Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Related Topics:

Svijet

TRAMP REKAO ‘STOP’: “Nema više migracija iz trećih zemalja u SAD”!

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će zaustaviti primanje migranata iz svih zemalja trećeg svijeta u Sjedinjene Države. Također želi ukinuti svaku federalnu podršku osobama koje nisu državljani SAD-a.

Naveo je to na svojoj mreži Truth Social ubrzo nakon što je preminula pripadnica Nacionalne garde, koju je, prema navodima vlasti, u blizini Bijele kuće u srijedu ranio muškarac porijeklom iz Afganistana.

“Trajno ću obustaviti migraciju iz svih zemalja trećeg svijeta kako bi se američki sistem mogao u potpunosti oporaviti. Uklonit ću svakoga ko nije čist doprinos Sjedinjenim Američkim Državama ili nije sposoban voljeti našu zemlju, ukinut ću sve federalne naknade i subvencije za osobe koje nisu naši državljani, oduzet ću državljanstvo migrantima koji remete javni mir i deportovat ću sve strance koji su na teret budžetu, predstavljaju sigurnosni rizik ili nisu kompatibilni sa zapadnom civilizacijom”, dodao je.

Objavu je dao nedugo nakon što je saopćeno da je preminula dvadesetogodišnja gardistica Sarah Beckstrom, koju je ranio migrant iz Afganistana.

Trump je još tokom prošlogodišnje predizborne kampanje jasno stavljao do znanja da je zaustavljanje migracije jedan od ključnih ciljeva njegovog drugog mandata. Na granici SAD-a s Meksikom broj ilegalnih prelazaka drastično je opao od januarskog Trumpovog stupanja na dužnost, dijelom i zbog angažovanja vojske.

Bijela kuća je također u oktobru najavila da će znatno smanjiti broj primljenih izbjeglica, ljudi koji se suočavaju s progonima ili bježe od rata. U narednih 12 mjeseci bit će ih najviše 7.500, dok ih je za vrijeme Bidena bilo i do 125.000.

Istovremeno, američka administracija pokušava deportovati milione migranata koji se u SAD-u nalaze bez potrebnih dokumenata. Pritom se često suočava s otporom zajednica u kojima ti ljudi žive, jer je veliki broj njih u zemlji godinama, plaća poreze i obavlja poslove, poput onih u poljoprivredi, za koje inače nema velikog interesa.

Nastavi čitati

Svijet

STRAH OD ODMAZDE MOSKVE! EU želi koristiti zamrznutu rusku imovinu za Ukrajinu, Belgija koči plan

S obzirom na to da se Ukrajina suočava s velikim budžetskim manjkom u sljedeće dvije godine, Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garanciju država članica bloka.

Ali, Belgija, država domaćin klirinške kuće koja drži zamrznuta sredstva, suzdržava se iz straha od odmazde Moskve – pravne ili druge.

Ukrajinu čeka oštra zima, a vjerovatno će uslijediti još. Tokom sljedeće dvije godine, ratom razorena zemlja suočava se s rupom od 65 milijardi dolara u svom budžetu, prema najboljim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Tramp nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu
Gotovo dvije trećine rastegnutog budžeta zemlje trenutno ide na finansiranje onoga što je postao mukotrpan rat iscrpljivanja kako bi se spriječilo rusko napredovanje. Svakodnevne potrebe ukrajinskih građana – uključujući penzije i plate u javnom sektoru – uglavnom se pokrivaju stranom pomoći zapadnih saveznika.

Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, SAD – prije najveći pojedinačni pristalica Ukrajine – nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu, prisiljavajući Evropu da se bori kako bi popunila prazninu u vojnoj i humanitarnoj pomoći.

I dok je Evropska komisija obećala mobilisati do 100 milijardi evra za Ukrajinu kada sljedeći budžet EU-a počne 2028. godine, pronaći načine da se novac nastavi dostavljati u Kijev do tada nije bilo lako.

“Euroclear” upozorava EU da bi plan zamrzavanja ruske imovine mogao dovesti do viših troškova zaduživanja
Što nas dovodi do problema s 300 milijardi dolara. Godinama je ruska centralna banka ulagala svoje devizne rezerve u inostranstvu u obveznice i druge hartije od vrijednosti. Ta imovina sada stoji zamrznuta u bankama i klirinškim kućama u Evropi i šire, imobilisana pod zapadnim sankcijama otkako je započela potpuna ruska specijalna vojna operacija 2022. godine.

Od tada je Evropa podijeljena oko toga što učiniti s tim sredstvima. Francuska i Njemačka su se protivile ponovljenim pozivima Bajdenove administracije, Poljske te baltičkih i nordijskih država da zaplijene tu imovinu kako bi finansirale borbu Ukrajine protiv Rusije.

Kao državna imovina, ta imovina – koju Rusija još uvijek posjeduje, čak i ako je ne može dirati – imuna je na zapljenu prema međunarodnom pravu. Moskva je jasno dala do znanja da će pokrenuti hitne pravne mjere protiv bilo kakvog takvog poteza, vjerovatno zaplijenivši nepoznati iznos zapadne imovine koju je Rusija zamrznula u znak odmazde, prenosi “France24”.

Nastavi čitati

Svijet

NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo

Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.

U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.

Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.

AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.

To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.

Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.

Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.

Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.

Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.

Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.

SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.

Nastavi čitati

Aktuelno