Connect with us

Politika

ŠMIT “BIH NE PRIJETI NOVI RAT, ne znam šta se sve u Moskvi smišlja”

Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je da se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona BiH, koje bi trebale obezbijediti veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonska ovlaštenja.

“Inače sam pragmatična osoba, ali povjerenje u izbore postoji samo onda ako se osigura da nema prevara. U tom dijelu moramo stvarno biti iskreni jedni prema drugima. Ovo pitanje nema nikakve veze s pitanjem diskriminacije pojedinih grupa ili naroda”, kazao je Šmit za Večernji list.

Komentarišući navode Milorada Dodika, predsjednika Srpske, o mogućem otcjepljenju RS, Šmit je naveo da su one znak “duboke zbunjenosti” i “bespomoćnosti”.

Dodao je kako niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.

“Ovdje se treba koncentrisati na bitne stvari, a to znači i u Evropskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dejton. Danas možemo kritikovati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Dejtonskom mirovnom sporazumu drukčije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavde. Kada je prije 30 godina nastao Dejtonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tome kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokratija”, dodao je Šmit.

Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Evrope moglo doći do novih sukoba u kontekstu sukoba Rusije i Ukrajine, Šmit je odgovorio da Bosni i Hercegovini ne prijeti nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.

“Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna evropska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Evrope i sigurnost Bosne i Hercegovine je u interesu Evropljana i Sjevernoatlantskog saveza. Ne znam šta se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo zavisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. o bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo?”, kazao je Šmit.

Govorio je i o izmjenama u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu insistiraju stranke s hrvatskim predznakom.

“To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na ta pitanja to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome ko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektroničke identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnom redu kada je u pitanju integritet izbornog procesa”, kazao je Šmit.

Kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uslova koje je Evropska unije postavila, naveo je da je odgovornost isključivo na domaćim političarima.

“Mislim da tu ima dosta preduslova na kojima se već radi. Ali ono što je važno, te se stvari moraju okončati. Uvijek je bolje ako ih naprave političari, odnosno oni koji imaju odgovarajuće mandate”, kazao je Šmit, prenosi Fena.

Politika

NEUSPJEŠAN SASTANAK U MOSTARU! Ništa od dogovora o ZAKONU O SUKOBU INTERESA

Lideri političkih partija koji čine većinu na nivou BiH nisu uspjeli dogovoriti usvajanje zakona o sukobu interesa, sudovima BiH i Izborni zakon BiH, koji su neophodni za odluku Evropske unije da otvori pregovore sa Bosnom i Hercegovinom.

“Žao mi je što nismo uspjeli napraviti iskorak. Evidentno je da nismo uspjeli kao predvodnici politika. Za očekivati je da u narednih par dana možemo nešto usaglasiti”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a dodajući da su različiti razlozi zbog kojih zakoni nisu usaglašeni.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a rekao je da se ostalo na pozicijama koje su bile ali da će pokušati raditi kako bi došli do rezultata. On je rekao da su najbliži da dogovore zakon o sukobu interesa ali da su ostali “zakovani” kada je riječ o zakonu o sudovima i Izbornom zakonu.

“I kada se ne složimo, radimo u atmosferi koja ipak ne znači nikakve sukobe i podjele. Probaćemo dalje da to riješimo”, rekao je Nikšić.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da se od EU traži da obezbjedi datum za pregovore te da smatra da je dosta toga urađeno i da 21. marta, Evropski savjet treba da otvori pregovore Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom.

“Bez datuma o pregovorima to ne bi značilo ništa i bez datuma osjećali bi se prevarenima. Ostaje okvir od nekoliko zakona, zakon o sudu, zakon o sprečavanju sukoba interesa i Izborni zakon i naravno zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH koji smo rekli rješavati odmah poslije marta”, rekao je Dodik dodajući da se uspjela svesti priča o Izbornom zakonu na nekoliko tema, a to su izbori članova Predsjedništva BiH i izbor Centralne izborne komisije BiH.

Nastavi čitati

Politika

Dodik Crnoj Gori ponudio sporazum o SPECIJALNIM VEZAMA

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske ponudio je Crnoj Gori sporazum o specijalnim vezama sa Republikom Srpskom, isti onaj koji ima sa Srbijom.

“Ponudio sam Sporazum Crnoj Gori o specijalnim vezama onakav kakav imamo sa Srbijom. To je u okviru Dejtonskog sporazuma i smatramo da nema nijednog razloga da to ne prihvati Crna Gora i to sam predložio predsjedniku Mandiću. To nije ništa protiv BiH to je dobro za saradnju privrede, infrastrukture, kulture, nauke i svega onoga što predstavlja normalnu komunikaciju”, rekao je Dodik dodajuži da je to sve dozvoljeno i predviđeno Ustavom i Dejtonskim sporazumom te da je Crna Gora to trebala uraditi ranije.

Nakon sastanka sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Skupštine Crne Gore, Dodik je rekao da bi bilo potrebno da Crna Gora treba da zaustavi svoje akcije na sprječavanju projekta Buk Bijela jer on ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori.

“Želimo da nastavimo izgradnju Buk Bijele sa Srbijom ali se suočavamo sa time da Crna Gora na međuanrodnom nivu pokušava blokirati taj projekat. Ako postoji interes Crne Gore da se vrati u projekat Buk Bijela spreman sam da uvjerim Srbiju da se to uradi”, rekao je Dodik dodajući da vjeruje da ono što dolazi iz Crne Gore da je motivisano politikama koje dolaze iz Sarajeva.

Govoreći o odnosima sa EU, Dodik je rekao da evropski put ne može da ide na uštrb Republike Srpske.

“Republika Srpska nije remetilački faktor. Ona čini BiH i mi uvažavamo ustavni poredak. Sve ono što su radili visoki predstavnici nasiljem što su provodili to ne može da bude evropski put”, rekao je Dodik.

On je rekao da je i Republika Srpska protiv NATO saveza i da poštuje status u kojem se nalazi Crna Gora. Naglasio je da je NATO za Republiku Srpsku neprihvatljiv.

“Poštujući ustavni poredak Crne Gore došao sam da podržim Mandića i njegovu političku strukturu. Tu sam da podržim srpsku nacionalnu zajednicu bez namjere da narušim bilo kome nacionalnu konotaciju. Moja obaveza je da se borim za ravnopravan status srpskog naroda gdje god se nalazi. U Crnoj Gori je bila zapostavljena srpska zajednica”, rekao je Dodik.

On je rekao da je Mandića obavijestio da će iduće sedmice u Banjaluci biti potipsan ugovor za izgradnju puta Foča-Šćepan Polje čime će se riješiti dugogodišnje pitanje koje je značajno i za Republiku Srpsku i Crnu Goru.

Sam Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore rekao da Crna Gora mora imati dobre odnose sa susjedima, jer ako je drugačije, onda imamo problem.

“Drago mi je što sam bio domaćin Miloardu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske koji i je i moj lični prijatelj”, rekao je Mandić

On je rekao i da je projekat Buk Bijela važan za Crnu Goru, kao i voda iz Bilećkog jezera i treba ga promovisati kao i ideju mira i dobrih odnosa.

“Sporazum koji je meni predstavljen sporazum o specijalnim vezama to je sve u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Sa koalicionim partnerima ću otvoriti dijalog i predočiću im ono što je predloženo sporazumom, a njime se spominje država BiH kao država, i Republika Srpska kao entiet. Republika Srpska iskazuje želju da gradi specijalne odnose sa Crnom Gorom i mislim da to nije na štetu nijednog građanina Crne Gore”, rekao je Mandić.

Nastavi čitati

Politika

U FOKUSU EVROPSKI PUT BIH: U Mostaru počeo sastanak lidera većine na nivou BiH

U Mostaru je počeo sastanak predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, HDZ-a Dragana Čovića, te lidera stranaka “trojke” – SDP-a Nermina Nikšića, Naroda i pravde Elmedina Konakovića i Naše stranke Edina Forte.

U delegaciji SNSD-a su i Željka Cvijanović, Staša Košarac, te Snježana Novaković Bursać. Prisustvuju i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, te ispred Narodne partije Srpske Senka Jujić.

Prisustvuju i iz HDZ-a BiH Borjana Krišto, Darijana Filipović i Davor Bunoza, iz Naroda i pravde Aljoša Čampara, Naše stranke Peđa Kojović i Sabina Ćudić, te iz SDP-a Nerin Dizdar.

Dodik je ranije danas rekao da očekuje da na ovom sastanku budu postignuti dogovori koji predstavljaju korak naprijed u zakonodavnom procesu i na putu ka EU, uvjeren da postoji i ljudska i politička zrelost da interesi tri naroda budu stavljeni ispred tuđih geopolitičkih interesa.

“Očekujem da nađemo način. Izgovora je bilo i previše. Očekujem da će želja da se učini dobro za sve narode biti jača od želje da se učini loše drugima”, naveo je Dodik.

Stranačke delegacije u centrali HDZ-a će pokušati da dogovore zakone neophodne za otvaranje pregovora BiH i EU 21. marta, a to su zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa. Prethodno je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, a pregovori sa Fronteksom su otvoreni.

Nastavi čitati

Aktuelno