Connect with us

Svijet

SPASIOCI NAJAVILI KRAJ POTRAGE U Turskoj i Siriji stradalo više od 45.000 ljudi, nade za pronalaskom živih sve manje

Spasilački napori u Turskoj privode se kraju, gotovo dvije sedmice nakon što se dogodila najsmrtonosnija katastrofa u novijoj istoriji zemlje, a mnogi se mole samo za tijela kako bi mogli oplakati bližnje.

Biste li se molili da se pronađe tijelo? Mi to činimo kako bismo predali tijelo porodici, rekao je vozač buldožera Akin Bozkurt dok je njegov buldožer uklanjao dijelove ruševine uništene zgrade u gradu Kahramanmarašu.

– Izvadite tijelo ispod tona ruševina. Porodice čekaju s nadom. Oni žele imati ceremoniju ukopa. Oni žele grob – dodao je Bozkurt.

Potrage završavaju večeras
Načelnik turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD) Junus Sezer objavio je da će potraga i spasavanje uglavnom završiti večeras.

Više od 46.000 ljudi poginulo je nakon što je zemljotres pogodio Tursku i Siriju 6. februara. Očekuje se da će broj žrtava porasti jer se sada zna da je oko 345.000 stanova u Turskoj uništeno, a mnogi se još vode kao nestali.

Ni Turska ni Sirija nisu objavile koliko se ljudi još vodi kao nestalo nakon potresa.

U jednom od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi, 12 dana nakon potresa, timovi su rukama čistili ruševine u Antakji. Psi tragači i termalne kamere otkrili su znakove života kod dvoje ljudi, rekli su spasioci, ali nešto iza ponoći, osam sati nakon operacije, timovi su prekinuli spasavanje.

Pokušali spasiti peteročlanu porodicu

Niko nije živ. Mislim da više nema ljudi koje možemo spasti – rekao je Mujdat Erdoan, član AFAD-a.

Spasioci iz Kirgistana pokušali su spasiti sirijsku peteročlanu porodicu iz ruševina zgrade u Antakji na jugu Turske. Troje ljudi, uključujući i dijete, spašeno je. Majka i otac su preživjeli, no dijete je kasnije umrlo od dehidracije, rekao je spasilački tim. Starija sestra i blizanac nisu preživjeli potres.

– Čuli smo povike dok smo kopali. Kad pronađemo ljude koji su živi, uvijek smo sretni – rekao je za Rojters Ataj Osmanov, član spasilačkog tima.

Deset vozila hitne pomoći čekalo je u obližnjoj ulici koja je bila blokirana za saobraćaj kako bi se omogućila spasilačka akcija.

Spasioci su tražili potpunu tišinu dok su se timovi penjali na vrh ruševine zgrade u kojoj je porodica pronađena kako bi osluškivali zvukove pomoću elektroničkog detektora. Dok su se spasilački napori nastavljali, jedan je radnik povikao u ruševine: Duboko udahni ako čuješ moj glas!

26 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 26 miliona ljudi širom Turske i Sirije treba humanitarnu pomoć. U Siriji, koja je prijavila više od 5.800 smrtnih slučajeva, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je da vlasti na sjeverozapadu zemlje blokiraju pristup tom području.

Većina žrtava u Siriji nalazi se na sjeverozapadu, području koje kontroliraju pobunjenici u ratu sa snagama lojalnim predsjedniku Bašaru al-Asadu, prenosi Avaz.

– Vrijeme ističe, a nama nestaje novca. Naša operacija košta oko 50 miliona dolara mjesečno, tako da, osim ako Evropa ne želi novi talas izbjeglica, trebamo dobiti potrebnu podršku – rekao je direktor WFP-a David Beaslej.

Hiljade Sirijaca koji su potražili utočište u Turskoj od rata vratile su se u svoje domove u ratnoj zoni, barem za sada.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno