Novi globalni izvještaj otkriva koje zemlje nude najbolje uslove za digitalne nomade.

Brzi internet i normalizacija rada na daljinu, posebno nakon pandemije, doveli su do eksplozije broja ljudi koji odlučuju da rade iz inostranstva, tražeći novu kulturu i bolji kvalitet života. Samo od 2020. godine, vlade širom svijeta pokrenule su čak 91 odsto današnjih programa viza za digitalne nomade, želeći da privuku visokoobrazovane i mobilne radnike.

Danas više od 64 zemlje nudi posebne vize za digitalne nomade. Razlike su velike, od trajanja boravka, poreza, do mogućnosti trajnog naseljavanja, ali zajednički cilj je isti: privući ljude koji troše, rade i donose znanje.

Evropa je magnet za nomade
Kada je riječ o kvalitetu života, Evropa dominira. Čak osam od deset najboljih zemalja za nomade nalazi se upravo ovdje. Holandija, Norveška i Island zauzimaju prva tri mjesta, dok se u top 10 nalaze i Njemačka, Estonija, Španija, Hrvatska i Češka. Ove zemlje nude stabilnu infrastrukturu, bezbjednost, dobru zdravstvenu zaštitu i bogat kulturni život – ključne faktore za ljude koji žele da ostanu duže.

Po tehnološkoj infrastrukturi Evropa takođe ne zaostaje, Francuska je prva na svijetu, a visoko su i Španija, Holandija i Rumunija. Kada je riječ o poreskim olakšicama za digitalne radnike, prednjače egzotične destinacije poput UAE i Kariba, ali Evropa ima prednost u stabilnosti i jasnoći pravila.

Ono što ostaje izazov za mnoge zemlje jesu poreska pravila.

Prema istraživanju, 20 odsto zemalja nudi digitalnim nomadima potpuni poreski raj, dok više od polovine primjenjuje stroge globalne poreske režime. U nekim državama, poput Španije ili Portugala, postoje posebni režimi olakšica, a sve je više primjera da digitalne nomadske vize postaju korak ka stalnom boravku ili čak državljanstvu.

Top lista zemalja sa najboljim vizama

Prema novom indeksu Global Citizen Solutions, najbolje zemlje za digitalne nomade su:

Španija
Holandija
Urugvaj
Kanada
Češka
Portugal
Francuska
Ujedinjeni Arapski Emirati
Njemačka
Malta

Donald Tramp je najavio tužbu od čak 15 milijardi dolara protiv “Njujork tajmsa”, optužujući list za klevetu i lažno prikazivanje, samo nekoliko dana nakon tekstova o njegovim navodnim vezama sa ozloglašenim finansijerom Džefrijem Epstajnom.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da će podneti tužbu od 15 milijardi dolara protiv lista “Njujork tajms” zbog klevete i lažnog prikazivanja – samo nekoliko dana nakon što su novine objavile članke o njegovim vezama sa osramoćenim finansijerom Džefrijem Epstinom, javlja Rojters.

Ova izjava je uslijedila nakon što je Tramp prošle nedjelje zaprijetio da će tužiti Njujork tajms zbog izvještavanja o seksualno sugestivnoj poruci i crtežu koji je Epstajn navodno dobio.

“Danas imam veliku čast da podnesem tužbu za klevetu i lažno prikazivanja protiv Njujork tajmsa u vrednosti od 15 milijardi dolara”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je optužio list da laže o njemu, njegovoj porodici i poslu, kao i o republikanskim pokretima i ideologijama poput pokreta “Amerika na prvom mjestu” i slogana “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA). Dodao je da će tužba biti podnijeta na Floridi, ali nije pružio dodatne detalje. Njujork tajms nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara