Connect with us

Svijet

SNAŽNA ZIMSKA OLUJA STIŽE U EVROPU! Prouzrokovaće jake vjetrove i snježne padavine

Tokom ovog vikenda u Evropu stiže snažna zimska oluja, koja će donijeti snijeg i zimske uslove širom kontinenta, pokazuje analiza objavljena Severe weather.

Ovaj meteorološki sistem nastaje zbog dubokog niskotlačnog područja koje se razvija nad sjevernim Atlantikom i pomiče prema zapadnoj Evropi donoseći padavine i hladnu vazdušnumasu.

Krećući se prema zapadnoj Evropi, sistem će se intenzivirati preobrazivši se u snažnu zimsku oluju, koja će zahvatiti Irsku i Veliku Britaniju već danas. U subotu će se proširiti prema Belgiji, Holandiji i Francuskoj, a zatim pomaknuti prema Njemačkoj i Alpama. Očekuje se da će tlak oluje padati što će uzrokovati snažne vjetrove i snježne padavine.

Ciklona će se brzo premještati prema jugoistoku tokom vikenda formirajući sekundarni niskotlačni sistem, iznad sjevernog Mediterana. Ovaj siste, dodatno će pojačati snježne padavine u Alpama, Pirenejima i većem dijelu srednje Evrope, uključujući sjevernu Italiju.

Alpski region biće pogođen intenzivnim snježnim padavinama, pogotovo u Francuskoj, Švajcarskoj i Italiji. Očekuje se da će snijeg u Alpama biti vrlo jak, s mogućnošću snježnih nanosa i opasnih uslova na skijalištima.

Oluja bi mogla dovesti do zimskih uslova i na Pirenejima te u sjevernoj Africi. Hladna vazdušna masa mogla bi se proširiti prema jugoistoku donoseći snijeg u viša područja Španije i Portugalije.

Do subote naveče oluja će se premjestiti prema jugoistoku stvarajući sekundarnu ciklonu iznad sjevernog Mediterana. Ova ciklona biće izvor dodatnih snježnih padavina u Alpama i Dinarskom gorju, a može donijeti snijeg i nižim dijelovima Balkana. Očekuje se da će snijeg i dalje padati na višim područjima tokom cijelog vikenda, dok se u nižim krajevima očekuju kiša i vjetrovi, prenio je Indeks.

Snježne padavine za vikend će se proširiti i na niže visine, a snijeg će zahvatiti i gradove poput Londona, Amsterdama i Briselaa. U mnogim područjima vjetrovi će biti vrlo jaki, s mogućnošću stvaranja snježnih nanosa i smanjenje vidljivosti na putevima.

U ponedjeljak će se oluja postupno smirivati, ali hladna vazdušna masa ostaće prisutna u Evropi donoseći niže temperature i mogućnost snijega u mnogim dijelovima kontinenta, uključujući Skandinaviju, Poljsku i istočnu Evropu.

Zimski uslovi nastaviće se širom Evrope tokom prve polovine iduće sedmice. Očekuje se da će hladna vazdušna masa ostati prisutna, uz dodatne snježne padavine i niske temperature u većini zapadne, srednje i istočne Evrope. Snijeg bi i dalje mogao padati u Alpama, na Pirenejima i u Dinarskom gorju, a moguć je i u nekim nižim predjelima.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno