Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA SPREMA ODGOVOR za slučaj da EU zaplijeni njenu imovinu

Rusija priprema uzvratne mjere u slučaju da Evropska unija zaplijeni njenu zamrznutu imovinu, izjavila je u četvrtak, 4. decembra, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Sve nezakonite radnje koje se tiču naše imovine neće ostati bez odgovora. Paket kontramjera već je u pripremi, za slučaj stvarne krađe i zapljene imovine Ruske Federacije”, rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.

Ona je ideju EU o upotrebi ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini nazvala neadekvatnom, ocjenjujući da bi taj plan naštetio samo EU, prenosi Tanjug.

Govoreći o odbijanju EU da primi isporuke ruskih energenata, ona je rekla da ”Evropljani snose teret finansiranja geopolitičkih zločina rukovodstva EU”.

”EU sistematski izvještava o navodnim uspjesima postignutim u odvikavanju od ruskih energetskih resursa i strašno je ponosna na to. Evropski građani se ubjeđuju da je isključivanje ruskih ugljovodonika sa evropskog tržišta nevjerovatno dostignuće briselske birokratije, garancija bezbjednosti i prosperiteta EU. Ono što iznose je čista besmislica koja ne izdržava nikakvu provjeru. Nepromišljen, lud i potpuno zabludni prekid uvoza ruskih energenata nanio je ozbiljan udarac EU. Napuštanjem uspostavljene energetske saradnje sa našom zemljom, EU se suočava sa naglim povećanjem cijena gasa i, kao rezultat toga, cijena električne energie”, smatra Zaharova. Prema njenim riječima, običnim Evropljanima se uskraćuje glas i uskraćuje im se mogućnost da iznesu svoje mišljenje.

”Najviši zvaničnici EU bukvalno iscrpljuju novac iz džepova svakog običnog Evropljanina. U međuvremenu, evropska preduzeća su primorana da plaćaju dva do tri puta više za struju od američkih kompanija, a četiri i po puta više za gas”, rekla je portparolka.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Aktuelno