Connect with us

Svijet

SPASIOCI NAJAVILI KRAJ POTRAGE U Turskoj i Siriji stradalo više od 45.000 ljudi, nade za pronalaskom živih sve manje

Spasilački napori u Turskoj privode se kraju, gotovo dvije sedmice nakon što se dogodila najsmrtonosnija katastrofa u novijoj istoriji zemlje, a mnogi se mole samo za tijela kako bi mogli oplakati bližnje.

Biste li se molili da se pronađe tijelo? Mi to činimo kako bismo predali tijelo porodici, rekao je vozač buldožera Akin Bozkurt dok je njegov buldožer uklanjao dijelove ruševine uništene zgrade u gradu Kahramanmarašu.

– Izvadite tijelo ispod tona ruševina. Porodice čekaju s nadom. Oni žele imati ceremoniju ukopa. Oni žele grob – dodao je Bozkurt.

Potrage završavaju večeras
Načelnik turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD) Junus Sezer objavio je da će potraga i spasavanje uglavnom završiti večeras.

Više od 46.000 ljudi poginulo je nakon što je zemljotres pogodio Tursku i Siriju 6. februara. Očekuje se da će broj žrtava porasti jer se sada zna da je oko 345.000 stanova u Turskoj uništeno, a mnogi se još vode kao nestali.

Ni Turska ni Sirija nisu objavile koliko se ljudi još vodi kao nestalo nakon potresa.

U jednom od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi, 12 dana nakon potresa, timovi su rukama čistili ruševine u Antakji. Psi tragači i termalne kamere otkrili su znakove života kod dvoje ljudi, rekli su spasioci, ali nešto iza ponoći, osam sati nakon operacije, timovi su prekinuli spasavanje.

Pokušali spasiti peteročlanu porodicu

Niko nije živ. Mislim da više nema ljudi koje možemo spasti – rekao je Mujdat Erdoan, član AFAD-a.

Spasioci iz Kirgistana pokušali su spasiti sirijsku peteročlanu porodicu iz ruševina zgrade u Antakji na jugu Turske. Troje ljudi, uključujući i dijete, spašeno je. Majka i otac su preživjeli, no dijete je kasnije umrlo od dehidracije, rekao je spasilački tim. Starija sestra i blizanac nisu preživjeli potres.

– Čuli smo povike dok smo kopali. Kad pronađemo ljude koji su živi, uvijek smo sretni – rekao je za Rojters Ataj Osmanov, član spasilačkog tima.

Deset vozila hitne pomoći čekalo je u obližnjoj ulici koja je bila blokirana za saobraćaj kako bi se omogućila spasilačka akcija.

Spasioci su tražili potpunu tišinu dok su se timovi penjali na vrh ruševine zgrade u kojoj je porodica pronađena kako bi osluškivali zvukove pomoću elektroničkog detektora. Dok su se spasilački napori nastavljali, jedan je radnik povikao u ruševine: Duboko udahni ako čuješ moj glas!

26 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 26 miliona ljudi širom Turske i Sirije treba humanitarnu pomoć. U Siriji, koja je prijavila više od 5.800 smrtnih slučajeva, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je da vlasti na sjeverozapadu zemlje blokiraju pristup tom području.

Većina žrtava u Siriji nalazi se na sjeverozapadu, području koje kontroliraju pobunjenici u ratu sa snagama lojalnim predsjedniku Bašaru al-Asadu, prenosi Avaz.

– Vrijeme ističe, a nama nestaje novca. Naša operacija košta oko 50 miliona dolara mjesečno, tako da, osim ako Evropa ne želi novi talas izbjeglica, trebamo dobiti potrebnu podršku – rekao je direktor WFP-a David Beaslej.

Hiljade Sirijaca koji su potražili utočište u Turskoj od rata vratile su se u svoje domove u ratnoj zoni, barem za sada.

Svijet

LITVANCI UČE DJECU DA UPRAVLJAJU DRONOVIMA! Otvaraju škole na granici sa Rusijom?

Ministarstvo odbrane Litvanije otvorilo je na granici sa Rusijom prvu od devet škola širom zemlje koje će djecu od 10 godina i odrasle učiti kako da upravljaju dronovima, sklapaju ih i programiraju, rekao je zamjenik ministra odbrane Tomas Godlijauskas.

– Sve se vrti oko izgradnje vojnih odbrambenih kapaciteta, što Litvanija shvata veoma ozbiljno, imajući u vidu da živi u susjedstvu sa Rusijom i Belorusijom – rekao je Godlijauskas, prenio je Rojters.

Kako se navodi, u školi u Taurageu, udaljenom 20 kilometara od ruske enklave Kalinjingrad, djeca su vježbala virtuelne letove na računarima.

– Djeca i drugi će učiti da upravljaju dronovima sa pogledom iz prvog lica, kvadrikopterom i jednokrilnim dronovima – rekao je školski nastavnik Mindaugas Tamosaitis.

Djeca su na poligonu vježbala letenje mini dronom gore-dole, pod nadzorom nastavnika, a ponekad su ga i obarali na pod, navodi Rojters.

Litvanija je, kao članica NATO, zatražila od alijanse da ojača svoju protivvazdušnu odbranu nakon što su se ovog leta dva ruska drona srušila u Litvaniji posle prelaska iz Belorusije.

Nastavi čitati

Svijet

NIKAD DOSTA ZABRANA! Talibanima smetai bežični internet

Vođa talibana zabranio je optički internet u avganistanskoj pokrajini Balk da bi spriječio nemoral, rekao je portparol državne administracije.

Ovo je prvi put da je ovakva zabrana uvedena od kada su talibani preuzeli vlast u avgustu 2021. godine.

Vladine kancelarije, privatni sektor, javne institucije i domovi u sjevernoj provinciji Balk ostali su bez bežičnog interneta. Mobilni internet, međutim, ostaje funkcionalan.

Hadži Atalah Zaid, portparol pokrajinske vlade, rekao je da u Balku više nema kablovskog interneta prema nalogu o “potpunoj zabrani” koju je objavio vođa Hibatulah Ahundzada.

– Ova mjera preduzeta je da bi se spriječio nemoral, a u zemlji će biti izgrađena alternativa za neophodne stvari – rekao je Zaid agenciji AP.

On nije saopštio dodatne informacije, uključujući objašnjenje zašto je Balk izabran za zabranu ili da li će mjera biti proširena na druge pokrajine.

Nastavi čitati

Svijet

SUZE NJEMAČKOG KANCELARA: “Želim da kažem koliko me je stid svega”

Njemački kancelar Fridrih Merc rasplakao se tokom govora u obnovljenoj sinagogi u Minhenu, izražavajući sram zbog porasta antisemitizma u zemlji.

Njemački kancelar Fridrih Merc bio je vidno dirnut do suza dok je na svečanom ponovnom otvaranju obnovljene istorijske sinagoge u Minhenu govorio o odgovornosti Njemačke za Holokaust i obećao beskompromisnu borbu protiv antisemitizma.

Duboka emocija i lična odgovornost
Merc je rekao da je zgrožen zbog toga što se antisemitizam ponovo rasplamsao u Njemačkoj. “Želim da vam kažem koliko me je stid zbog svega ovoga: kao kancelar Savezne Republike Njemačke, ali i kao Nijemac, kao dete poslijeratne generacije, kao dijete koje je odraslo sa ‘nikad više’ kao misijom, kao dužnošću, kao obećanjem”, istakao je Merc pred okupljenima.

Novi talas antisemitizma
On je upozorio da od 7. oktobra 2023. godine svjedočimo novom talasu antisemitizma, kako u starim, tako i u novim oblicima. Merc je posebnu pažnju skrenuo na to da dolazak migranata iz zemalja u kojima je antisemitizam bio državna doktrina utiče na ovaj fenomen. “U politici i društvu su predugo bile zatvorene oči pred činjenicom da je značajan broj ljudi koji su došli u Njemačku poslednjih decenija odrastao u sredinama gde se djeca uče mržnji prema Izraelu”, rekao je kancelar.

Nada za budućnost
Merc je istakao da je njegova želja da jednoga dana jevrejski život u Njemačkoj bude moguć bez policijske zaštite. On je poručio: “Stoga u ime cijele saveznih vlade Savezne Republike Njemačke objavljujem rat svim oblicima starog i novog antisemitizma u Njemačkoj.”

Zabrinjavajući statistički podaci
Podaci iz 2024. godine pokazuju da je u Njemačkoj zabeležen rekordni broj od 6.236 antisemitskih incidenata, gotovo tri puta više nego 2022. Godine. Od tog broja, gotovo polovina, 48%, pripisana je krajnje desnici.

Mercov emotivni govor, zajedno sa statistikom i sve većom zabrinutošću javnosti, predstavlja jasnu poruku da Njemačka ne želi da zanemari rastuće prijetnje antisemitizma, već da preduzme konkretne mere i pokaže da su lekcije iz prošlosti i dalje temelj društvene i moralne svijesti.

Nastavi čitati

Aktuelno