Connect with us

Svijet

Djevojčici koja je spasila brata prijeti amputacija noge

Lokalni šef policije Omar Rahal čuo je slabašan glas koji je dolazio iz ruševina. Noć prije dva zemljotresa magnitude 7,8 i 7,6 pogodila su njegovo selo Harem u Siriji koju drže pobunjenici, sravnivši sa zemljom desetine zgrada, uključujući stambeni blok u kojem je živio njegov rođak Mahmud sa suprugom i sedmoro djece.

Nekoliko časova kasnije, Rahal je uletio u ruševine kuće u nadi da će pronaći Mahmuda i njegovu porodicu žive. Cijelo jutro nije čuo znake života, ali oko podneva konačno je začuo glas djevojčice: “Vadite me odavde”.

Nekoliko metara ispod vrha gomile krhotina, uglavljena između betona, ležala je Mahmudova petogodišnja kćer Jinan, zajedno s devetomjesečnim bratom Abdulahom kojeg je tješila ispod ruševina. Pored njih, zakopano ispod ostataka kuće, bilo je tijelo njihove majke Suad. Rahal je mogao vidjeti samo njenu ruku kojom kao da je pokušala zagrliti svoju djecu kako bi ih zaštitila, prenosi The Guardian.

Rahal ih je pokušao osloboditi, ali je shvatio da ne može sam. Snimio je dvoje zarobljene djece i poslao video svojim policijskim kolegama, tražeći od njih pomoć. Video je brzo postao viralan na Twitteru i postao simbol tragedije u Idlibu.

“Moji ljudi su odmah stigli i pomogli mi izvaditi malog Abdulaha, koji je srećom imao samo nekoliko malih ogrebotina. Ali problem je bila Jinan. Bila je prikovana betonskom pločom i imala je željeznu šipku probodenu kroz nogu”, rekao je Rahal.

Spasilački napori u Idlibu, koji je ostao uglavnom zatvoren od vanjskog svijeta dva dana nakon potresa, otežani su zbog nedostatka mašinerije i pomoći, a ljudi su bili prisiljeni izvlačiti svoje voljene golim rukama.

“Da bismo podigli betonski blok koji ga je ometao, koristili smo dizalicu, onu za podizanje automobila kada treba promijeniti gumu. Uspjelo je. Ali Jinan je još uvijek imala taj željezni štap zaboden u nogu. Morali smo ga presjeći. Nismo imali izbora. Riskirali smo i smrt i gubitak djeteta. Stoga smo odlučili napraviti ono što nismo željeli – izvaditi Jinan dok joj je noga još uvijek bila djelomično nabodena na štap”, kaže Rahal.

Oko 2.00 časa ujutro u utorak, nakon skoro 22 časa pod ruševinama, djevojčica je spašena. Sedam dana nakon spašavanja Guardian je posjetio Jinan i njenog mlađeg brata u bolnici preuređenoj iz bivše škole u kojoj su povrijeđena djeca iz Harema bila na liječenju. Abdulah je spavao umotan u vunenu deku dok je Jinan ležala, još uvijek u bolovima, na krevetu.

“Rana na njenoj nozi jako je ozbiljna. Jinan možda više nikada neće hodati kao ranije, neću lagati. Ako se rana ne popravi, mogli bismo biti prisiljeni amputirati joj nogu”, rekao je njen doktor Wajih al-Karrat.

Nakon objavljivanja videa neki mediji su pogrešno objavili da je Jinanin otac još uvijek živ. Nažalost, to nije istina.

“Jinan i Abdulah su jedini koji su preživjeli u porodici”, rekao je Rahal u suzama. O dvoje djece će brinuti prastric i njegova žena.

Jinan i njen brat su među velikim brojem djece koja su ostala bez roditelja u zemljotresu u Idlibu. Broj poginulih u Siriji popeo se preko 3.580. To je tragedija”, rekao je Karat tihim glasom.

“Jinan zna da je ostala sama s bratom. Ali vidite da su ova djeca ovdje, pored Jinaninog kreveta, takođe siročad. A većina se i dalje pita gdje su im roditelji i kada će im doći. Prvo ih želimo izliječiti. Onda ćemo, u nekom trenutku, biti prisiljeni reći im da su i oni ostali siročad”, kazao je on, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

Cijene nafte u padu: NAJNIŽI nivo u proteklih 15 mjeseci

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale na najniži nivo u proteklih 15 mjeseci usljed zabrinutosti da bi kriza u globalnom bankarskom sektoru mogla dovesti do recesije i smanjenja potražnje za gorivom.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 14 centi na 72,83 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 28 centi i iznosi 66,46 dolara po barelu.

Nešto ranije su obje vrste nafte pale za oko tri dolara na iznose najmanje od decembra 2021. godine.

Pad cijene nafte desio se uprkos dogovoru u kojem se najveća švajcarska banka “UBS” saglasila da kupi banku “Kredit svis” u nastojanju da je spasi od propasti.

Nastavi čitati

Svijet

Novi zemljotres u Turskoj

Zemljotres jačine 4,3 stepeni Rihetrove skale danas je pogodio Tursku u 12 sati i 25 minuta po lokalnom vremenu.

Epicentar je zabilježen 29 kilometara južno od Goksuna u Kahramanmarašu, na dubini od pet kilometra.

Zemljotres se dogodio dok se Truska i Sirija suočavaju s posljedicama razornih zemljotresa od 6. februara, u kojem je poginulo više od 47.900 osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Detalji naloga za hapšenje Putina i ruske komesarke za dječija prava

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije, i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije.

– Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, sekretarkom ruskog predsjednika za prava djeteta.

Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.

Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga.

Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS. Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje – kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.

U nalogu za Vladimira Putina se navodi “kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine”:

– Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.

Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta) – stoji u nalogu Vijeća ICC-a.

Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu odgovornost za identična djela kao i za Putina.

– Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).

Zločini su, navodno, počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta) – navodi se u nalogu.

Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da “postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece”.

Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.

Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u “interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće”.

 

(Avaz)

Nastavi čitati

Aktuleno