Connect with us

Društvo

ŠOPING LUDILO U BIH! Stranci potrošili 22 miliona KM na kupovinu

Strani državljani, među kojima je najviše onih iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, za samo tri mjeseca ove godine u Bosni i Hercegovini kupili su robu vrijednu više od 22 miliona maraka, te su za nju zatražili povrat PDV-a u iznosu od 3,2 miliona KM.

Da šoping u BiH postaje sve draži komšijama, ali i drugim stranim državljanima, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a poredeći prvo tromjesečje ove godine sa istim periodom lani, kada su stranci potrošili skoro 19 miliona i zatražili 2,7 miliona KM povrata PDV-a, to se jasno i vidi.

– Najčešće se radi o robi široke potrošnje: osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima, koju stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a – ističu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da nije ograničeno koliko će puta u pograničnim mjestima kupci ući u BiH, kupovati i vraćati PDV.

– Ono što smo mi primijetili, to je najviše izraženo u Kostajnici, gdje ih samo most dijeli, kao i u Brodu, gdje se veoma mnogo kupuje. Na taj način ostavljaju nam određeni novac, a neki dio i vrate – kaže Marićeva.

Ona ističe da naši građani, kada kupuju van zemlje, nemaju naviku vraćati PDV.

– Mi imamo taj problem. Naši građani se plaše da prijave na granici robu na koju mogu izvršiti povrat. Tako da je to do nas. Nije problem što su građani Srbije i Hrvatske mnogo svjesniji nego mi – navodi ona dodajući da i građani BiH kupuju u susjednim zemljama, ali da obično ne koriste benefit povrata PDV-a.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da se iz godine u godinu tržište sve više globalizuje te da kupcima granice sve manje predstavljaju barijeru prilikom kupovine.

– Ono što je primjetno jeste činjenica da se pojedine države specijalizuju za proizvodnju i prodaju određenih proizvoda, ali i usljed različitih okolnosti pojedini proizvodi su znatno jeftiniji u drugim državama nego u vlastitoj. BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora su uvijek bile naslonjene jedna na drugu u ekonomskom smislu, a posebno u zadnjih nekoliko godina globalni poremećaji na tržištu, nejednaka inflacija i različito uređeni porezni i trgovački sistemi doveli su do velikih razlika u cijenama na policama ili benzinskim pumpama ovih zemalja. Upravo ovo je i rezultiralo da se za pojedine proizvode ide u kupovinu u druge zemlje i da je rast povrata PDV-a sve veći. Vjerujem da će u narednom periodu i dalje rasti, posebno u graničnim područjima – kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ističu da pravo na povrat PDV-a imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.

– Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića te duvan i duvanske prerađevine – kažu oni za “Nezavisne novine”.

Kako objašnjavaju, postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat, a zahtjev se podnosi na klasičnom obrascu “PDV-SL-2” ili na obrascu posrednika za povrat PDV-a u BiH, a to je obrazac kompanije “U Shop Tax Free”.

– Ove obrasce popunjava i ovjerava trgovac u BiH na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju trgovac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Kupac strani državljanin, koji ostvaruje pravo na povrat poreza na dodatu vrijednost, obavezan je pri napuštanju carinskog područja BiH, dati carinskoj službi na uvid kupljena dobra, originalne račune i popunjen i ovjeren obrazac za povrat PDV-a – navode oni.

Društvo

Otkup kazne zatvora u Srpskoj zamrznut, NA POTEZU KOMISIJA

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske osporio član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom, otkup zatvorskih kazni je, praktično, zamrznut, a iz resornog ministarstva uvjeravaju da je formirana komisija čiji je zadatak da predloži rješenje.

Ustavni sud Republike Srpske je, podsjetimo, 24. septembra donio odluku prema kojoj sporna odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, obrazlažući to, između ostalog, argumentom da su osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu stavljena u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac ističe da je Odlukom Ustavnog suda RS broj U-77/24, od 24. septembra 2025. godine, utvrđeno da član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika RS nije u saglasnosti sa Ustavom, te dodaje da postoji više pravnih posljedica te odluke.

“U postupcima koji su u toku – kada je osuđeni podnio zahtjev za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom, a sud još nije odlučio, ili je odluka donesena, ali nije postala pravosnažna – osporena odredba Krivičnog zakonika RS se više ne može primjenjivati, što znači da zahtjev osuđenog neće biti usvojen. Član 68. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu RS izričito propisuje da propis koji je proglašen neustavnim ne smije važiti u predmetima koji do dana objavljivanja odluke nisu pravosnažno riješeni”, pojasnila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, čak i u slučajevima kada je rješenje o zamjeni kazne zatvora pravosnažno, ali izvršenje nije započeto, član 68. stav 3. određuje da se izvršenje ne može dozvoliti niti sprovesti.

“Drugim riječima, iako je odluka formalno pravosnažna, ona više ne može proizvesti dejstvo. Ako je izvršenje započeto, ono se mora obustaviti. Izuzetak su slučajevi u kojima je izvršenje u potpunosti okončano uplatom novčane kazne prije objavljivanja odluke Ustavnog suda, takvo izvršenje ostaje kako jeste. Ukratko rečeno, sve što je do dana objavljivanja odluke bilo u toku ili nije izvršeno – mora stati; ono što je u cijelosti izvršeno ostaje na snazi, jer Ustavni sud nije odredio vraćanje u pređašnje stanje”, pojašnjava Kisin Zagajac.

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio ovu odluku, iz Ministarstva pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode. Sada poručuju: radi se na iznalaženju rješenja.

“Formirana je komisija ispred Ministarstva pravde da sagleda sve i predloži rješenje”, rekao je za “Nezavisne novine” Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske je inače ocijenio i da osporena odredba dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje.

Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.

Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.

“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.

Najjednostavnije rečeno, sporno je to što je u zakonu pisalo da će kazna do godinu dana, na zahjev osuđenog, uvijek biti zamijenjena novčanom, čime je onemogućeno sudu, koji je donio osuđujuću presudu, da o tome odlučuje.

Nastavi čitati

Društvo

Bingo pokazao šta znači društvena odgovornost! 400.000 KM ZA SIGURNU KUĆU U TREBINJU!

Bingo Group, najveća domaća kompanija u Bosni i Hercegovini, potpisala je danas ugovor o donaciji u iznosu od 400.000 KM za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju, koja će pružati utočište ženama i djeci žrtvama porodičnog nasilja s područja istočne Hercegovine.

Ljiljana Kunosić, generalni direktor Bingo grupacije nakon potpisivanja ugovora o donaciji vrijednoj 400 hiljada KM koju je kompanija Bingo namijenila za izgradnju prve sigurne kuće u Trebinju, rekla je da su kao kolektiv u kojem većinski rade žene svi u kompaniji imali potrebu da na ovaj način podrže žrtve porodičnog nasilja.

-Kao poslodavac sa 9000 uposlenih koji ima preko 80% ženske radne snage osjetili smo potrebu da se uključimo u taj proces koji smo, započinjući u martu mjesecu, obećali i ovog momenta mogu reći da smo dosta toga i odradili. Ovo je jedan zadnji korak neki koji još trebamo danas u vidu donacija prema kućama gdje će biti smještene žene i jedna od tih kuća je kuća za sigurne žene u Trebinju. Drago mi je da je sva naša aktivacija koja je i do sada bili izdejstvovala i određene zakonske promjene na šta smo posebno ponosni -rekla je Ljiljana Kunosić, generalni direktor ‘‘Bingo Group‘‘.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, zahvalio se na ovoj vrijednoj donaciji koja će biti od presudnog značaja da sigurna kuća napokon bude izgrađena u Trebinju.

-Prije svega bih iskoristio priliku da zahvalim kompaniji ‘‘Bingo‘‘ na ovoj izuzetno važnoj donaciji i za grad Trebinje. Projekat sigurne kuće je projekat koji traje duži niz godina u Trebinju ali evo nije došlo do realizacije i sad se nadamo da uz ovu itekako značajnu donaciju da će projekat biti brzo realizovan. Ono što je naš cilj, cilj društva u kojem živimo, naravno i kompanije ‘‘Bingo‘‘ i nas je da nema takvih slučajeva ali ako ih ima, da budu sigurni i bezbjedni- kaže Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

Kompanija Bingo će nastaviti ulagati u projekte koji doprinose sigurnosti i osnaživanju žena s ciljem da se kroz dugoročna partnerstva stvore sistemska i održiva rješenja u zaštiti žena.

Nastavi čitati

Društvo

PRIPREMITE SE NA GUŽVE! Od nedjelje nova pravila za ulazak u EU, EVO ŠTA NAS ČEKA!

Na graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske 12. oktobra počeće primjena novog sistema ulaska u Evropsku uniju (ESS), a pretpostavlja se da će to dovesti do produženog čekanja na graničnim prelazima za sve one koji nemaju pasoše zemalja Evropske unije.

Pomoćnik rukovodioca Službe za susjedne zemlje Uprave za granicu MUP-a Republike Hrvatske Denis Kukec objasnio je da će uvođenje novog sistema početi postepeno a da će period prilagođavanja trajati do 10. aprila 2026. godine.

Prilikom prvog ulaska državljana trećih zemalja, među kojima su i BiH, Srbija i Crna Gora u Hrvatsku nakon uspostavljanja novog sistema ESS, uz podatke o putnim dokumentima, prikupljaće se i biometrijski podaci – otisci četiri prsta desne ruke i fotografija lica.

Prema procjenama stručnjaka procedura po osobi bi trebalo da traje 3 do 5 minuta, zbog čega će vjerovatno doći do većih gužvi na granici.

Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex) razvila mobilnu aplikaciju „Travel to Europe“, s ciljem podrške državama članicama Evropske unije u implementaciji Entry/Exit Systema (EES) i olakšavanja graničnih provjera za putnike.

– EES predstavlja sistem koji će omogućiti praćenje ulazaka i izlazaka građana trećih zemalja na spoljnim granicama Evropske unije, uključujući i granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Implementacija ovog sistema planirana je za 12. oktobar ove godine, a očekuje se da će značajno unaprijediti sigurnost i efikasnost graničnih prelaza – naveli su iz Granične policije BiH.

Istaknuto je da mobilna aplikacija „Travel to Europe“ omogućava putnicima koji dolaze u Evropsku uniju da unaprijed registruju podatke o svojim putnim dokumentima, dostave biometrijske slike lica i odgovore na upitnik o uslovima ulaska. Ove informacije, koje bi uobičajeno unosili granični službenici prilikom prelaska granice, putem aplikacije mogu biti poslane unaprijed, čime se proces ulaska i izlaska iz EU značajno ubrzava.

– Aplikacija neće biti dostupna na svim graničnim prelazima, već samo na odabranim većim putničkim čvorištima, s ciljem smanjenja vremena obrade na granici. Njena upotreba ostaje dobrovoljna, kako za zemlje članice Evropske unije, tako i za same putnike. Aplikacija ne zamjenjuje standardne granične kontrole, već ih čini jednostavnijim i efikasnijim – navode iz Granične policije BiH.

Građanima Bosne i Hercegovine preporučuje se da se pravovremeno informišu o procedurama vezanim za primjenu EES sistema, da posjeduju važeće putne isprave i da budu spremni na biometrijske provjere prilikom prelaska granice.

Nastavi čitati

Aktuelno