Connect with us

Svijet

SNIMAK IZ 2019 GODINE Erdogan se HVALIO legalizacijom nepropisnih zgrada

Po društvenim medijima počeo je da kruži snimak iz 2019. godine turskog predsjednika koji se hvali da je legalizovao bespravno izgrađene zgrade.

Turski predsjednik se hvalio graditeljima koji su zaobišli propise za izgradnju u oblastima koje su sada pretvorene u ruševine, otkrivaju video snimci. Ponovni video snimci iz 2019. pokazuju kako se predsjednik Turske hvali da je dao amnestiju za zgrade koje nisu ispunile propise o izgradnji u slučaju zemljotresa, prenose lokalni mediji.

Snimci predsednika Redžepa Tajipa Erdogana uveliko kruže Turskom dok je broj poginulih u ovomjesečnom razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihteru premašio 37.000 ljudi. Erdogan se vidi na video snimcima koji govori u toku kampanje 2019. godine, hvaleći se da je svojom politikom amnestije otklonio glavobolje povezane sa građevinskim standardima za stotine hiljada građana.
Jedna stanica bila je u Kahramanmarašu, epicentru nedavnog zemljotresa.

Tamo je 2019. godine rekao: “Riješili smo probleme 144.556 građana Kahramanmaraša amnestijom“, navodi lokalni list Duvar Engliš. Erdogan se slično hvalio zaustavljanjem kampanje u provinciji Hataj i gradu Malatija, takođe sada razoren zemljotresom, izvijestio je Duvar. U Hataju je rekao: “Riješili smo probleme 205.000 građana Hataja zoniranjem mira“, prema prevodu NPR-a.

“Zonski mir” je drugo ime za tursku politiku amnestije koja, nakon plaćanja kazne, dajeretroaktivne dozvole objektima izgrađenim bez planske dozvole, ili nisu u skladu sa zakonom. Ti standardi uključuju zaštitu od požara i seizmičke standarde, kaže Duvar. Najnovija iteracija ove politike uslijedila je 2018. godine, pod Erdoganovim predsjedavanjem. Kancelarija predsjedništva Turske nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Slike Hataia pre i poslije pokazuju uticaj razaranja, mada je nejasno da li su zgrade na slici među onima kojima je amnestirana.
Erdogan je ranije priznao ulogu građevinskih standarda u razmerama katastrofa zemljotresa, tvitujući 2013. da “zgrade ubijaju, a ne zemljotresi“, prema prevodu NPR-a. Procene se razlikuju koliko je zgrada u zoni zemljotresa iskoristilo politiku amnestije.

BBC je citirao Pelina Pınar Giritlioglua, šefa istanbulskog ogranka Unije komora turskih inženjera i arhitekata, koji je ocijenio da je između 70.000 i 75.000 zgrada u zoni zemljotresa imalo koristi od ove politike. U međuvremenu, Duvar je citirao Bugru Gokčea, zamenika generalnog sekretara Metropolitanske opštine Istanbula, koji je rekao da je to iskoristilo 294.165 zgrada u pogođenim oblastima.
Ostaje nejasno da li bi se mnoge zgrade ipak srušile. Ipak, opozicioni lider Kemal Kiličdaroglu je direktno okrivio predsjednika, navodi NPR, rekavši: “Ako postoji jedna osoba odgovorna za ovo, to je Erdogan“.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno