Slučaj bivše sarajevske sutkinje Lejle Fazlagić Pašić, koja je optužena za zloupotrebu položaja, nije usamljen, jer je u proteklim godinama zabilježen već niz primjera da se sudije i tužioci i sami nađu na meti istražilaca.

Fazlagić Pašićevu terete i za pranje novca, krivotvorenje isprave i prevaru, a konačno se u ponedjeljak, nakon što je u Hrvatskoj provela osam godina, pojavila u Sudu u Sarajevu, negirala krivicu te tražila da joj sud ublaži mjere zabrane kako bi mogla napuštati KS, ali je taj zahtjev, kako je juče potvrđeno, odbijen.

Njen predmet, svakako, jeste zanimljiv, ali je jedna od “najkrupnijih riba” koje su se u proteklih 20 pa i više godina našle na udici istražilaca svakako Ranko Debevec, suspendovani predsjednik Suda BiH.

On je, zajedno sa Osmanom Mehmedagićem Osmicom, bivšim generalnim direktorom Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA), hapšen krajem prošle godine zbog sumnje u nezakonito prisluškivanje sudija Suda BiH i radnika Tužilaštva BiH tokom 2020. godine.

Dok je javnost očekivala epilog te istrage, a spekulisalo se da će uskoro biti podignuta i optužnica, istražioci su, po svemu sudeći, na ovom predmetu imali još mnogo posla, pa su nedavno otkrili da je istraga proširena, zbog čega su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) upali u Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH te pretresali Sistem za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (CMS), a u vezi sa predmetima Suda BiH.

“U okviru proširene istrage koju Tužilaštvo BiH vodi protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, pripadnici SIPA pretresaju server CMS-a Suda BiH, zbog sumnje u zloupotrebe prilikom dodjele predmeta u rad sudijama”, naveli su tada iz Tužilaštva BiH.

Debevec i Fazlagić Pašićeva, međutim, nisu jedine sudije čija su se imena našla u središtu afera. Fazlagić Pašićeva je, prije dva dana, u sudnici u Sarajevu spomenula nekadašnju prijateljicu, sutkinju Dalidu Burzić. Kazala je Fazlagić Pašićeva da je “proces protiv nje montiran”, kao i da joj je “sve namjestila Dalida Burzić”, nekadašnja glavna tužiteljica Kantona Sarajevo i sadašnja sutkinja Suda BiH.

Dalida Burzić je, podsjetimo, suspendovana 2. septembra 2022. godine do okončanja istrage koju je pokrenulo Tužilaštvo BiH zbog slučaja “Dženan Memić”.

Advokatica Vasvija Vidović u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da ne zna dokle se došlo s tom istragom.

“Ništa ne znam. Oni nas ne obavještavaju, eventualno mogu nju pozvati i saslušati. A ništa se ne dešava niti je donesena naredba o obustavljanju istrage. Nemam nikakvih informacija, a ovo predugo traje, jer se radi o suspenziji i oni bi trebalo hitno takvu vrstu istraga da sprovode i završavaju”, rekla je Vidovićeva za “Nezavisne novine”.

Goran Salihović, bivši glavni tužilac Tužilaštva BiH, a koji je preminuo 3. juna, takođe je bio pod istragom. Njemu se, naime, sudilo za zloupotrebu položaja. Od septembra 2016. godine suspendovan je s pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BiH, a potom je protiv Salihovića vođen disciplinski postupak kojim je smijenjen s pozicije glavnog tužioca, te je u novembru 2018. godine Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Suđenje mu je počelo u januaru 2020, a zadnje ročište je održano u martu prošle godine.

Na optuženičku klupu sjeo je i suspendovani tužilac Tužilaštva BiH Božo Mihajlović. Njemu je prvobitno suđeno pred Sudom BiH, gdje je osuđen na pet godina zatvora, ali je Apelaciono vijeće krajem 2020. ukinulo presudu i postupak prenijelo na Opštinski sud u Sarajevu.

Na meti istražilaca našla se i tužiteljka Tužilaštva BiH Diana Kajmaković, kojoj su, podsjetimo, SAD uvele sankcije. Nju je VSTS u aprilu ponovo suspendovao do okončanja krivične istrage Tužilaštva BiH.

Takvih primjera ima napretek, ali su, istovremeno, tek rijetki slučajevi da optuženi sudija ili tužilac bude osuđen. Jedan od, moglo bi se reći, izuzetaka jeste sudija Nebojša Pejović. Okružni sud u Banjaluci prihvatio je u decembru 2021. sporazum o priznanju krivice koji su zaključili Republičko javno tužilaštvo i sudija Pejović. Prema ovom sporazumu, Pejović je nakon priznanja krivice prihvatio kaznu od godinu dana i novčanu kaznu od 40.000 maraka.