Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je usvojio zahtjev Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-2/25.

Odlukom je privremeno stavljen van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS, koji je stupio na snagu 1. februara 2025.

Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je, između ostalog, privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 4/25). Odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu navedenog zakona, tj. od 1. februara 2025. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenom zahtjevu.

U obrazloženju je, između ostalog, istaknuto:

U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne omogućava da se uz isticanje grba i zastave RS kao entiteta i izvođenje himne RS ističu grbovi i zastave i izvode himne stranih država. Primjena Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne podrazumijeva da se na svim javnim ustanovama RS, osim simbola RS, mogu isticati i simboli stranih država. Navedeno implicira na zaključak da javna vlast u RS može, u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, preduzeti konkretne korake na postavljanju i isticanju simbola stranih država na svim javnim institucijama uz postojeće simbole entiteta RS. Takođe, prema tom zakonu, simboli stranih država se, pored grba RS, mogu koristiti i na pečatima i štambiljima koje koristi javna vlast u RS i sl.

Ustavni sud zapaža da propisi koji se odnose na upotrebu simbola predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja u svakoj državi jer su simboli izraz suvereniteta, identiteta i ustavnog poretka određene države ili njenog dijela, te se oni istovremeno koriste i u međunarodnim odnosima.

Ustavni sud, ne prejudicirajući odluku o meritumu ovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ukazuje da se omogućavanje isticanja simbola stranih država može tumačiti kao stvaranje pravnog okvira koji narušava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije, što može imati dugoročne posljedice po ustavni poredak. U takvoj situaciji, isticanje simbola stranih država uz simbole entiteta, sa ili bez istaknutih simbola države Bosne i Hercegovine, može stvoriti privid nepostojanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U tom pogledu, Ustavni sud naglašava da je u članu 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine izražena opredijeljenost za „suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom“. Ustavni sud, stoga, smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao uvjeta da bi Ustavni sud usvojio zahtjev za privremenu mjeru.

Ustavni sud smatra da preduzimanje bilo kakvih radnji na osnovu osporenog zakona i prije odlučivanja o meritumu ovog predmeta može biti percipirano kao čin paralelne spoljne politike. Uslijed toga, moguće je nastupanje štetnih posljedica i u međunarodnim odnosima ako bi se u RS isticali ili koristili simboli stranih država u javnosti i na službenim dokumentima, i to van onoga što predstavlja službenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine. Osim toga, imajući u vidu prošlost u Bosni i Hercegovini, nesporno je da pitanje upotrebe simbola stranih država od entiteta RS predstavlja osjetljivo pitanje, zbog čega bi primjena takvog zakona potencijalno mogla izazvati političke napetosti unutar BiH i dodatno pogoršati odnose između entiteta i državnih institucija. U ovim okolnostima, Ustavni sud zaključuje da postoji hitnost koja opravdava donošenje privremene mjere.

Na kraju, u slučaju da Ustavni sud utvrdi nesaglasnost spornog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s Ustavom Bosne i Hercegovine, posljedice primjene takvog zakona zahtijevale bi i skidanje simbola stranih država s javnih institucija u RS, odnosno uklanjanje pečata i štambilja sa simbolima stranih država na dokumentima koje je ovjeravala javna vlast RS, što bi dovodilo u pitanje načelo pravne sigurnosti i valjanosti takvih dokumenata. To bi svakako, prema mišljenju Ustavnog suda, izazvalo štetne posljedice i u međunarodnim odnosima koje bi se efikasno mogle izbjeći privremenim stavljanjem van snage tek usvojenog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Naime, sporni Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stupio na pravnu snagu nedavno, tj. 1. februara 2025. godine. Stoga, privremeno obustavljanje njegove primjene bi, svakako, izazvalo manje štete nego otklanjanje posljedica primjene takvog zakona u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti spornog zakona ranije, ističući da zakon predstavlja antiustavni i antidejtonski akt koji ozbiljno podriva suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Bećirović je takođe upozorio na to da se zakon temelji na mjerama donesenim u okviru tzv. svesrpskog sabora, čime se dodatno narušavaju temelji Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH je još 2006. godine utvrdio neustavnost sličnog zakona u Srpskoj, a Bećirović je istakao kako svaki pokušaj njegovog ponovnog usvajanja predstavlja ozbiljan izazov za vladavinu prava u BiH, prenosi N1.