Connect with us

Društvo

Smetnja zvana ŠMIT : Ko bi bio bliže formiranju vlasti da Šmit nije nametnuo izmjene Izbornog zakona

Dok traje grčevita, neprincipijelna i zakulisna borba za većinu u bošnjačkom klubu u Domu naroda Federacije BiH postavlja se pitanje kako bi ona izgledala i da li bi uopšte bila u ovoj mjeri izražena da visoki predstavnik nije nametnuo odluku o promjeni Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona u izbornoj noći.

Da Kristijan Šmit nije mijenjao pravila igre nekoliko minuta po završetku izbora SDA ne bi imala mogućnost da zaustavi da ih se izbaci iz vlasti na federalnom nivou jer bi za predlaganje delegata za potpredsjednika Federacije BiH bila dovoljna trećina delagata (6 od 17) po klubovima.Po starim pravilima da bi blokirali proces trebalo vam je najmanje 12 (od 17) delegata u jednom od etničkih klubova, broj koji je jedino mogao destići HDZ ali u saradnji sa koalicionim partnerima iz HNS-a.

Oba sarajevska politička bloka imala bi minimalno 6 delegata u bošnjačkom klubu i mogli bi predložiti kandidata za potpredsjednika FBiH. Istina SDA bi imala više ali u konačnici to ne bi ništa promijenilo u smislu mogućnosti da se prilikom formiranja vlasti zaobiđe ova stranka. Isto tako, Osmorka bi imala dovoljno delegata u srpskom klubu da predloži potpredsjednika iz reda srpskog naroda.

Odluka bi bila u rukama Dragana Čovića koji od blokova će uvući u vlast jer bi u slučaju da se priklone jednom ili drugom bloku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH činili prevagu. Takva mogućnost, kao što smo ranije pisali postoji i u novom ustavnom i zakonskom okviru. U slučaju da u bošnjačkom klubu ni jedna stranka ili koalicija ne dobije 13 delegata to bi praktično značilo da suprotstavljeni blok uopšte ne može predložiti kandidata za potpredsjednika FBiH.

Da li će Čovićevo legitimno predstavljanje ostaviti Osmorku izvan vlasti?

S tim u vezi nedavno se oglasio i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković koji je govoreći o trenutnom popunjavanju Doma naroda komentarisao odluku visokog predstavnika.

“Lutrija će odlučiti da li ćemo imati više 12 ili13. Ovih stabilnih imamo dovoljno da mogu predložiti potpredsjdenika i predsjednika FBiH u Klubu Bošnjaka uz tu nažalost kasno donesenu odluku Kristijana Šmita koja pogoduje samo SDA. Da je ostao stari model predlaganja, stvari bi bile već gotove, koalicije bi bile potpisane i niko se ne bi trudio da blokira procese u Klubu Bošnjaka”, kazao je predsjednik NiP-a.

Konaković je ispravno analizirao situaciju u bošnjačkom klubu, ali je zanemario principe kojih se HDZ drži dugi niz godina, da vlast formiraju, ako su već u mogućnosti odlučivati, samo s onim strankama koje imaju većinsku podršku unutar svojih naroda, mjereno kroz domove naroda. Nikakav pritisak međunarodne zajednice ne bi to promijenio jer HDZ se nikad nije kockao s principom “etničkog legitimiteta”.

Ako je pozicija HDZ u obje varijante zakona, a u kontekstu trenutnih rezultata, nezaobilazna, postavlja se pitanje pa šta je onda suštinska razlika Šmitovih izmjena? Čović je to slikovito objasnio.

“Oni koji su maštali o ovladavanju Kluba Hrvata, ta priča je završena za sva vremena. Borba sarajevske politike danas je kako ovladati Klubom Srba i Bošnjaka. Nema više interesa za Klubom Hrvata”, rekao je Čović.

U prevodu Šmit je u praksi hrvatski klub Doma naroda FBiH učinio skoro pa nedodirljivim za građanske stranke. Međutim, istovremeno im je otežao situaciju i u bošnjačkom klubu.

S obzirom na to da je fokus svih političkih aktera prebačen na skupštine kantona koje biraju delegate u Dom naroda FBiH postalo je očito da je Šmit političku borbu, svojom odlukom, u najvećoj mjeri prebacio u klubove naroda umanjujući značaj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH makar u procesu formiranja Vlade Federacije BiH.

Dodatno je usložnio proces zaobilaženja nacionalnih stranaka u procesu formiranja vlasti. U praksi vidimo da Trojka koju čine većinski građanske stranke mora praviti široke, nezgrapne i ideološki heterogene koalicije da bi onemogućila kontrolu SDA-u u bošnjačkom klubu s nadom da niko neće promijeniti stranu u posljednjem trenutku.

Čak i da uspije, zadovoljiti interese minimalno osam stranaka, kad zanemarimo samu funkcionalnost takve Vlade, bilo bi i više nego izazovno. Osim toga, ni u jednom budućem izbornom ciklusu situacija u tom smislu neće biti ništa jednostavnija. Sve to je rezultat samo Šmitove odluke i zato je nejasan nedovoljno snažan otpor, naročito SDP-a i Naše stranke, nametnutim rješenjima.

Related Topics:

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Aktuelno