvaranja ipak određuju tri teme: pad tehnološkog i AI sektora, nafta iznad 100 dolara i očekivanja u vezi s novim potezima centralnih banaka.

Wall Street je u petak uspio da prekine četvorodnevni niz pada, ali jutrošnji fjučersi ukazuju da bi nova sedmica mogla početi znatno opreznije.

Ekstremne vrućine i topljenje glečera skraćuju sezonu ljetnog skijanja u Alpima. Pojedina skijališta ove godine morala su da zatvore staze.

• Ekstremne vrućine i ubrzano topljenje glečera sve više ugrožavaju ljetno skijanje u Alpima.
• Zermat, Saas-Fee i Stelvio ove godine morali su da obustave rad, a jedno vrijeme tokom ljeta organizovanog skijanja nije bilo nigdje na sjevernoj hemisferi.
• Skijališta se zato sve više pripremaju za kraću ljetnu sezonu, koja bi se u budućnosti mogla završavati već u maju ili junu.

Visokoplaninska skijališta poput Zermata i Saas-Feea u Švajcarskoj, Tignja i Les 2 Alpes u Francuskoj i Stelvija u Italiji godinama su privlačila skijaše i tokom toplijih mjeseci.

Međutim, ovog ljeta visoke temperature, nedostatak noćnog smrzavanja i topljenje snijega i glečera primorali su više centara da zatvore skijaške staze iz bezbjednosnih razloga.

Zermat je 1. avgusta privremeno obustavio skijanje zbog “uporno visokih temperatura, nedostatka noćnog zahlađenja, čestih oluja i promijenjenih uslova na snijegu i glečeru”. Bio je to tek drugi put posljednjih godina da je skijanje tamo prekinuto tokom ljeta, nakon 2022. godine.

Saas-Fee je skijanje obustavio 10. avgusta, dok je italijanski Stelvio 15. avgusta zatvoren “do daljeg” zbog toplotnih talasa, izostanka noćnog zahlađenja i ponovnog zamrzavanja snježnog pokrivača.

Kada je 19. jula zatvoreno i skijalište Timberlajn u Oregonu, jedino preostalo ljetno skijalište u SAD, dogodilo se da jedno vrijeme tokom ljeta nigdje na sjevernoj hemisferi nije bilo dostupnog organizovanog skijanja.

Glečeri se mijenjaju pred očima

Instruktor skijanja Sajmon Vels iz Zermata kaže da za gotovo četiri decenije rada nikada nije vidio promjene poput današnjih.

“Jednog trenutka ima mnogo snijega, a onda dođe brutalna, dugotrajna vrućina”, rekao je Vels, navodeći da su na glečerima sada vidljive velike stijene i pukotine koje ranije nisu bile izložene.

Ni francuski Tinj nije pošteđen. Ovo skijalište nekada je koristilo slogan “365 dana skijanja godišnje”, ali se broj dana kada je skijanje moguće tokom godine postepeno smanjuje.

Ove godine na glečeru Grande Mot skijalo se od 20. juna do 20. jula, uglavnom za potrebe međunarodnih skijaških timova.

Klemont Kolen, direktor resursa kompanije koja upravlja skijalištem, kaže da glečer u Tignju svake godine gubi između tri i četiri metra debljine leda.

“Znamo da će za 10 do 15 godina nestati. Veoma je teško to gledati”, rekao je Kolen.

Podaci pokazuju razmjere promjene. Od 1850. godine alpski glečeri izgubili su između 30 i 40 odsto površine i oko polovine zapremine.

Od 2000. do 2023. godine glečeri u centralnoj Evropi, uključujući Alpe i Pirineje, izgubili su oko 39 odsto leda.

Švajcarska, koja ima oko 1.400 glečera, samo je tokom 2025. godine izgubila tri odsto njihove ukupne zapremine, što je četvrti najveći godišnji pad zabilježen do sada. U posljednjoj deceniji nestala je četvrtina švajcarskog glacijalnog leda.

Ljetno skijanje sve kraće

Promjene već utiču na kalendar skijaških sezona. U Les 2 Alpes, na primjer, javnost danas može da skija do kraja maja, dok vrhunski sportisti treniraju do početka jula. Prije 2023. godine bilo je moguće skijati sve do kraja avgusta.

U austrijskom Hintertuksu, koji ima najdužu skijašku sezonu u Austriji, ljetna pauza već je postala uobičajena.

U Tignju kažu da se ljetno skijanje sve više pomjera prema kraju proljeća i početku ljeta – maju i junu – dok bi jul i avgust mogli postati prošlost.

Istovremeno, skijališta se prilagođavaju i turistima nude više planinarenja, biciklizma i drugih aktivnosti tokom ljeta.

To, međutim, ne znači nužno kraj skijanja u Alpima. Stručnjaci i uprave visokih skijališta smatraju da bi glavna zimska sezona još dugo mogla opstati, ali uz promjene u periodu kada su snijeg i temperature najpovoljniji.

“Ljudi moraju da računaju na to da sada često imamo bolji snijeg u martu i aprilu nego u januaru”, rekao je Kolen.

A kada će se glečeri ponovo otvoriti za skijaše?

“Planina odlučuje”, kaže Vels. “Potrebne su nam stabilno niske temperature i snijeg”.

Bivši mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da se vraća političkoj borbi protiv nove vlade koju predvodi Peter Mađar.

“Bili smo strpljivi, možda čak i više nego što je trebalo. I bili smo fer, s obzirom na to kako su se ponašali, možda čak i više nego što je trebalo. Prošlo je pet mjeseci. Ova faza je završena”, rekao je Orban.

On je dodao da je strpljenje potrošeno i da je fer odnos završen.

“Moramo da bacimo rukavicu i borimo se”, naglasio je bivši mađarski premijer.

Orban je rekao da desno orijentisane snage u Mađarskoj žele da zemlja bude suverena, dok vlada koju vodi stranka Tisa želi da je pretvori u koloniju.

On je upozorio da će Tisa vratiti mađarsku ekonomiju strancima, uključujući energetiku, banke i telekomunikacije, što će dovesti do toga da se novac odlije iz zemlje, a velike mađarske kompanije budu uništene i prebačene u inostranstvo.