Connect with us

Svijet

SNIMAK IZ 2019 GODINE Erdogan se HVALIO legalizacijom nepropisnih zgrada

Po društvenim medijima počeo je da kruži snimak iz 2019. godine turskog predsjednika koji se hvali da je legalizovao bespravno izgrađene zgrade.

Turski predsjednik se hvalio graditeljima koji su zaobišli propise za izgradnju u oblastima koje su sada pretvorene u ruševine, otkrivaju video snimci. Ponovni video snimci iz 2019. pokazuju kako se predsjednik Turske hvali da je dao amnestiju za zgrade koje nisu ispunile propise o izgradnji u slučaju zemljotresa, prenose lokalni mediji.

Snimci predsednika Redžepa Tajipa Erdogana uveliko kruže Turskom dok je broj poginulih u ovomjesečnom razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihteru premašio 37.000 ljudi. Erdogan se vidi na video snimcima koji govori u toku kampanje 2019. godine, hvaleći se da je svojom politikom amnestije otklonio glavobolje povezane sa građevinskim standardima za stotine hiljada građana.
Jedna stanica bila je u Kahramanmarašu, epicentru nedavnog zemljotresa.

Tamo je 2019. godine rekao: “Riješili smo probleme 144.556 građana Kahramanmaraša amnestijom“, navodi lokalni list Duvar Engliš. Erdogan se slično hvalio zaustavljanjem kampanje u provinciji Hataj i gradu Malatija, takođe sada razoren zemljotresom, izvijestio je Duvar. U Hataju je rekao: “Riješili smo probleme 205.000 građana Hataja zoniranjem mira“, prema prevodu NPR-a.

“Zonski mir” je drugo ime za tursku politiku amnestije koja, nakon plaćanja kazne, dajeretroaktivne dozvole objektima izgrađenim bez planske dozvole, ili nisu u skladu sa zakonom. Ti standardi uključuju zaštitu od požara i seizmičke standarde, kaže Duvar. Najnovija iteracija ove politike uslijedila je 2018. godine, pod Erdoganovim predsjedavanjem. Kancelarija predsjedništva Turske nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Slike Hataia pre i poslije pokazuju uticaj razaranja, mada je nejasno da li su zgrade na slici među onima kojima je amnestirana.
Erdogan je ranije priznao ulogu građevinskih standarda u razmerama katastrofa zemljotresa, tvitujući 2013. da “zgrade ubijaju, a ne zemljotresi“, prema prevodu NPR-a. Procene se razlikuju koliko je zgrada u zoni zemljotresa iskoristilo politiku amnestije.

BBC je citirao Pelina Pınar Giritlioglua, šefa istanbulskog ogranka Unije komora turskih inženjera i arhitekata, koji je ocijenio da je između 70.000 i 75.000 zgrada u zoni zemljotresa imalo koristi od ove politike. U međuvremenu, Duvar je citirao Bugru Gokčea, zamenika generalnog sekretara Metropolitanske opštine Istanbula, koji je rekao da je to iskoristilo 294.165 zgrada u pogođenim oblastima.
Ostaje nejasno da li bi se mnoge zgrade ipak srušile. Ipak, opozicioni lider Kemal Kiličdaroglu je direktno okrivio predsjednika, navodi NPR, rekavši: “Ako postoji jedna osoba odgovorna za ovo, to je Erdogan“.

(MONDO)

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno