Connect with us

Svijet

Smrtonosni virus na pragu Evrope: Zovu ga groznica krvarenja iz očiju

Pojavio se virus koji je alarmirao zdravstvo širom Evrope, Afrike i Bliskog istoka. Strahuje se da bi mogao postati velika prijetnja javnom zdravlju, a stručnjaci predviđaju da bi uskoro mogao stići i na britansku obalu.

Nakon što je jednog čoveka ubila krimsko-kongo hemoragična groznica, koja nosi nadimak “groznica krvarenja iz očiju” zbog svog zastrašujućeg simptoma, Svjetska zdravstvena organizacija je alarmantno upozorila na mogućnost njenog širenja.

Krimsko-kongo hemoragična groznica (CCHF) izbila je u Iraku i Namibiji, a bilo je slučajeva u Španiji, kao i smrtnih slučajeva zabilježenih u Pakistanu. Hitno zdravstveno upozorenje je već izdato i u njemu se groznica opisuje kao trenutna najveća prijetnja javnom zdravlju i strahuje se da će zaraza biti ubrzana klimatskim promjenama.

Naime, bolest se širi se preko krpelja, a uzrokovana je nairovirusom i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ima visoku stopu smrtnosti – između 10 i 40 procenata.

Prošle nedjelje, izvori koji su razgovarali sa Parlamentarnim odborom za nauku, inovacije i tehnologiju otkrili su da je “velika vjerovatnoća” da bi uskoro moglo biti slučajeva u Velikoj Britaniji.

Ova bolest je vrlo slična eboli, a kako navodi UN, ovo je sedmi put u sedam godina da izbija u afričkoj zemlji.

Među najčešćim simptomima virusa su glavobolja, visoka temperatura, bol u leđima i zglobovima, bol u stomaku i povraćanje. Česte su i crvene oči, zacrvenjelo lice, bolno grlo i petehije (crvene mrlje) na nepcu. Takođe može izazvati promjene raspoloženja i konfuziju, kao i pospanost. Zatim, kada uznapreduje, nastupa krvarenje, obično iz nosa ili iz slomljenih kapilara na očima i koži.

Iako se prenosi ubodom krpelja, može se širiti među ljudima putem tjelesnih tečnosti i krvi ili među bolničkim pacijentima ako medicinska oprema nije pravilno sterilisana.

SZO upozorava da su epidemije CCHP “prijetnja javnim zdravstvenim službama” i potencijalno rezultiraju epidemijama u bolnicama i zdravstvenim ustanovama.

SZO je identifikovala CCHF među svojih “devet prioritetnih bolesti” koje predstavljaju najveći rizik po javno zdravlje.

Trenutno ne postoji vakcina za ljude ili životinje zaražene bolešću.

Slučajevi oboljelih u Evropi

U Evropi, konkretno u Velikoj Britaniji, registrovana su dva slučaja – 2012. i 2014. godine, kod osoba koje su došle iz Avganistana i Bugarske. Prošle godine u martu, registrovan je još jedan slučaj nakon što je državljanka Britanije doputovala iz Centralne Azije.

Prema podaci SZO, od ovog virusa godišnje oboli oko 10.000 ljudi, a rizik za širenje pandemije procjenjuje se na tri miliona – prenosi “Dailymail”.

Upozoravaju se svi građani koji planiraju da putuju u bilo koji dio Afrike ili Azije da podignu nivo pažnje, prenosi Danas.rs.

Svijet

Izrael dogovorio vojni budžet za 2026! 34 MILIJARDE DOLARA ZA ODBRANU

Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.

Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.

Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.

Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.

Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista,  a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi  Tajms of Izrael.

Nastavi čitati

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo

Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.

Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.

Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.

Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.

Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.

Nastavi čitati

Aktuelno