Connect with us

Region

SRBIJA: Brnabić o prvih 100 dana rada Vlade

Prvih 100 dana rada Vlade Srbije obilježila je nestabilnost na Kosovu i Metohiji, kada su zabilježena 53 etnički motivisana napada na Srbe, a za to vrijeme prištinska vlast stalno je izazivala incidente i provocirala, rekla je danas premijer Srbije Ana Brnabić.

Brnabićeva je ukazala da su napadi na Srbe, jednostrano kršenje postignutih sporazuma i stalni pritisci Prištine oduzeli Vladi Srbije mnogo vremena i energije.

– Decembar prošle godine bio je jedan od najtežih još od 2008. godine. Ta nestabilnost koju je kreirao (premijer samoproglašenog Kosova) Aljbin Kurti neodgovornom politikom mnogo je otežala rad Vlade Srbije – rekla je Brnabićeva govoreći o rezultatima rada Vlade na svečanosti u Lebanu, kojoj su prisustvovali gotovo svi ministri.

Odgovarajući na pitanja novinara, ona je istakla da su albanski političari zbog insistiranja velikih sila da formiraju zajednicu srpskih opština /ZSO/ počeli da prijete svojim dojučerašnjim zaštitnicima samo zato što traže da poštuju potpisane sporazume.

– Formiranje ZSO, onako kako je definisano Briselskim sporazumom, je `uslov svih uslova`. Ako se ne priznaje taj sporazum, ko će grantovati da će se ijedan drugi poštovati – rekla je Brnabićeva.

Prema njenoj ocjeni, ne postoji ni interes, a ni želja Prištine da se formira ZSO u skladu sa sporazumima iz 2013. i 2015. godine, a ne onako kako to zamišljaju neke nevladine organizacije iz Prištine i Srbije.

Komentarišući poruku izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimira Bilčika da je pred Srbijom velika šargarepa EU, ali da pomjeranja neće biti dok Beograd ne napravi velike korake u različitim oblastima, Brnabićeva je rekla da je u posljednja dva izvještaja EU svojim članicama dala preporuku da otvore klaster tri u pregovorima sa Srbijom, ali da sumnja da će do toga doći.

– Dodatni pomak napravljen je usvajanjem seta pravosudnih zakona usklađenih sa promenom Ustava sa ciljem uspostavljanja nezavisnog sudstva i samostalnog tužilaštva. Videćemo da li će biti pohvala, ali ja u njih ne verujem. Uslov svih uslova za napredak je uvođenje sankcija Rusiji. Bez toga se neće otvarati, ni klasteri, niti poglavlja – ocijenila je Brnabićeva.

Podijelivši rad Vlade u prvom tromjesečju na četiri cjeline, ona je objasnila da su to, osim situacije na Kosovu i Metohiji, budžet, energetika i vladavina prava.

Govoreći o budžetskim krisnicima, Brnabićeva je rekla da su plate u javnom sektoru povećane za 12,5 odsto, a u vojsci za 25 odsto, kao i da su penzije porasle oko 21 odsto, tako da se prosječna plata kreće između 710 i 720 evra, a penzija 320 evra.

Kada je riječ o energetici, ona smatra da građani Srbije skoro i da nisu osjetili krizu, jer su imali dovoljno struje i gasa po cijenama koje su među jeftinijima u Evropi.

Brnabićeva je osvrćući se na vladavinu prava naglasila da je izmjena zakonodavstva u toj oblasti, koja je privedena kraju u Skupštini Srbije, jedna od najvažnijih tekovina vlasti.

Ukazujući da se Vlada u svojih prvih 100 dana trudila da i dalje privlači strane ulagače, Brnabićeva je navela da je u tom periodu pronađen kupac za fabriku stakla u Paraćinu, da su japanski investitori zainteresovani za ulaganja u Senti i da je u Kragujevac stigla oprema za električne automobile, koji će 2024. godine krenuti iz fabrike u tom gradu.

Ona je podsjetila da je otvoren istraživački razvojni centar američke kompanije IBM, da su potpisani sporazumi sa velikim švajcarskim i japanskim kompanijama i da su završeni pregovori sa MMF-om o stendbaj-aranžmanu od 2,4 milijarde evra u trajanju od dvije godine.

Brnabićeva je prije Lebana posjetila Bojnik, a ministri povodom 100 dana rada obilaze opštine u Jablaničkom okrugu.

SRNA

Related Topics:

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Region

NIŠTA BEZ KEŠA! Slovenija upisuje pravo na plaćanje gotovinom u Ustav

Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav. Inicijativu za to dala je udruženje „Povezani smo“, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav.

Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra.

Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina. Ustavno povjerenstvo Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst prijedloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.

Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. U današnjoj raspravi poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.

U tom procesu Vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u oblasti monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku Skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, kao i činjenicu da je ECB prepoznala glavni cilj prijedloga – jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji. Linker
„Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku i ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost“, naglasila je danas državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Aktuelno