Isporuke raketa “tomahavk” Kijevu uništiće nove pozitivne trendove u odnosima između Rusije i SAD, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Bilo je pitanja u vezi sa, recimo, isporukom novih sistema naoružanja, uključujući sisteme dugog dometa i visoke preciznosti `tomahavk` i tako dalje. Već sam rekao da će to dovesti do uništenja naših odnosa, barem pozitivnih trendova koji su se pojavili u tim odnosima”, rekao je Putin ruskom novinaru Pavlu Zarubinu.

Odgovarajući na pitanje da li će Zapad čuti njegove signale iz govora na “Valdaju”, Putin je rekao da je na evropskim liderima da odluče kako će odgovoriti.

On je dodao da je u svom govoru u Diskusionom klubu “Valdaj” iskreno i otvoreno objasnio suštinu ovog pitanja i svoj stav.

“Ja sam jednostavno opisao određene situacije na iskren i otvoren način, prirodu pitanja i kako se osjećam u vezi sa njima”, rekao je ruski predsjednik

Ograničiti migraciju, to je veliki projekt Aleksandra Dobrindta, njemačkog ministra unutrašnjih poslova, međutim po tom pitanju ne želi se previše oslanjati na Evropsku uniju, a zbog toga je svoje kolege iz EU pozvao na vanredni samit u Bavarsku.

Brži postupci za azil, neograničeni pritvor radi deportacije, digitalna pomoć pri prevođenju samo su neke od tema o kojima su u subotu razgovarali pojedini ministri iz Evropske unije. Prema ocjenama anlitičara, njemački ministar je sastankom želio još jednom skrenuti pažnju na svoju agendu strožeg kursa prema evropskoj politici azila.

Dobrindt: “Moramo ojačati migracijski pakt EU-a”
“Europi su potrebni jasnoća, dosljednost i više nadzora kada je migracijska politika u pitanju. Moramo ojačati migracijski pakt EU-a i postrožiti pravila o deportacijama”, rekao je Dobrindt prije početka sastanka u hotelu u centru Minhena, a prenijela je Njemačka novinaska agencija (DPA).

Suština, ideje ministra Njemačke kako piše DW je snažne evropske granice, brze deportacije i inovativna rješenja jer se samo na taj način može osigurati red, otvorenost i evropsko jedinstvo.

Dobrindt svojim kolegama predlaže znatno ubrzanje postupaka za azil. Ako je zahtjev za azil odbijen kao neosnovan, žalbe i tužbe više ne bi smjele odgađati konačnu odluku.

Nadalje, počinitelji krivičnih djela i osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, a koje su dužne napustiti zemlju, bi trebalo biti moguće neograničeno pritvarati radi deportacije.Kako bi se olakšali postupci za azil, trebale bi se koristiti digitalne pomoćne aplikacije za prevođenje temeljene na vještačkoj inteligenciji. Dosad je potraga za adekvatnim prevodiocima, u praksi, vrlo često otežavala vođenje postupka azila pogotovo za migrante koji dolaze iz Azije i sa područja u kojima lokalni jezici imaju nekoliko podvarijanti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova prije sastanka reklo je da nije planirana završna deklaracija te da se radi o radnom sastanku, a tema, osim migracija, trebala je biti i često prelijetanje dronova na teritoriji evropskih zemalja.

Njemački ministar se ne želi oslanjati na EU
Kako priše DW sastanak bi trebao otvoriti put osnivanju takozvanih centara za povratak. Ti bi centri trebali prihvaćati odbijene tražitelje azila iz Europe koji se ne mogu vratiti u svoje matične zemlje.

“Trebali bi se nalaziti što bliže zemljama porijekla”, rekao je njemački ministar.

Na nivou EU već se radi na takvim centrima, međutim ministru Dobrindtu to nije dovoljno jer kako je rekao, ne može se pouzdati u to da će EU zaista uspostaviti takve “povratne centre”.

Prema njegovim zamislima, pojedine države članice EU trebale bi moći samostalno preuzeti inicijativu, a neke zemlje poput Nizozemske već rade na konkretnim dogovorima npr. sa Ugandom.

Ipak, neki drugi pokušaji takve vrste, kao oni između Italije i Albanije su propali zbog otpora pravosuđa Evropske unije.

Zanimljivo, sastanku u Njemačkoj nije prisustvovao francuski ministar unutrašnjih poslova koji je svoj izostanak opravdao trenutnom krizom vlasti u toj zemlji.Cilj: drastično smanjenje migracija i više deportacija
Još u julu Dobrindt se sastao s kolegama iz pet država Evropske unije te sa magnusom Brunerom, evropskim povjerenikom za migracije. Sagovornici su se tada dogovorili da će se zauzeti za dosljedne deportacije, uključujući i one u Siriju i Afganistan.

Cilj je bolja zaštita vanjskih granica EU ali i povećanje broja prihvata odbijenih tražitelja azila od strane zemalja izvan Evropske unije. O ovome, odnosno da i zemlje koje nisu članice EU prihvate dio migranata u Evropi se u posljednje vrijeme sve češće govori.

Prvi dogovor te vrste postignut je između Italije i Albanije, ali on nikada nije zaživio. Taj dogovor je podrazumijevao da se migranti koji nisu dobili azil u Italiji, izmjeste u kampove u Albaniji, ali takva vrsta saradnje među zemljama u Evropi još uvijek je na dugom štapu.

Nakon dolaska na vlast u maju, vlada kancelara Fridriha Merca je kao jednu od najvažnijih zadaća navela cilj drastičnog smanjenje nereguliranih migracija i pojačane deportacije onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj.

Broj podnesenih zahtjeva za azilom je u Njemačkoj drastično pao u prvoj polovini ove godine. No to bi mogla biti posljedica strožih kontrola granica koje su počele još za vrijeme protekle vlade Olafa Šolca.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da među evropskim liderima danas vlada snažna ratna psihoza i da žele da troše novac evropskih građana na opremanje i naoružavanje ukrajinske vojske i vođenje ukrajinske države.
Sijarto je rekao da su dugoročne ratne pripreme postale prihvaćena politika u Briselu i među političarima Zapadne Evrope, o čemu svjedoči prijedlog sedmogodišnjeg budžeta.

On ga je nazvao “ukrajinskim budžetom”, koji, kako je ocijenio, podrazumijeva “spaljivanje” novca evropskih građana u Ukrajini u narednim godinama, prenosi agencija MTI.

U međuvremenu, dodao je Sijarto, ponovo se zatvaraju kanali komunikacije sa Rusijom.

“Trenutna evropska politička strategija, koja prekida kanale komunikacije sa Rusijom, jasno će rezultovati dugim ratom, a u ovom dugom ratu žele da spale novac evropskih naroda kupovinom oružja, na primjer od Amerike, i davanjem tog oružja Ukrajini”, rekao je on.

Šef mađarske diplomatije je dodao da je evropska ekonomija u velikim problemima jer evropska konkurentnost dramatično opada, a evropske kompanije trenutno plaćaju tri do četiri puta više za energiju od svojih kineskih ili američkih konkurenata.

“Umjesto da koriste evropske finansijske resurse za razvoj evropske ekonomije i obnavljanje njene konkurentnosti, oni žele da pošalju novac evropskih naroda u Ukrajinu u narednim godinama”, rekao je Sijarto.

On je naglasio da se Mađarska ne slaže s tim, da mađarski narod ne smije biti poslat u Ukrajinu i da mađarska Vlada neće dozvoliti da mađarski narod plati još veću cijenu rata u Ukrajini.