Connect with us

Politika

Vlast u Srpskoj ispoštovaće odluku Ustavnog suda BiH, PARTIJE PONOVO NA BUDŽETU

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru i stavio van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija, koji je Narodna skupština usvojila u maju ove godine, a kojim je bilo propisano da se ukida finansiranje političkih partija iz budžeta.

Ovaj zahtjev za privremenu mjeru podnio je Darko Babalj, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a vlast u Republici Srpskoj već je rekla da će odluka Ustavnog suda BiH biti ispoštovana.

“Upoznat sam sa odlukom Ustavnog suda BiH. Ovdje se radi o privremenoj mjeri, znači nije donesena odluka u meritumu. Ta privremena mjera podrazumijeva, odnosno nalaže da se vrši finansiranje kao što je to bilo prije donošenja odluke, a samom odlukom u meritumu biće riješeno kako će glasiti konačna odluka Suda po tom zahtjevu. Kontaktirao sam Ministarstvo finansija Republike Srpske i sigurno da će one obaveze koje budu postojale biti isplaćene”, rekao je Savo Minić, premijer Republike Srpske, dodajući da sve ono što je odluka suda da se mora staviti u budžet i da će se suštinski ispoštovati odluka Ustavnog suda BiH.

Odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH reagovali su u SDS-u pa je tako Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a, rekao da će predati dopis Miniću, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Republike, i Zori Vidović, ministarki finansija, da na posebnoj sjednici uvrste rebalans budžeta za 2025. godinu gdje bi se planirala sredstva za finansiranje političkih partija u 2025. godini.

“Ukoliko se na posebnoj sjednici ne bi uvrstila tačka dnevnog reda rebalans budžeta za 2025. godinu i poštovala odluka Ustavnog suda BiH koji je jedan od temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma, onda bih kao predsjednik Kluba poslanika SDS-a predao apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske da ocijeni ustavnost samog rebalansa budžeta za 2025. godinu, a podsjećam Ustavni sud Republike Srpske da mora poštovati odluku Ustavnog suda BiH”, rekao je Bodiroga.

On je rekao da i pri planiranju budžeta Republike Srpske za 2026. godinu Vlada Republike Srpske mora planirati sredstva za finansiranje političkih stranaka te da će podnijeti inicijativu i aktuelnoj vlasti u Foči da se obezbijedi finansiranje političkih partija iz lokalnog budžeta.

Reagujući na ove najave i izjave iz opozicije Minić je rekao da oni preko odluka Ustavnog suda BiH sakupljaju političke poene.

Inače, nakon što je Kristijan Šmit zabranio da se SNSD i Ujedinjena Srpska finansiraju iz javnih budžeta, vlast u Republici Srpskoj izmijenila je Zakon o finansiranju političkih organizacija na način da se političke partije u Republici Srpskoj ne finansiraju iz budžeta Republike i budžeta lokalnih zajednica, a što je do tada bilo obavezno.

“Postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka ukazuje na argumentovanu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranka iz entiteta Republika Srpska”, saopštili su iz Ustavnog suda BiH, dodajući da su privremenu mjeru donijeli jer je kraj godine i kreiraju se budžeti za narednu godinu.

Očekivano, vlast u Republici Srpskoj nakon odluke Ustavnog suda BiH optužila je SDS da je licemjeran.

“Za Babalja iz SDS-a pravda je kada njemački državljanin Kristijan Šmit donese nelegalnu odluku o zabrani finansiranja dvije stranke iz Republike Srpske: SNSD-a i Ujedinjene Srpske. Za njega je pravda kada visoki predstavnici, pa i Šmit koji se tako predstavlja, zabrane bilo kojem sudu na planeti da preispituje njihove odluke”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

S druge strane, u opozicionim redovima tvrde da je donošenje Zakona o finansiranju političkih organizacija bilo odmazda SNSD-a.

“Ovo je najdirektnija potvrda da SNSD, uprkos velikoj galami, uvijek provodi sve Šmitove odluke, jer Vlada Republike Srpske, isključivo po nalogu Šmita, ne dostavlja zakonske tranše ovim strankama”, rekao je Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Politika

DRINIĆ: Vodovod Srbac ide u nova zaduženja! Kad je kadrovska politika zasnovana na srodstvu, a ne na sposobnosti – GRAĐANI ĆE OPET PLAĆATI CIJENU?

Generalni sekretar PSS-a, Nebojša Drinić izjavio je da je srbački Vodovod, nakon poskupljenja vode 2024. i 2026. godine, očigledno ušao u novu fazu „razvoja“ – kreditno zaduženje.

-Pitanje je jednostavno: da li se gasi požar novim kreditima i ko će ih na kraju vraćati? Građani kroz još jedno poskupljenje?

Dolazimo i do ključne kontradikcije. Zašto se uopšte diže kredit ako su nabavke – automobila, vodomjera i ostalog – već predviđene Planom javnih nabavki i to iz poslovnih prihoda, a ne iz kreditnih sredstava? Da li se planovi pišu tek da bi postojali na papiru, a u praksi radi nešto sasvim drugo? – kaže Drinić i dodaje:

-Odbornici, naravno, nisu dobili detaljnija objašnjenja. Vjerovatno se podrazumijeva da građani treba da vjeruju na riječ. Kako da ne…U međuvremenu, tri nova „kadra“ koštaju Vodovod oko 8.000 KM mjesečno. Jedan je u upravi posrnulog preduzeća, ali i ima pravo glasa u opštinskoj Skupštini. Jedan je dio porodice bivšeg načelnika Srpca. Riječ je o porodici koja je opustošila opštinu. Apsurd do apsurda – kazao je on.

Drinić kaže da je kadrovska politika zasnovana na srodstvu, a ne na sposobnosti, dovela preduzeće tu gdje jeste.

-Na kraju dolazimo do njihovog objašnjenja da je poskupljenje vode „neizbježno“. Naravno – neizbježno je samo ako je cilj da građani plaćaju cijenu pogrešnih odluka, nekontrolisanog zaduživanja i stranačkog zapošljavanja – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

USTAŠKI SENTIMENTI UTOČIŠTE PRONAŠLI U REPUBLICI SRPSKOJ: U Derventi nove komemoracije uz podršku institucija

Nakon protjerivanja iz Austrije, pomeni ustašama, čini se, preselili su se u Republiku Srpsku. Danas je u Derventi ponovo održan skup hrvatskih udruženja proisteklih iz proteklog rata, na komemoraciji u slavu poginulih „bojovnika“. Ovo je nastavak niza okupljanja nakon 21. marta u Modranu, te skupova u Rabiću i Velikom Mezarju.

Bijelo Brdo kod Dervente danas je bilo mjesto okupljanja povodom 34. godišnjice stradanja Hrvata ovog kraja. Iako su prethodna obilježavanja u Modranu i Rabiću ostala upamćena po spornoj ikonografiji i slovu „U“, mještani danas šalju poruke koje bi trebale da smire tenzije.

„Ostavimo se i ustaša i četnika i partizana, hajmo ljudi živjeti jer Bog nam je dao prelijepu zemlju. Ima mjesta za sve, tako da, evo, to je ta poruka – pustimo se šta je bilo…“, poručila je Antonija Čabraja.

Sporni period od 1943. do 1947. godine

Ipak, prošlost je ovdje teško ostaviti po strani. Istoričari i udruženja žrtava iz Republike Srpske upozoravaju da je posebno sporno odavanje počasti za period od 1943. do 1947. godine, kada je Bijelo Brdo bilo jedno od najtvrđih ustaških uporišta koje je pružalo otpor i nakon kapitulacije Njemačke. Ovakvi skupovi, koje je Austrija u Blajburgu zabranila kao festivale veličanja fašizma, sada se nesmetano sele na ovaj teren.

Organizatori skupa odbacuju svaku povezanost sa provokacijama. Predsjednik mjesne zajednice Ivica Čabraja odbacuje optužbe o provokacijama, ističući da se sve aktivnosti provode uz znanje i podršku gradskih vlasti u Derventi predvođenih SNSD-om, sa kojima, kako kaže, ostvaruje izuzetnu saradnju.

„Nismo došli ovdje nikome da idemo uz dlaku. Došli smo dostojanstveno… Bijelo Brdo nije nikakvo ustaško leglo, imamo izuzetne odnose sa gradskim vlastima i ne želimo to pokvariti. Nema ovdje širenja ni isticanja bilo kakvih simbola“, rekao je Čabraja.

Prisustvo Oružanih snaga BiH i obezbjeđenje MUP-a Srpske

Da skup ima i institucionalni karakter, potvrdilo je prisustvo Oružanih snaga BiH. Iako su tenzije zbog spornih datuma i simbola u javnosti bile visoke, sam događaj protekao je bez incidenta. Pijetet žrtvama poručio je potpredsjednik Srpske, Davor Pranjić.

„Da ne zloupotrebljavamo žrtve, ovdje nije nikakav hir niti provokacija, već prije svega pijetet žrtvama koje su izgubile živote. Povezivanja sa ustaškim simbolima i retorikom – toga ovdje nema“, izjavio je Pranjić.

I ovaj skup, kao i prethodne, obezbjeđivao je MUP Republike Srpske. Dok udruženja proistekla iz HVO-a u Republici Srpskoj uživaju punu policijsku zaštitu, Srbi u Hrvatskoj i dalje strahuju od incidenata kada obilaze svoja stratišta.

Nastavi čitati

Politika

REPUBLIKA SRPSKA U IZVJEŠTAJU UN: Posvećenost Dejtonu, kritike na račun OHR-a

Republika Srpska je posvećena Dejtonskom sporazumu, očuvanju mira i stabilnosti u BiH i rješavanju problema kroz unutrašnji dijalog, ali da ustavni poredak urušava OHR, navodi se u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

Srpska poziva članice Savjeta bezbjednosti UN da dosljedno podrže sprovođenje Dejtonskog sporazuma, pravo BiH da demokratski i samostalno upravlja sobom, kao i njen federalni ustavni poredak.

U Izvještaju se ukazuje da Kancelarija visokog predstavnika – OHR već dugi niz godina urušava dejtonski ustavni poredak, nezakonito upravljajući BiH posredstvom nametnutih odluka i centralizujući BiH kroz očigledno kršenje njene federalne strukture.

Naglašava se da njemački birokrata Kristijan Šmit, koji se neosnovano predstavlja kao aktuelni visoki predstavnik, posebno destruktivno utiče na stabilnost i demokratski poredak BiH.

Dodaje se da je, uprkos Šmitovoj nepromišljenosti, nezakonitom i autokratskom upravljanju posredstvom nametnutih odluka, Republika Srpska preduzela važne korake radi smanjenja političkih tenzija izazvanih njegovim neprimjerenim odlukama.

“Uprkos tome, pripadnici bošnjačkog političkog establišmenta, koji nikada nisu prihvatili postojanje Republike Srpske kao autonomnog entiteta, nastavljaju da djeluju u pravcu podrivanja vlasti u Republici Srpskoj, podrivajući prava zagarantovana Dejtonskim sporazumom”, ističe se u Izvještaju.

Ipak, Republika Srpska se nada da će njeni partneri u BiH u dobroj vjeri pristupiti dijalogu o dosljednoj primjeni Dejtonskog sporazuma.

“Tvrdnja da Republika Srpska ugrožava Dejtonski sporazum predstavlja potpuno iskrivljavanje stvarnosti. Upravo su bošnjačke političke stranke – zajedno sa svojim saveznicima u OHR-u i u pojedinim stranim prijestonicama učinile sve što je u njihovoj moći da podriju Dejtonski sporazum”, naglašava se u ovom dokumentu.

Dodaje se da najviši izabrani zvaničnici Republike Srpske dosljedno potvrđuju privrženost Dejtonskom sporazumu, koju su nedavno još jednom nedvosmisleno istakli.

“Na primjer, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan nedavno je, u razgovoru sa otpravnikom poslova Ambasade SAD DŽonom Ginkelom, naglasio da je Republika Srpska posvećena poštovanju slova Dejtonskog sporazuma. Slično tome, na sastanku sa ambasadorom NJemačke Alfredom Granasom u martu ove godine, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ponovio je apsolutnu posvećenost Republike Srpske odredbama Dejtonskog sporazuma”, navodi se u Izvještaju.

Ističe se da privrženost Republike Srpske Dejtonskom sporazumu znači i posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.

“Iako se u Republici Srpskoj povremeno može čuti oštrija retorika, koja odražava nezadovoljstvo brojnim i dugogodišnjim teškim kršenjima Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska nema plan za otcjepljenje od BiH. Iznad svega, Republika Srpska je nepokolebljivo posvećena miru”, poručuje se u Izvještaju.

Republika Srpska i njeno rukovodstvo bezrezervno isključuju svaku upotrebu nasilja i zalažu se za rješavanje političkih problema u BiH isključivo mirnim putem.

“Sve što Republika Srpska zahtijeva jeste da se Dejtonski sporazum, uključujući i Ustav BiH, dosljedno sprovodi. Uostalom, riječ je o obavezujućem međunarodnom ugovoru, i krajnje je vrijeme da se tako i tretira”, navodi se u Izvještaju.

Napominje se da stanovništvo BiH čine uglavnom tri konstitutivna naroda sa bolnom istorijom sukoba – Bošnjaci /većinom muslimani/, Srbi /većinom pravoslavni hrišćani/ i Hrvati /većinom rimokatolici/.

U Izvještaju se naglašava da je Dejtonski sporazum predstavljao održivi kompromis kojim je uspostavljen ustavni poredak koji omogućava da tri prethodno zaraćena naroda u BiH žive zajedno u miru i sa uvjerenjem da neće pasti pod dominaciju jednog ili više drugih naroda.

“Ustav BiH, koji predstavlja srž Dejtonskog sporazuma, to je omogućio tako što je gotovo sve nadležnosti dao entitetima koji čine BiH i uspostavio mehanizme zaštite vitalnih interesa svakog naroda. Poštovanje ove federalne ustavne strukture i zaštitnih mehanizama od suštinskog je značaja za stabilnost BiH”, istaknuto je u ovom dokumentu.

Kao i u drugim multinacionalnim državama u Evropi, kao što su Švajcarska ili Belgija, dejtonska rješenja koja uvažavaju različite narode predstavljaju snagu, a ne slabost i jedini su način da se održi trajni mir u zemlji sa takvom istorijom.

Nastavi čitati

Aktuelno