Connect with us

Svijet

Smrtonosni virus na pragu Evrope: Zovu ga groznica krvarenja iz očiju

Pojavio se virus koji je alarmirao zdravstvo širom Evrope, Afrike i Bliskog istoka. Strahuje se da bi mogao postati velika prijetnja javnom zdravlju, a stručnjaci predviđaju da bi uskoro mogao stići i na britansku obalu.

Nakon što je jednog čoveka ubila krimsko-kongo hemoragična groznica, koja nosi nadimak “groznica krvarenja iz očiju” zbog svog zastrašujućeg simptoma, Svjetska zdravstvena organizacija je alarmantno upozorila na mogućnost njenog širenja.

Krimsko-kongo hemoragična groznica (CCHF) izbila je u Iraku i Namibiji, a bilo je slučajeva u Španiji, kao i smrtnih slučajeva zabilježenih u Pakistanu. Hitno zdravstveno upozorenje je već izdato i u njemu se groznica opisuje kao trenutna najveća prijetnja javnom zdravlju i strahuje se da će zaraza biti ubrzana klimatskim promjenama.

Naime, bolest se širi se preko krpelja, a uzrokovana je nairovirusom i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ima visoku stopu smrtnosti – između 10 i 40 procenata.

Prošle nedjelje, izvori koji su razgovarali sa Parlamentarnim odborom za nauku, inovacije i tehnologiju otkrili su da je “velika vjerovatnoća” da bi uskoro moglo biti slučajeva u Velikoj Britaniji.

Ova bolest je vrlo slična eboli, a kako navodi UN, ovo je sedmi put u sedam godina da izbija u afričkoj zemlji.

Među najčešćim simptomima virusa su glavobolja, visoka temperatura, bol u leđima i zglobovima, bol u stomaku i povraćanje. Česte su i crvene oči, zacrvenjelo lice, bolno grlo i petehije (crvene mrlje) na nepcu. Takođe može izazvati promjene raspoloženja i konfuziju, kao i pospanost. Zatim, kada uznapreduje, nastupa krvarenje, obično iz nosa ili iz slomljenih kapilara na očima i koži.

Iako se prenosi ubodom krpelja, može se širiti među ljudima putem tjelesnih tečnosti i krvi ili među bolničkim pacijentima ako medicinska oprema nije pravilno sterilisana.

SZO upozorava da su epidemije CCHP “prijetnja javnim zdravstvenim službama” i potencijalno rezultiraju epidemijama u bolnicama i zdravstvenim ustanovama.

SZO je identifikovala CCHF među svojih “devet prioritetnih bolesti” koje predstavljaju najveći rizik po javno zdravlje.

Trenutno ne postoji vakcina za ljude ili životinje zaražene bolešću.

Slučajevi oboljelih u Evropi

U Evropi, konkretno u Velikoj Britaniji, registrovana su dva slučaja – 2012. i 2014. godine, kod osoba koje su došle iz Avganistana i Bugarske. Prošle godine u martu, registrovan je još jedan slučaj nakon što je državljanka Britanije doputovala iz Centralne Azije.

Prema podaci SZO, od ovog virusa godišnje oboli oko 10.000 ljudi, a rizik za širenje pandemije procjenjuje se na tri miliona – prenosi “Dailymail”.

Upozoravaju se svi građani koji planiraju da putuju u bilo koji dio Afrike ili Azije da podignu nivo pažnje, prenosi Danas.rs.

Svijet

ERDOGAN: “Došlo je vijeme da se Turska OSLOBODI TERORIZMA!”

Predsjednik Turske i lider Partije pravde i razvoja (AKP), Redžep Tajip Erdogan, poručio je danas da je došlo vrijeme da se Turska oslobodi terorizma, koji je označen kao “velika pošast”.

On je u svom govoru u parlamentu naglasio da je ključno da se kruniše borba kroz proces “Turske bez terora”, pri čemu svaki član parlamenta i sve političke stranke imaju odgovornost za stvaranje klime mira, piše “Hurijet”.

Erdogan je u svom govoru istakao da Turska želi da ovaj proces prevaziđe politiku i da se ostvari do svog punog potencijala.

On je istakao da se očekuje odgovorno ponašanje svih stranaka i članova parlamenta.

Turski predsjednik je u govoru pozvao na jedinstvo 86 miliona građana Turske, naglašavajući važnost nacionalnih interesa iznad svih drugih pitanja.

Pomenuta je i spremnost države da “ponekad pruži ruke, a ponekad i cijelo tijelo” za dobrobit zemlje.

Konačni cilj, kako je Erdogan naveo, jeste uklanjanje “krvavog bodeža” koji je ugrozio naciju, što će da dovede do stabilne i bezbjedne Turske, jačeg bratstva i jedinstva naroda.

Erdogan je zaključio da je Turska sada bliža nego ikad ostvarenju ovog cilja, uz podršku građana i “uz Božju pomoć”.

Nastavi čitati

Svijet

Smijenjen ukrajinski ministar pravde ZBOG KORUPCIJE!

Ukrajinski parlament glasanjem je smijenio ministra pravde Germana Galuščenka nakon velike istrage o korupciji u energetskom sektoru.

“Vrhovna rada Ukrajine glasala je za smjenu Germana Galuščenka sa pozicije ministra pravde Ukrajine. Odgovarajuću rezoluciju podržala su 323 poslanika”, objavljeno je iz parlamenta na “Telegramu”.

Galuščenko je obavljao funkciju ministra energetike od 2021. do ove godine, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Nastavi čitati

Aktuelno