Connect with us

Društvo

SRAMOTA! Nema ništa od Dodikovog obećanja da će borci RSK imati isti status kao borci VRS

Prije tačno dvije godine, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD Milorad Dodik obećao je izjednačavanje statusa bivših boraca Srpske vojske Krajine s bivšim borcima Vojske Republike Srpske.

Povodom tadašnjeg obilježavanja godišnjice “Oluje”, odnosno pogroma i progona skoro kompletnog srpskog stanovništva s područja Like, Banije i Korduna, Dodik je javno najavio da će Republika Srpska i njene institucije odlučiti da borci nekadašnje Republike Srpske Krajine u Srpskoj imaju ista prava kao i ratni veterani VRS.

Međutim, od tada je prošlo pune dvije godine, a o regulisanju statusa prognanih Krajišnika i izjednačavanja njihovih boračkih prava s pravima boraca VRS, i dalje, nema “ni abera”.

Inače, ovih dana nadležni iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS najavljuju pisanje novog Zakona o pravima boraca, kojim će biti regulisan status onih koji su s puškom u ruci branili i odbranili Republiku Srpsku.

Uskoro bi, prema najavama, trebalo da bude formirana i Radna grupa za izradu tog zakona, a da li će u novom Zakonu o pravima boraca svoje mjesto naći i bivši borci Srpske vojske Krajine, pokušali smo da dobijemo odgovor u resornom ministarstvu. Iako smo pitanje o tome na adresu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS poslali još prošle sedmice, bilo kakvu povratnu informaciju nismo dobili.

Prema odredbama važećeg Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Republike Srpske, u članu 2 stoji da status borca imaju oni „koji su učestvovali u oružanim akcijama, odnosno oružanoj borbi na teritoriji bivše SFRJ u sastavu oružanih snaga i snaga državne bezbjednosti SFRJ i vojnih formacija pod komandom tih snaga, u periodu od 17. avgusta 1990. do 18. maja 1992. godine, za odbranu SFRJ, odnosno Republike Srpske, kao i oni koji su u ratu u bivšoj SFRJ, odnosno BiH u periodu od 19. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske, obavljali vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske“.

Zanimljivo je da status borca, prema aktuelnom zakonu, uživaju čak i osobe koje su učestvovale u antifašističkoj i oslobodilačkoj borbi tokom 20. vijeka kao pripadnik Srpske, Crnogorske ili Jugoslovenske vojske, ili kao borac Narodnooslobodilačkog rata, ali ne i Republike Srpske Krajine.

Istine radi, Republika Srpska Krajina pominje se u članu 5, koji govori o ratnim vojnim invalidima. Tamo se kaže da status RVI ima osoba koja je kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske Krajine, a za odbranu Republike Srpske, zadobila vojni invaliditet.

To, u prevodu, znači da mu se priznaje taj status ako je ranjen na području BiH. Međutim, sadašnji zakon ne priznaje prava po osnovu rane, povrede ili pogibije u slučaju da su se desili na području RSK, odnosno izvan područja BiH. Pripadnicima Srpske vojske Кrajine jedino je priznato učešće u JNA i Vojsci Jugoslavije od 17. avgusta 1990. do 19. maja 1992. godine, kao i ono što su neki borci iz RSK ostvarili u vojnim poštama VRS.

Podsjećamo, jedan ratni veteran Srpske vojske Krajine, koji nije želio da mu otkrivamo ime, još prije dvije godine izrazio je sumnju da će bilo šta od onoga što je obećavao predsjednik Srpske biti ispunjeno.

Tada nam je rekao da je Dodikova priča o tome kako će u pravima biti izjednačeni borci Vojske Republike Srpske i Srpske vojske Кrajine “čista ubleha”, jer su njemu i njegovim saborcima, kako tvrdi, upravo za Dodikove vladavine ukinuta boračka prava koja su do tada imali.

– Bio sam pripadnik Srpske vojske Krajine od prvog do posljednjeg dana, do “Oluje”. Učestvovao sam i u borbama za proboj Koridora. Bio sam borac prve kategorije, takav sam status imao u Republici Srpskoj, sve do 2014. godine – pričao je naš sagovornik.

Objašnjava da je sve do 2014, kada su pozvani na reviziju, borci iz RSK bili izjednačeni sa borcima VRS i Vojske Jugoslavije.

– Imao sam dupli staž, borački dodatak, status borce prve kategorije. A onda su mi 2014. godine nakon revizije sve to oduzeli. Ostao mi je priznat samo borački staž za vrijeme dok je na području bivše Republike Srpske Krajine bila JNA, a to je potrajalo 3 mjeseca – naveo je krajiški ratni veteran iz okoline Benkovca.

– Kad sam dobio rješenje, kojim mi se oduzimaju sva prava bio sam šokiran. Otišao sam u Boračku organizaciju u Laktašima da mi objasne šta se dešava. Rekli su mi, eto, propisi su se promijenili, Srpska vojska Krajine je po tim propisima paravojna formacija i ne možete dobiti nikakva prava – pričao je ovaj Dalmatinac.

Dodao je i da se dobro sjeća ko je tada bio na vlasti i ko je krojio sudbinu i njemu i njegovim zemljacima – Milorad Dodik je bio predsjednik Republike Srpske, a Petar Đokić ministar za rad i boračko-invalidsku zaštitu RS.

– Pošto smo izgubili sva prava i u Hrvatskoj, kao “pobunjenici”, čak i pravo na penziju, stanove nad kojima smo imali stanarsko pravo i vaučere za privatizaciju, mi smo, eto, ostali bez ičega. Ni domovine, ni otadžbine – zaključio je demobilisani borac Srpske vojske Кrajine.

Predsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Risto Jeftić, za Srpskainfo kaže da je to udruženje još prije četiri godine pokrenulo pitanje izjednačavanja prava boraca nekadašnje RSK sa borcima VRS.

Tim ljudima je nanesena ogromna nepravda koju bi trebalo što prije ispraviti. Kao pripadnik VRS osjećam dio odgovornosti za ono što im se desilo, jer znamo da je bio potpisan sporazum između Vojske Republike Srpske i Srpske vojske Krajine o saradnji i zajedničkoj zaštiti tih teritorija – podsjeća Jeftić.

Ako je takav sporazum bio potpisan, dodaje on, onda je bilo logično i to da borci nekadašnje RSK imaju ista prava kao i borci VRS u odbrani srpskih teritorija.

– Naša braća iz Krajine trenutno ne mogu da obezbijede ni osnovna prava. To pitanje sigurno treba da se pokrene. Moje mišljenje je da svi pripadnici Srpske vojske Krajine, koji su ostali da žive na teritoriji Republike Srpske, treba da ostvaruju ista prava kao i borci VRS. Za one koji su izbjegli u Srbiju, a takvih je većina, vlast u Srbiji trebalo bi da snosi troškove koje izdvaja za one koji su tokom rata imali potpisan ugovor sa Vojskom Jugoslavije – smatra Jeftić.

Related Topics:

Društvo

ČEKA NAS POĆETAK TOPLE JESENI! Za vikend do 34 stepena

U Republici Srpskoj jutra će narednih dana biti svježa, ali će rasti dnevna temperatura vazduha, koja će za vikend dostići i 34 stepena Celzijusova, rečeno je Srni u Hidrometeorološkom zavodu Srpske.

Dežurni sinoptičar Ana Stojanović rekla je da se ni za ponedjeljak, 22. septembar, prvi dan jeseni, ne očekuju značajnije promjene, te će biti stabilno i toplo.

“Narednih dana jutra će biti svježa, po kotlinama se očekuje magla”, dodala je Stojanovićeva. Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević rekla je Srni da jesen stiže 22. septembra uveče i da će vrijeme biti lijepo i stabilno do 25. septembra.

Ona je istakla da je ovo ljeto bilo toplije od prosjeka, ali bez prevelikih vrućina.

“Bilo je toplije od prosjeka, ali ne blizu vrelinama koje smo imali prošle godine. Jun je bio znatno topliji od prosjeka, jul malo topliji, a avgust oko prosjeka. Suša je bila izražena u junu, poslije toga uz povremene nepogode”, rekla je Đorđevićeva.

Nastavi čitati

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno