Connect with us

Svijet

SKRIVENA PORUKA: Šta se krije iza DRAMATIČNOG upozorenja Džoa Bajdena o RUSIJI I BALKANU

Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, šta mislite šta će se dogoditi u balkanskim zemljama, postavio je pitanje Džo Bajden, američki predsjednik i praktično otkrio još jedan razlog zbog čega Zapad ne odustaje od pomoći Kijevu.

Analitičari ocjenjuju za “Blic” da izjavu Bajdena treba ozbiljno shvatiti i da Zapad ne želi da Balkan ostane “enklava pod ruskim i kineskim uticajem”.

Bajden je na konferenciji u Bijeloj kući bio otvoreniji nego ikad do sada pa je rekao da bi “ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana”.

– Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske – upitao je Bajden i upozorio da bi takva situacija “promijenila dinamiku”.

Kako bi ta “promjena dinamike” i pobjeda Rusije u ratu u Ukrajini mogla da utiče na naš region – tema je koja se sve više nameće kako rat na istoku Evrope sve duže traje.

Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže za “Blic” da izjava Bajdena zaslužuje duboku i svestranu analizu.

– Sigurno ne može da veseli činjenica da Zapadni Balkan dolazi u fokus međunarodne pažnje i da se o tome uveliko govori ne samo u Americi nego u cijelom svetu, Rusiji, NATO, Ukrajini, o tome je pričao i Volodimir Zelenski. To je dokaz da se Zapadni Balkan nalazi u složenom geografskom i političkom položaju – navodi Đukić.

Kako kaže, Bajdenovo upozorenje je sad možda eksplicitnije od svega što je do sada rečeno.

– Međutim, to nije iznenađenje. Još je 2015. godine tadašnji šef Stejt departmenta Džon Keri govorio da se Balkan nalazi na liniji vatre u odnosima SAD i Rusije. Kasnije su stizale izjave sa Zapada da je na Zapadnom Balkanu primjetan maligni uticaj Rusije. Praktično na svake dvije-tri godine imamo slična upozorenje. Očigledno u regionu ima puno podvodnog kamenja, a mi to previđamo i vjerujemo da su mir i stabilnost nešto što nam je dato. Da se nešto krupno dešava oko nas to je sigurno – ocjenjuje Đukić.

– Bajden je izgovorio to na konferenciji, znao je šta će reći i poslao je jasnu poruku Zapadnom Balkanu. Ako postavimo pitanje ko je na Zapadnom Balkanu u EU vidjećemo da nije niko. Ako se zapitamo ko je na Zapadnom Balkanu u NATO to su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Suštinski je i Kosovo u NATO jer ta alijansa garantuje bezbjednost na toj teritoriji. Faktički ostaju samo BiH i Srbija – analizira Đukić.

Bivši diplomata ne očekuje da se skoro završi rat u Ukrajini.

– Moje je duboko uvjerenje da je prisutna velika ruska propaganda i da se precjenjuje ruska moć, a da se strahovito potcjenjuje zapadna vojna, ekonomska i finansijska pomoć. Ne treba ni precijenjivati rusku ni potcjenjivati evropsku moć. Treba istini pogledati u oči. Ako je Rusija sa 140 miliona stanovnika i BDP od 1.500 milijardi dolara u stanju da pobijedi EU sa 500 miliona stanovnika i BDP od 17.000 milijardi dolara nek pobijedi – navodi Đukić.

Kako kaže, očigledno se namjerno vodi rat iscrpljivanja.

– Pa ko duže izdrži ljudski, materijalno, oružano, finansijski. Hladni rat imali smo 45 godina, a ovaj vreli rat traje dvije godine pa ćemo vidjeti koliko će da traje i ko će na kraju izdržati – zaključuje Đukić.

I Zoran Milivojević, diplomata, smatra da američki predsjednik ništa slučajno ne izjavljuje.

– Na Balkanu se vrte američki geostrateški interesi i ciljevi jer se Balkan nalazi u središtu prostora transatlantske zajednice i okružen je NATO alijansom, ali i pod uticajem Rusije i Kine. Zbog toga Zapad želi da se što prije zaokruži balkanska priča i to još za vrijeme ove administracije i prije završetka rata u Ukrajini. To nije ništa novo tako se Zapad ponaša i cijele prošle godine – analizira Milivojević.

Dodaje da očigledno stvari na ukrajinskom frontu ne idu onako kako se očekuje na Zapadu.

– Ako Rusija pobijedi to znači da Balkan ostaje enklava okružena NATO alijansom i pod uticajem Rusije i Kine. Tu, prije svega mislim, na Srbiju koja ima 50 odsto uticaja na region odnosno na BiH, Crnu Goru, Kosovo pa i Sjevernu Makedoniju. Zato se u suštini može reći da je Bajden iznio stav prema Srbiji – ocjenjuje Milivojević.

Kako kaže, Amerika i Zapad ostaju na poziciji koju su imali i prošle godine.

-Žele da se što prije riješi kosovsko pitanje i zatvori balkanska priča tako što bi praktično cijeli region ušao u transatlantsku zajednicu. To je jasan indikator zašto je Srbija pod velikim pritiskom Zapada pogotovo što se kraj rata u Ukrajini približava, a Ukrajina trpi velike posljedice u finansijskom i ekonomskom smislu – navodi Milivojević.

Iskusni diplomata primjećuje da je svijet sada podijeljen u vezi sa ratom u Ukrajini.

– To se najbolje vidjelo u Davosu što su pokazali i govori kineskog premijera Li Ćijanga i Džejka Salivena, američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji je rekao da SAD u trci s Kinom ne želi konflikt. Situacija se značajno promijenila za godinu dana. Zapad ima ozbiljne probleme sa ekonomijom, vidimo šta se događa u Njemačkoj, a i u Americi je bio haos na Kongresu. Takođe, Zelenski i rat u Ukrajini su bili tema na marginama u Davosu. Ukrajina je u velikim problemima u vezi sa finansiranjem i naoružanjem. Takođe, činjenica je da je po izvještaju MMF Rusija prva ekonomija u Evropi, a ne Njemačka – zaključuje Milivojević.

Related Topics:

Svijet

ZELENSKI PUTUJE U LONDON! Sudbina Ukrajine visi o koncu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće sutra londonski Dauning strit, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Starmer će na sastanku sa liderima iz Ukrajine, Francuske i Njemačke razgovarati o nastavku pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika, koji imaju za cilj postizanje sporazuma o garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, prenosi “The Guardian”.

Prije dvije nedjelje, četvorica lidera učestvovala su u virtuelnom sastanku takozvane Koalicije voljnih, gdje su razmatrani planovi za evropske mirovne snage koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini u slučaju primirja.

U saopštenju o sastanku koje je izdao Evropski savjet, izrazili su punu podršku izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa da trenutna linija kontakta mora da bude polazna tačka za sve pregovore.

Nacrt mirovnog sporazuma, u kojem su posredovali američki i ruski zvaničnici, kritikovan je zbog toga što Ukrajinu ostavlja u slaboj i ranjivoj poziciji. Početni nacrt plana, za koji se navodi da su ga razvili Trampov izaslanik Stiv Vitkof i savjetnik Kremlja Kiril Dmitrijev, predviđao je “drastične” mjere koje bi Rusiji dale neviđenu kontrolu nad vojnim i političkim suverenitetom Ukrajine, uslove koje je Kijev video kao kapitulaciju.

Prošlog mjeseca Ukrajina je značajno izmjenila plan, uklanjajući neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije. U međuvremenu, američki i ukrajinski zvaničnici nastavljaju treći dan pregovora na Floridi, dok Trampova administracija pritiska Kijev da prihvati američki mirovni plan.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin već je odbio dijelove plana, pri čemu su teritorijalni integritet Ukrajine i mjere za odvraćanje budućih ruskih napada glavna sporna tačka za Moskvu. Starmer je više puta isticao da Ukrajina mora sama da odlučuje o svojoj budućnosti, dodajući da bi mirovne snage Koalicije voljnih imale ključnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti zemlje.

U svojoj novoj nacionalnoj strategiji bezbjednosti, koja je juče objavljena, Bijela kuća je navela da je posvećena opstanku Ukrajine kao “održive države”. Strategija, takođe, daje prioritet poboljšanju odnosa sa Moskvom, navodeći da je završetak rata ključni američki interes radi “ponovnog uspostavljanja strateške stabilnosti sa Rusijom”.

Zelenski je sinoć izjavio da je imao “vrlo sadržajan i konstruktivan” razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

“Ukrajina je posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao stvarni mir”, napisao je Zelenski na kanalu Telegram i istakao da su se dogovorili o narednim koracima i formatu pregovora sa SAD, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

Netanjahu otkrio TREĆU FAZU TRAMPOVOG PLANA za Gazu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će se kasnije ovog mjeseca sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, naglasivši da je druga faza Trampovog plana za Gazu blizu realizacije.

“Na sastanku će se razgovarati o mogućnostima za postizanje mira i okončanju vladavine palestinske militantne grupe Hamas u enklavi”, rekao je tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Pregovori o narednim fazama Trampovog plana za okončanje dvogodišnjeg rata u palestinskoj enklavi su u toku. Plan takođe uključuje oslobađanje izraelskih talaca i uspostavljanje privremene tehničke palestinske vlade u Gazi, koju bi kontrolisao međunarodni odbor za mir i podržavale međunarodne mirovne snage.

“Krajem mjeseca imaću veoma važne razgovore o tome kako osigurati da se druga faza ostvari”, dodao je Netanjahu.

Takođe je rekao da je prva faza Trampovog plana skoro završena.

Netanjahu navodi da su “mogućnosti za mir na dohvat ruke” i da će sa američkim predsjednikom razgovarati o “načinu okončanja vladavine Hamasa u Gazi, jer je to ključni dio obezbjeđivanja drugačije budućnosti za Gazu”.

Kaže da će treća faza biti “deradikalizacija Gaze”, što je, kako ističe, urađeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

“Postoji i treća faza, koja se odnosi na deradikalizaciju Gaze, što su mnogi smatrali nemogućim. Ali, to je urađeno u Njemačkoj, Japanu, sprovodi se u zemljama Zaliva i može se uraditi i u Gazi”, navodi on.

Ovaj proces izraelski premijer nije detaljnije objasnio, ali se odnosi na “smanjenje uticaja ekstremističkih grupa i promovisanje stabilnijeg, manje radikalnog društva”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PRIJETI KINI! Francuski lider bijesan

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.

Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.

Makron je poslije zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug. “Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu”, rekao je francuski lider po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.

Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.

Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.

“To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište”, ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.

Tokom posjete Kini, francuski predsjednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.

“Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu”, poručio je Makron.

On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti. U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.

Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

“To zahtijeva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku”, zaključio je Makron.

Nastavi čitati

Aktuelno