Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Related Topics:

Svijet

NE ŽELE MIGRANTE! Poslije protesta u Hagu uhapšeno 36 OSOBA

Ukupno 36 osoba uhapšeno je juče nakon održavanja antiimigrantskog protesta u Hagu, koji je u subotu organizovala grupa „Holandija u ustanku“, saopštile su lokalne vlasti.

Prema navodima policije, privedeni su zbog različitih prekršaja, uključujući nošenje zabranjene odeće koja prekriva lice, kao i posedovanje oružja poput noževa i jakih pirotehničkih sredstava, prenosi NL Tajms.

Oko 200 demonstranata učestvovalo je u „Maršu za bezbednu Holandiju“, krećući se kroz centar grada.
Mnogi su nosili holandske zastave i tzv. „Prinsenvlag“, istorijski povezan sa Nacional-socijalističkim pokretom Holandije (NSB), koji je sarađivao sa nacističkom Nemačkom.

Neki učesnici bili su maskirani kao „Crni pit“, figura koja u poslednjim godinama izaziva oštre rasprave o rasizmu.

Centar grada proglašen je zonom visokog bezbednosnog rizika, što je omogućilo policiji da vrši pretres svih prolaznika.

Vlasti poslednjih meseci pojačano prate ovakva okupljanja nakon više incidenata, ističe holandski portal.

Prethodni protest krajnje desnice, održan 20. septembra, završio se neredima i oštećenjem imovine, dok je antiimigrantski protest u Amsterdamu 12. oktobra, iako u početku miran, takođe prerastao u sukobe s policijom.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI BEZ NAJBLIŽEG SARADNIKA! Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

Ukrajinski politički sistem priprema se za “mini-revoluciju”, dok je predsjednik države Volodimir Zelenski primoran da se prilagodi životu bez Andrija Jermaka, svog najbližeg savjetnika i najodanijeg saradnika, koji je u petak podnio ostavku nakon što je njegov stan pretresen u sklopu šire antikorupcione istrage.

U tekstu u kojem analizira posljedice ostavke desne ruke Zelenskog, britanski “Guardian” navodi da bi Jermakova ostavka mogla da ima ogromne posljedice po unutrašnje upravljanje državom, kao i po poziciju Ukrajine u pregovorima o okončanju rata s Rusijom, gdje je Jermak bio na čelu ukrajinske delegacije u razgovorima sa Bijelom kućom.

“To je mini-revolucija u političkom i upravljačkom sistemu. Jermak je bio ključni element u sistemu moći koji je Zelenski izgradio”, rekao je kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko.

Uspon i pad Jermaka
Jermak, bivši advokat specijalizovan za intelektualnu svojinu, potom producent B-filmova, postao je advokat za produkcijsku kuću Zelenskog dok je Zelenski još bio glumac. Kada je njegov prijatelj pobijedio na predsjedničkim izborima 2019. godine, Jermak je ušao s njim u politiku – najprije kao savjetnik za spoljnu politiku, a zatim, godinu dana kasnije, kao šef kabineta predsjednika. Tokom godina rata Jermak je postao praktično nedodirljiv. Vodio je najosjetljivije pravce ukrajinske spoljne politike, redovno razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost savezničkih zemalja i predvodio tim koji je radio na mirovnim pregovorima.

Bio je i glavni politički operativac Zelenskog, često izdavao naređenja ministrima i smatran je personifikacijom predsjednikove volje.

Upravo je Jermak otputovao u London da se sastane sa bivšim komandantom vojske Valerijem Zalužnim, viđenim kao najopasniji politički rival Zelenskog, i pokušao da ga pridobije za predsjednikov tim. Malo ko u ukrajinskoj eliti je volio Jermaka, ali su mnogi izražavali nevoljnu dozu poštovanja prema njegovoj radnoj etici i nemilosrdnoj političkoj taktici.

Neki su smatrali da je toliki nivo kontrole, neuobičajen za demokratije, opravdan ratnim kontekstom. Njegova uloga “gromobrana” često je štitila Zelenskog.

Iako je Jermakov stan u petak pretresen, rijetko ko je očekivao da će to dovesti do njegovog odlaska.

Iako Jermak zasad nije optužen ni za šta, antikorupciona istraga prijetila je da dominira medijskim prostorom i izazove političku krizu, uz rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

Rejting odobravanja Zelenskog već je ozbiljno pao zbog skandala. U subotu je portal Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore, objavio da su istražioci zaplijenili više laptopa i mobilnih telefona iz Jermakovog stana, prenosi Nova.

“Za Zelenskog je to bila teška odluka – razumio je političku potrebu, ali je bio psihološki zavisan od Jermaka”, rekao je Fesenko.

Dodao je da je najvjerovatnije ostavka bila Jermakova odluka.

“Mislim da je Jermak shvatio da će, ako potone, povući i Zelenskog sa sobom, pa je odlučio da se žrtvuje kako bi ga spasao”, kaže on.

Šta slijedi sada?
Kao i uvijek nakon pada moćne političke figure, period prilagođavanja mogao bi biti haotičan. Neki Jermakovi lojalni saradnici sada će strahovati za svoje pozicije, dok će mnogi drugi u eliti odahnuti i nadati se većem direktnom pristupu predsjedniku.

“Jermak je kontrolisao ne samo predsjednikove kontakte s ostatkom svijeta, već i protok informacija do predsjednika”, rekla je Olena Prokopenko, viša saradnica njemačkog Maršalovog fonda.

Vjerovalo se da Jermak kontroliše mrežu Telegram kanala, koji je objavljivao diskreditujuće materijale o onima koji su mu se zamjerili i bio je poznat po surovom ograničavanju pristupa Zelenskom.

Jedan od rijetkih koji je uspio da mu se suprotstavi jeste dugogodišnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je preživio više navodnih Jermakovih pokušaja da bude smijenjen.

Drugi, koji su postajali previše popularni ili su se zamjerali Jermaku, bili su smijenjeni bez oklijevanja.

Skandal koji se brzo širi
Zelenski se uspješno nosio sa koruptivnim aferama u prošlosti, ali niz događaja u julu uzdrmao je njegovu vlast do temelja, oslabila njegov politički rejting i zbog toga je izgubio čovjeka koji se smatrao njegovom desnom rukom.

Tada je predsjednik ubijedio članove parlamenta da ukinu nezavisnost dva tijela za borbu protiv korupcije u Ukrajini i direktno ih potčine Vladi.

Zelenski je tada tvrdio da to traži kako bi se ograničio ruski uticaj u Ukrajini.

Ali, ukrajinska javnost, a i Evropska unija, nisu bili saglasni pa je Zelenski morao da promijeni odluku usljed masovnih protesta.

Ova dva tijela, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (Nabu) i Kancelarija specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije (Sapo), do jeseni objavila su rezultate duge istrage.

Ustanovljena je umiješanost u korupciju ljudi iz uskog kruga oko Zelenskog.

Visoki zvaničnici, među kojima su dvoje ministara, bivši zamjenik premijera i bivši poslovni partner Zelenskog, optuženi su da su prisvojili 100 miliona dolara iz javnih projekata u energetici.

Tada je Rusija uoči četvrte zime od početka rata ciljala energetska postrojenja u Ukrajini, što je primoralo zemlju da primijeni restrikcije struje, a bijes u javnosti zbog navodnih zloupotreba samo je rastao.

Iako nije imenovan u istrazi i porekao je umiješanost u koruptivne radnje, Jermak nije mogao da se skloni od ovog slučaja.

Sumnja se da ima neke informacije o tome.

Jermak je prošle nedjelje predvodio ukrajinsku delegaciju na sastanku sa Markom Rubiom, američkim državnim sekretarom, u Ženevi i navodno je uspio da se izbori za ustupke Ukrajini u sporazumu za koji mnogi vjeruju da pogoduje Rusiji.

Nastavak pregovora ove sedmice
U trenucima dok se Ukrajina bori i pregovara o golom opstanku, ostavka Jermaka doprinosi destabilizaciji zemlje, prenosi BBC.

Pregovori se nastavljaju ove sedmice. Ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa Amerikancima, saopštili su iz Predsjedništva Ukrajine.

Ostaje da se vidi da li će ostavka Jermaka biti pravovremena preraspodjela u Kijevu i skupocjen gubitak kontinuiteta.

Još nije poznato ni kako je Jermak prihvatio iznenadni odlazak iz vlade.

“New York Post” objavio je u subotu da im je Jermak pisao i da je obećao da će otići na ratište. Takođe, tvrdio je da je nevin.

“Idem na front i spreman sam za odmazdu. Ja sam pošten i pristojan čovjek”, navodno je napisao.

Za 1. decemar je najavljen sastanak Zelenskog i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, a tim ukrajinskih pregovarača otputovao je u SAD na razgovore o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

NAPETOST I NEZADOVOLJSTVO! Grčki poljoprivrednici se sukobili sa policijom

Grčki poljoprivrednici sukobili su se danas sa policijom tokom protesta u centralnim i sjevernim dijelovima zemlje zbog kašnjenja isplata subvencija Evropske unije, izazvanog istragom o korupcijskom skandalu vezanom za pronevjeru evropskih subvencija, javljaju grčki mediji.

Stotine poljoprivrednika izašle su na ulice, blokirajući puteve svojim traktorima u više oblasti u znak protesta protiv konzervativne vlade zbog procjenjenog manjka od 600 miliona evra u pomoći EU i drugim isplatama.

Do kašnjenja u isplatama došlo je usred istraga o skandalu u kojem su neki poljoprivrednici navodno falsifikovali vlasništvo nad zemljom i stokom kako bi dobili poljoprivredne subvencije EU.

U blizini Nikeje, u centralnom dijelu Grčke, policija je upotrebila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su pokušali da probiju barikade.

Obe trake Nacionalnog puta Atina–Solun su zatvorene zbog traktora koji su uspjeli da probiju zaštitne barijere i uđu sa sporednog puta, prenosi ERT njuz.

Studenti su došli da ih podrže, a policijske blokade su probijene.

U sukobima su povrijeđena dva demonstranta – pripadnik sindikata poljoprivrednika povrijeđen je kada su ga, prema njegovim riječima, udarili policajci na raskrsnici kod Nikeje, a jedan poljoprivrednik na raskrsnici kod Platikambosa.

Veliki broj poljoprivrednika, stočara i pčelara prefekture Kardica takođe je danas protestovao.

Prvi put, poljoprivrednici su uspjeli da blokiraju auto-put centralne Grčke svojom poljoprivrednom mehanizacijom.

Oni su uspjeli da pomjere policijski kombi poljoprivrednim mašinama i da prođu.

U Kardici je bilo mnogo ljudi pa policija nije reagovala, jer da je reagovala, došlo bi do ozbiljnih incidenata.

Traktori su, takođe, poređani na četvrtom kilometru perifernog puta Komotini–Ksanti.

Od jutros, poljoprivrednici iz sela prefekture Rodopi su svoje traktore dovezli do mjesta gdje se očekuje da će prenoćiti.

Do sada nije bilo blokada puteva, međutim, očekuje se da će poljoprivrednici u narednih nekoliko sati odlučiti da li će uspostaviti blokadu na zapadnoj raskrsnici auto-puta Egnatija, na zapadnom ulazu u Komotini.

Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, u konsultaciji sa poljoprivrednicima iz drugih mjesta, pokušaće da zatvore i puteve.

U Aleksandriji, u Imatiji, desetine poljoprivrednika sa traktorima su se poređale ispred Centra za kontrolu i sertifikaciju đubriva, dok novi traktori neprestano pristižu.

Kako su najavili, kretaće se auto-putem Egnatija, ali neće blokirati saobraćaj.

Sutra će poljoprivrednici iz Kimine, Čalastre i okolnih područja opštine Delta blokirati put Malgara, ali neće ometati saobraćaj.

Istog dana, biće postavljena još jedna barikada na zapadu prefekture Solun, u oblasti Halkidona.

Traktori su već na centralnom trgu, a sutra će se premjestiti ka raskrsnici Halkidona.

Tenzija je bilo i u Platikambosu, nekoliko sati prije formiranja poljoprivredne blokade u Nikeji.

Poljoprivrednici, pored pitanja koja se tiču svih njihovih kolega, zahtijevaju da se iz upravljanja poljoprivrednim pitanjima ukloni tehnokrata i da u svim procesima koji se tiču njih budu zastupljeni poljoprivrednici.

Neki otvoreno govore o osnivanju Poljoprivredne komore.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), koje istražuje krivična djela protiv finansijskih interesa EU, saopštilo je da je ove godine pronašlo dokaze da su grčki poljoprivrednici, uz pomoć državnih zvaničnika, pronevjerili sredstva EU.

Grčke vlasti su pokrenule zasebne istrage, a parlament ispituje rad vladine agencije OPEKEPE, koja svake godine raspoređuje oko 2,5 milijardi evra pomoći EU stotinama hiljada poljoprivrednika.

Vlada, koja je obećala transparentnost, priznala je da je prva rata subvencija EU niža nego prošle godine i da je više od 40.000 zahtjeva poljoprivrednika trenutno pod istragom, prenosi TANJUG.

Nastavi čitati

Aktuelno