Connect with us

Zdravlje

ŠOKANTNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Eksperiment; djeci oduzeti telefoni na osam časova

Dječiji psiholog iz Sankt Peterburga Ekaterina Murašova 2013. sprovela je vrlo zanimljiv eksperiment. Zamolila je 68 tinejdžera uzrasta od 12 do 18 godina da se odreknu svih svojih elektronskih uređaja; odnosno da isključe mobilne telefone, računare, televizore, tablete, video igrice i da pritom ne komuniciraju ni sa kim.

Ono što im je bilo dozvoljeno u tih osam časova jeste da pišu, crtaju, čitaju, pjevaju, šetaju i bave se sličnim aktivnostima.

Autor eksperimenta željela je da dokaže radnu hipotezu da savremeni tinejdžeri nisu u stanju da zaokupe sami sebe i da su potpuno nesvjesni svog unutrašnjeg svijeta.

Prema pravilima eksperimenta djeca su sutradan imala zadatak da ispričaju kako su doživjeli ovaj test. Psiholog je svim učesnicima savjetovala da u slučaju prevelike anksioznosti, nelagode ili napetosti obustave eksperiment, te da zabilježe vrijeme i razlog njihovog prekida.

Rezultati su bili u najmanju ruku šokantni, a uzmite u obzir da je eksperiment sproveden prije deset godina, kada je tehnologija ipak bila daleko manje zastupljena nego što je to danas slučaj.

Od 68 učesnika samo troje je završilo eksperiment – jedva djevojčica i dva dječaka. Tinejdžerka je tokom osam sati zapisivala svoja osjećanja u dnevnik.

Jedan od dječaka proveo je osam časova praveći maketu jedrenjaka, uz pauzu za ručak i šetnju psa. Drugi je prvo sortirao i sistematizovao svoje kolekcije, a zatim se bavio presađivanjem cvijeća. Ni jedan ni drugi nisu imali nikakve negativne emocije tokom eksperimenta i nisu primijetili pojavu „čudnih“ misli.

Troje učesnika eksperimenta prijavilo je da su im se pojavile „samoubilačke misli“, a petoro je doživjelo napade panike. Kod 27 tinejdžera zabilježeni su simptomi poput mučnine, znojenja, vrtoglavice, talasa vrućine, bolova u stomaku… Skoro svako od njih prijavio je osjećaj straha i anksioznosti, prenosi portal „21mm.ru“.

Interesovanje i uzbuđenje uoči nove situacije i suočavanja sa samim sobom splaslo je skoro kod svih učesnika do početka drugog ili trećeg sata. Samo deset tinejdžera koji su prekinuli eksperiment osjetilo je anksioznost poslije tri ili više sati samoća.

Šta su sve tinejdžeri radili tokom eksperimenta?

– jeli su

– čitali su ili pokušavali da čitaju

– uradili su neke školske zadatke (to je bilo za vrijeme raspusta, a mnogi su se iz očaja latili udžbenika)

– gledali kroz prozor ili se „vukli“ po stanu

– išli napolje, do prodavnice ili kafića (u eksperimentu je bila zabranjena komunikacija, ali je bilo dozvoljeno razmijeniti nekoliko prijekopotrebnih riječi sa prodavcima ili kasirima)

– slagali slagalicu ili lego kocke

– crtali ili pokušavali da crtaju

– igrali se sa psom ili mačkom

– očistili sobu ili stan

– kupali se

– bavili se fizičkom aktivnošću

– zapisivali svoja osjećanja ili misli

– svirali klavir, gitaru ili flautu

– troje je pisalo poeziju ili prozu

– jedan dječak je skoro pet sati putovao po gradu mijenjajući autobuse i trolejbuse

– jedan dječak je otišao u zabavni park, ali je za tri sata počeo da povraća

– jedan dječak je prepješačio cijeli grad

– jedan dječak je otišao u Zoološki vrt

– jedna djevojčica se molila

– jedna djevojčica je otišla u muzej

Šta su uradili poslije eksperimenta?

Skoro svi su u nekom trenutku pokušali da zaspu, ali niko nije uspio da iskorijeni „glupe“ misli koje su im se opsesivno vrtjele u glavi.

Po prestanku eksperimenta 14 tinejdžera je odmah ušlo na društvene mreže, 20 je kontaktiralo svoje prijatelje, troje roditelje, a petoro je otišlo u goste kod svojih drugara. Ostali su uključili televizore ili počeli da igraju kompjuterske igrice. Pored toga, skoro svi su odmah uključili muziku ili stavili slušalice na uši.

Svi strahovi i simptomi su nestali odmah nakon završetka eksperimenta. Zanimljivo je da je 63 tinejdžera prepoznalo eksperiment kao koristan i zanimljiv za samospoznaju. Šestoro učesnika su sami ponovili eksperiment i tvrde da su uspjeli nakon više pokušaja.

Kada su tinejdžeri analizirali ono što im se dešavalo tokom eksperimenta, 51 osoba je koristila fraze kao što su „zavisnost“, „doza“, „povlačenje“, „ispostavilo se da ne mogu da živim bez…“, „treba mi sve vrijeme“… Svi su bez izuzetka rekli da su bili strašno iznenađeni mislima koje su im padale na pamet tokom eksperimenta, ali nisu bili u stanju da se pozabave njima zbog pogoršanja njihovog opšteg stanja, prenosi Nova.rs.

Zdravlje

STIGLO JE PROLJEĆE, SA NJIM I ALERGIJE! Evo kako da prepoznate simptome

Proljeće je nastupilo, a s njim dolaze i alergije, sa kojima brojni ljudi imaju problema. Osobe koje su još odranije osjetljive na neki od alergena bi trebalo unaprijed da se upoznaju sa mjerama koje mogu smanjiti izloženost alergenu, a time i ublažiti simptome.

Alergija je preosjetljivost odbrambenog sistema organizma na inače normalne čestice iz okoline.

Kako pišu Nezavisne novine, alergijski simptomi mogu zahvatiti različite organe, i to kožu, sluzokožu gornjih ili donjih disajnih puteva te sluzokožu crijeva. Alergije i alergijske bolesti se nazivaju i bolestima modernog doba, jer njihova učestalost unazad više od 50 godina znatno raste na globalnom nivou.

Upravo zbog toga, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno pristupati tretiranju ovih stanja.

Alergeni imaju cjelogodišnji ili sezonski karakter, a u zavisnosti o kojoj vrsti alergena se radi. S obzirom na mjesto doticaja s organizmom, alergeni mogu izazvati specifične lokalne ili sistemske reakcije, koje prepoznajemo kao simptome alergije. Ako simptome izazivaju određena vrsta hrane, grinje, kućna prašina ili dlaka životinja, izloženost ovim tvarima uglavnom je prisutna cijele godine, no, sezonski alergeni, prvenstveno oni koje udišemo, počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj uticaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati kako se oni raspodijele tokom sezone, a kako biste spriječili njihov neželjeni uticaj.

U proljeće, zbog visoke koncentracije polena u vazduhu tokom cvjetanja biljaka, najjače je izražen sezonski alergijski rinitis. To je sezonska alergijska bolest gornjih disajnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije, a javlja se sezonski, uz pojavljivanje određenih vrsta polena u vazduhu. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhijalne astme i atopijskog dermatitisa.

Kada je riječ o alergijama i povezanim alergijskim bolestima, koje u nekim slučajevima mogu biti rizične po život, jasno je koliko je važna prevencija doticaja s alergenom, a time i razvoj alergijskih simptoma. U zavisnosti od tipa alergena, možete naučiti kako postići kontrolu alergena, prevenirati simptome i liječiti alergiju. Postoji nekoliko načina na koji se može spriječiti alergija na najčešći sezonski alergen koji se javlja s početkom proljeća, odnosno na polen, i to:

– Izbjegavanje alergena je vrlo važno, no ponekad teško izvodivo. Ukoliko nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako govorimo o polenu kao najčešćem sezonskom alergenu koji se javlja u proljeće, ljeto i jesen u periodu cvjetanja stabala, trava i korova, trenutno imamo na raspolaganju nekoliko sredstava pomoću kojih možete pratiti nivo polena u vazduhu te o njegovom nivou planirati dnevne aktivnosti i time konrolisati zdravlje.

– Jedna od opcija u prevenciji alergija je praćenje polena putem internetskih ili mobilnih aplikacija, koje donose informacije o koncentraciji polena pojedinih alergenih biljaka na dnevnoj bazi.

– Alergijski semafor takođe svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije određene vrste polena na nekom području, i to mjerenjem količine polenskih zrnaca u kubnom metru atmosferskog vazduha te u skladu s tim određuje se boja alergijskog semafora (crvena, žuta, zelena).

Važno je znati da je koncentracija polena u vazduhu inače veća ujutro i u periodu vjetrovitog i sunčanog vremena te obrnuto, manja je tokom kišovitog i hladnog vremena. U skladu s tim, preporučuje se da prije izlaska iz zatvorenog prostora provjerite koncentraciju polena preko nekog od navedenih načina te, u slučaju da je koncentracija visoka, ostati u zatvorenom, ako je moguće.

Ako ipak morate izaći vani, onda je potrebno nositi zaštitne sunčane naočare i šešir/kapu za glavu, ograničiti boravak ili izbjegavati područja u kojima se očekuje visok nivo polena kao što su parkovi, poljoprivredna polja i slično, a posebno ujutru i predveče. Po povratku s otvorenog preporučuje se pranje kose i tuširanje kako bi se smanjio nivo polena unesenog s vana u zatvoreni prostor i time mogućnost pojave alergije.

Tokom sezone polena savjetuje se držati vrata i prozore zatvorenima, a ako se koriste klima-uređaji u zatvorenom prostoru, vodite računa o tome da je uređaj redovno i pravilno servisiran te da ima posebno prilagođen visokoefikasni filter. Preporučuje se svakodnevno tuširanje i pranje kose prije spavanja uz pranje posteljine barem jednom sedmično.

Ako je već ranije propisana terapija nekim od lijekova protiv alergije (antihistaminicima, leukotrienima, intranazalnim kortikosteroidima ili sl.) potrebno je na vrijeme započeti liječenje, i to minimalno dvije-tri sedmice prije početka sezone polenacije određenog alergena.

Nastavi čitati

Zdravlje

PROBLEMI SA PROLJEĆNIM UMOROM? Evo kako mu stati u kraj

Stiglo je proljeće, a vi ste pospani, koncentracija vam je slaba, umorni ste i osjećate nedostatak energije?

Mnogo ljudi je takvog stanja i to se zove proljećni umor. Dok se organizam ne privikne na duži dan, više temprerature i vremenske promjene karakteristične za ovo doba godine, sebi možete pomoći i izborom namirnica koje ćete pojačano unositi. Opštepoznato je da šećeri i rafinisani ugljeni hidrati pružaju brzi podsticaj, dok žitarice, mahunarke i cijela hrana daju održiviju energiju koja će održati tijelo duže.

Banane
Banane su možda najbolja brza užina za trajnu energiju. Iako su one dobar prirodni izvor šećera, takođe su bogate vlaknima koja pomažu u usporavanju varenja tog šećera. Banane sadrže korisne hranljive materije koje čine da se tijelo osjeća punim energije.

Avokado
Avokado je dobro zaokruženo voće u pogledu zdravstvenih vrednosti i hranljivih materija. Kako navodi sajt Medikal njuz tudej, avokado sadrži hranljive materije, proteine i vlakna koja mogu pomoći u održavanju nivoa energije tokom dana, a takođe, sadrži dobre masti koje mogu povećati nivo energije i učiniti hranljive materije rastvorljive u mastima dostupnijim u tijelu.

Jabuke
Jabuke mogu biti još jedna jednostavna užina koja tijelu daje trajnu energiju. Pored vlakana i hranljivih materija, jabuke sadrže mnogo antioksidanata koji se nazivaju flavonoidi, koji mogu pomoći u borbi protiv oksidativnog stresa i upale u tijelu.

Vitamin C
Mnogi vole narandže zbog svog ukusa, koji potiče od antioksidansa vitamina C. Vitamin C može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa u tijelu i spriječiti umor. Prema jednoj studiji, mladi odrasli učenici muškog pola koji imaju više nivoe vitamina C mogu imati bolje raspoloženje i manje je vjerovatno da će doživjeti zbunjenost, bijes ili depresiju.

Riba
Riba je, generalno, odličan i lagan izvor proteina i vitamina B koji tijelu mogu da daju energiju tokom cijelog dana. Masne ribe u hladnoj vodi, kao što su losos, sardine i tunjevina, obično imaju više omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline mogu poboljšati funkciju mozga i smanjiti upalu u tijelu, što može biti uzrok umora kod nekih ljudi.

Jogurt
Jogurt, takođe, može biti izvor energije. Prirodni jogurt je bogat proteinima, mastima i jednostavnim ugljenim hidratima, koji daju energiju tijelu. Jogurt se takođe veoma lako jede u pokretu, što ga čini odličnom alternativom hrani iz automata.

Jaja
Jaja obezbjeđuju tijelu obilje proteina i hranljivih materija za održivu energiju. Veliko tvrdo kuvano jaje sadrži oko šest grama pouzdanog izvora proteina i pet grama masti, kao i vitamine i minerale koji pomažu da tijelo ostane punim energije i da se osjeća sito duže od drugih grickalica.

Tamna čokolada
Ako pribjegavate često slatkišima, onda bi mogli da tu svoju želju zadovoljite tamnom čokoladom. Ona može biti jednostavan način za povećanje energije. Bogata, tamna čokolada obično ima mnogo manje šećera od mliječne čokolade. Manje šećera znači manje trenutne energije, ali više sadržaja kakaoa, a to znači više korisnih antioksidanata kao što su flavonoidi. Tamna čokolada može imati koristi za kardiovaskularni sistem tako što pomaže da se krv pumpa po tijelu. Ova krv nosi svjež kiseonik, što takođe može učiniti da se osoba osjeća budnije i energičnije.

Nastavi čitati

Zdravlje

STRES MOŽE BITI UZROK NAJTEŽIH BOLESTI, istraživanja pokazuju da je finansijski jedan od NAJTEŽIH

Finansijski stres najjači je stres koji pogađa modernog čoveka, pokazuje britanska naučna studija.

Istraživanje koje je obuhvatilo 5.000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina pokazalo je da se među proučavanim stresorima, poput teškog gubitka, invaliditeta, bolesti i razvoda, kao najštetniji ističe finansijski stres.

Naučnici s College of London i King’s University istraživali su odnos između hroničnog stresa i zdravstvenih pokazatelja kod starijih populacijskih grupa.

Ispitujući četiri biomarkera: kortizol, C-reaktivni protein, fibrinogen i inzulin faktor rasta-1, studija je otkrila da finansijski problemi čine većinu ispitanika 60 odsto većom vjerovatnoćom da će imati “zdravstvene profile visokog rizika” unutar četiri godine.

Rezultati su objavljeni u časopisu “Brain, Behavior, and Immunity”.

Finansijski stres najviše šteti biološkom zdravlju, ističu stručnjaci. Njegov invazivni uticaj na različite aspekte života potencijalno dovodi do porodičnih sukoba, socijalne isključenosti, gladi ili beskućništva, prenosi SEEbiz.

Nastavi čitati

Aktuelno