Svijet
Smrtonosni virus na pragu Evrope: Zovu ga groznica krvarenja iz očiju
Pojavio se virus koji je alarmirao zdravstvo širom Evrope, Afrike i Bliskog istoka. Strahuje se da bi mogao postati velika prijetnja javnom zdravlju, a stručnjaci predviđaju da bi uskoro mogao stići i na britansku obalu.
Nakon što je jednog čoveka ubila krimsko-kongo hemoragična groznica, koja nosi nadimak “groznica krvarenja iz očiju” zbog svog zastrašujućeg simptoma, Svjetska zdravstvena organizacija je alarmantno upozorila na mogućnost njenog širenja.
Krimsko-kongo hemoragična groznica (CCHF) izbila je u Iraku i Namibiji, a bilo je slučajeva u Španiji, kao i smrtnih slučajeva zabilježenih u Pakistanu. Hitno zdravstveno upozorenje je već izdato i u njemu se groznica opisuje kao trenutna najveća prijetnja javnom zdravlju i strahuje se da će zaraza biti ubrzana klimatskim promjenama.
Naime, bolest se širi se preko krpelja, a uzrokovana je nairovirusom i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ima visoku stopu smrtnosti – između 10 i 40 procenata.
Prošle nedjelje, izvori koji su razgovarali sa Parlamentarnim odborom za nauku, inovacije i tehnologiju otkrili su da je “velika vjerovatnoća” da bi uskoro moglo biti slučajeva u Velikoj Britaniji.
Ova bolest je vrlo slična eboli, a kako navodi UN, ovo je sedmi put u sedam godina da izbija u afričkoj zemlji.
Među najčešćim simptomima virusa su glavobolja, visoka temperatura, bol u leđima i zglobovima, bol u stomaku i povraćanje. Česte su i crvene oči, zacrvenjelo lice, bolno grlo i petehije (crvene mrlje) na nepcu. Takođe može izazvati promjene raspoloženja i konfuziju, kao i pospanost. Zatim, kada uznapreduje, nastupa krvarenje, obično iz nosa ili iz slomljenih kapilara na očima i koži.
Iako se prenosi ubodom krpelja, može se širiti među ljudima putem tjelesnih tečnosti i krvi ili među bolničkim pacijentima ako medicinska oprema nije pravilno sterilisana.
SZO upozorava da su epidemije CCHP “prijetnja javnim zdravstvenim službama” i potencijalno rezultiraju epidemijama u bolnicama i zdravstvenim ustanovama.
SZO je identifikovala CCHF među svojih “devet prioritetnih bolesti” koje predstavljaju najveći rizik po javno zdravlje.
Trenutno ne postoji vakcina za ljude ili životinje zaražene bolešću.
Slučajevi oboljelih u Evropi
U Evropi, konkretno u Velikoj Britaniji, registrovana su dva slučaja – 2012. i 2014. godine, kod osoba koje su došle iz Avganistana i Bugarske. Prošle godine u martu, registrovan je još jedan slučaj nakon što je državljanka Britanije doputovala iz Centralne Azije.
Prema podaci SZO, od ovog virusa godišnje oboli oko 10.000 ljudi, a rizik za širenje pandemije procjenjuje se na tri miliona – prenosi “Dailymail”.
Upozoravaju se svi građani koji planiraju da putuju u bilo koji dio Afrike ili Azije da podignu nivo pažnje, prenosi Danas.rs.
Svijet
GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara
Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.
Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.
U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara
U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.
Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.
Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.
U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.
Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.
Svijet
Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.
Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.
Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.
Svijet
URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”
– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.
Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.
“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.
Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.
“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.
-
Društvo2 dana agoHOROR NA UKC -u! Cijelu smjenu ostavljena GLADNA I ŽEDNA! Sin pacijentkinje ogorčen na osoblje! (VIDEO)
-
Politika3 dana agoIGOR DODIK ŠIRI UTICAJ? Tiha operacija preuzimanja Auto-Moto Saveza RS uzdrmala sektor, DEMOS gurnut u stranu
-
Politika3 dana agoĐAJIĆEV DILER KORISTAN ZA SISTEM! Đurovići godinama tvrde da je Radinković robijao umjesto Stanislava Čađe
-
Politika2 dana agoJOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija
-
Politika2 dana agoGORICA DODIK OPTUŽILA OPOZICIJU I VLAST DA RADE PROTIV DODIKOVIH?! Ko su “ONI” i da li su u Srbiji?
-
Politika2 dana agoČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”
-
Hronika2 dana ago“TO JE BUDUĆI SILOVATELJ” Učiteljica prijavila policiji učenika prvog razreda ZBOG PIPKANJA
-
Svijet2 dana agoUKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”
