Connect with us

Svijet

SPASIOCI NAJAVILI KRAJ POTRAGE U Turskoj i Siriji stradalo više od 45.000 ljudi, nade za pronalaskom živih sve manje

Spasilački napori u Turskoj privode se kraju, gotovo dvije sedmice nakon što se dogodila najsmrtonosnija katastrofa u novijoj istoriji zemlje, a mnogi se mole samo za tijela kako bi mogli oplakati bližnje.

Biste li se molili da se pronađe tijelo? Mi to činimo kako bismo predali tijelo porodici, rekao je vozač buldožera Akin Bozkurt dok je njegov buldožer uklanjao dijelove ruševine uništene zgrade u gradu Kahramanmarašu.

– Izvadite tijelo ispod tona ruševina. Porodice čekaju s nadom. Oni žele imati ceremoniju ukopa. Oni žele grob – dodao je Bozkurt.

Potrage završavaju večeras
Načelnik turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD) Junus Sezer objavio je da će potraga i spasavanje uglavnom završiti večeras.

Više od 46.000 ljudi poginulo je nakon što je zemljotres pogodio Tursku i Siriju 6. februara. Očekuje se da će broj žrtava porasti jer se sada zna da je oko 345.000 stanova u Turskoj uništeno, a mnogi se još vode kao nestali.

Ni Turska ni Sirija nisu objavile koliko se ljudi još vodi kao nestalo nakon potresa.

U jednom od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi, 12 dana nakon potresa, timovi su rukama čistili ruševine u Antakji. Psi tragači i termalne kamere otkrili su znakove života kod dvoje ljudi, rekli su spasioci, ali nešto iza ponoći, osam sati nakon operacije, timovi su prekinuli spasavanje.

Pokušali spasiti peteročlanu porodicu

Niko nije živ. Mislim da više nema ljudi koje možemo spasti – rekao je Mujdat Erdoan, član AFAD-a.

Spasioci iz Kirgistana pokušali su spasiti sirijsku peteročlanu porodicu iz ruševina zgrade u Antakji na jugu Turske. Troje ljudi, uključujući i dijete, spašeno je. Majka i otac su preživjeli, no dijete je kasnije umrlo od dehidracije, rekao je spasilački tim. Starija sestra i blizanac nisu preživjeli potres.

– Čuli smo povike dok smo kopali. Kad pronađemo ljude koji su živi, uvijek smo sretni – rekao je za Rojters Ataj Osmanov, član spasilačkog tima.

Deset vozila hitne pomoći čekalo je u obližnjoj ulici koja je bila blokirana za saobraćaj kako bi se omogućila spasilačka akcija.

Spasioci su tražili potpunu tišinu dok su se timovi penjali na vrh ruševine zgrade u kojoj je porodica pronađena kako bi osluškivali zvukove pomoću elektroničkog detektora. Dok su se spasilački napori nastavljali, jedan je radnik povikao u ruševine: Duboko udahni ako čuješ moj glas!

26 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 26 miliona ljudi širom Turske i Sirije treba humanitarnu pomoć. U Siriji, koja je prijavila više od 5.800 smrtnih slučajeva, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je da vlasti na sjeverozapadu zemlje blokiraju pristup tom području.

Većina žrtava u Siriji nalazi se na sjeverozapadu, području koje kontroliraju pobunjenici u ratu sa snagama lojalnim predsjedniku Bašaru al-Asadu, prenosi Avaz.

– Vrijeme ističe, a nama nestaje novca. Naša operacija košta oko 50 miliona dolara mjesečno, tako da, osim ako Evropa ne želi novi talas izbjeglica, trebamo dobiti potrebnu podršku – rekao je direktor WFP-a David Beaslej.

Hiljade Sirijaca koji su potražili utočište u Turskoj od rata vratile su se u svoje domove u ratnoj zoni, barem za sada.

Svijet

Oglasili se iz Rusije “JOŠ NISMO DOBILI TRAMPOV MIROVNI PLAN”

Kremlj je saopštio da Rusija još nije primila zvanične dokumente od Sjedinjenih Država o američkom planu od 28 tačaka za Ukrajinu, ali da je spremna za pregovore.

Vašington je Kijevu predstavio plan, koji ukrajinski dužnosnici trenutno proučavaju. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva i Vašington još ne raspravljaju o detaljima, ali da se kontakti održavaju.

– Postoje određene ideje sa američke strane, ali trenutno se ne raspravlja ništa suštinsko. Potpuno smo otvoreni, održavamo našu otvorenost za mirovne pregovore – rekao je Peskov novinarima. Peskov je takođe naglasio da rusko napredovanje na bojištu smanjuje manevarski prostor ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

– Efektivnost ruskih oružanih snaga trebala bi Zelenskog i njegov režim uvjeriti da je bolje pregovarati i to učiniti sada. Bolje je to učiniti odmah, nego kasnije.

Njegov prostor za donošenje odluka se smanjuje kako gubi teritoriju tokom ofanzivnih akcija ruskih oružanih snaga – rekao je Peskov.

On je dodao da bi nastavak rata za Ukrajinu bio “besmislen i opasan”.

– Ukrajinski režim mora donijeti odgovornu odluku. Učiniti to sada i preuzeti odgovornost – poručio je Peskov.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je  da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

– Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme – rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije dobjavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

– Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima, najteža, i dalji rizici – istakao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

Dramatično obraćanje Zelenskog “OVO SU NAJTEŽI TENUCI U NAŠOJ ISTORIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima video-porukom u kojoj je upozorio da se zemlja nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka od početka rata. Govorio je o izuzetno snažnom političkom i diplomatskom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i o teškim odlukama koje Kijev mora donijeti u sedmicama koje dolaze.

Teški izbori pred Ukrajinom
„Sada proživljavamo jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Upravo sada, Ukrajina možda mora donijeti izuzetno težak izbor: ili gubitak dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera. Ili težak plan od 28 tačaka, ili izuzetno oštra zima, najokrutnija, i dalji rizici pred nama. Život bez slobode, dostojanstva i pravde, i biti prisiljen vjerovati nekome ko nas je već dva puta napao. Oni će čekati naš odgovor“, rekao je Zelenski.

„Pritisak na Ukrajinu upravo sada je među najtežima ikad“, dodao je.

Potraga za rješenjima
„Vodiće se konstruktivna potraga za rješenjima sa Sjedinjenim Državama. Izložiću argumente, uvjeravati i ponuditi alternative, ali neprijatelju nećemo dati nikakav povod da kaže da Ukrajina nije spremna za mir“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

„Mi smo, naravno, napravljeni od čelika, ali čak i najjači metal može na kraju popustiti“, rekao je Zelenski.

„Moramo se sabrati, doći sebi, prestati sa međusobnim sukobima i toksičnim prepirkama. Država mora djelovati kao jedinstvena cjelina. Ne smijemo izgubiti iz vida ko je naš pravi neprijatelj“, poručio je. Osvrnuo se i na početak invazije.

„Tada nismo izdali Ukrajinu i sada je nećemo izdati. Znam da je narod sa mnom“, rekao je Zelenski.

„Sljedeća sedmica biće teška. Biće mnogo pritiska – političkog i informacionog – kako bi nas pokušali razdvojiti i destabilizovati“, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno