Connect with us

Region

SRBIJA: Brnabić o prvih 100 dana rada Vlade

Prvih 100 dana rada Vlade Srbije obilježila je nestabilnost na Kosovu i Metohiji, kada su zabilježena 53 etnički motivisana napada na Srbe, a za to vrijeme prištinska vlast stalno je izazivala incidente i provocirala, rekla je danas premijer Srbije Ana Brnabić.

Brnabićeva je ukazala da su napadi na Srbe, jednostrano kršenje postignutih sporazuma i stalni pritisci Prištine oduzeli Vladi Srbije mnogo vremena i energije.

– Decembar prošle godine bio je jedan od najtežih još od 2008. godine. Ta nestabilnost koju je kreirao (premijer samoproglašenog Kosova) Aljbin Kurti neodgovornom politikom mnogo je otežala rad Vlade Srbije – rekla je Brnabićeva govoreći o rezultatima rada Vlade na svečanosti u Lebanu, kojoj su prisustvovali gotovo svi ministri.

Odgovarajući na pitanja novinara, ona je istakla da su albanski političari zbog insistiranja velikih sila da formiraju zajednicu srpskih opština /ZSO/ počeli da prijete svojim dojučerašnjim zaštitnicima samo zato što traže da poštuju potpisane sporazume.

– Formiranje ZSO, onako kako je definisano Briselskim sporazumom, je `uslov svih uslova`. Ako se ne priznaje taj sporazum, ko će grantovati da će se ijedan drugi poštovati – rekla je Brnabićeva.

Prema njenoj ocjeni, ne postoji ni interes, a ni želja Prištine da se formira ZSO u skladu sa sporazumima iz 2013. i 2015. godine, a ne onako kako to zamišljaju neke nevladine organizacije iz Prištine i Srbije.

Komentarišući poruku izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimira Bilčika da je pred Srbijom velika šargarepa EU, ali da pomjeranja neće biti dok Beograd ne napravi velike korake u različitim oblastima, Brnabićeva je rekla da je u posljednja dva izvještaja EU svojim članicama dala preporuku da otvore klaster tri u pregovorima sa Srbijom, ali da sumnja da će do toga doći.

– Dodatni pomak napravljen je usvajanjem seta pravosudnih zakona usklađenih sa promenom Ustava sa ciljem uspostavljanja nezavisnog sudstva i samostalnog tužilaštva. Videćemo da li će biti pohvala, ali ja u njih ne verujem. Uslov svih uslova za napredak je uvođenje sankcija Rusiji. Bez toga se neće otvarati, ni klasteri, niti poglavlja – ocijenila je Brnabićeva.

Podijelivši rad Vlade u prvom tromjesečju na četiri cjeline, ona je objasnila da su to, osim situacije na Kosovu i Metohiji, budžet, energetika i vladavina prava.

Govoreći o budžetskim krisnicima, Brnabićeva je rekla da su plate u javnom sektoru povećane za 12,5 odsto, a u vojsci za 25 odsto, kao i da su penzije porasle oko 21 odsto, tako da se prosječna plata kreće između 710 i 720 evra, a penzija 320 evra.

Kada je riječ o energetici, ona smatra da građani Srbije skoro i da nisu osjetili krizu, jer su imali dovoljno struje i gasa po cijenama koje su među jeftinijima u Evropi.

Brnabićeva je osvrćući se na vladavinu prava naglasila da je izmjena zakonodavstva u toj oblasti, koja je privedena kraju u Skupštini Srbije, jedna od najvažnijih tekovina vlasti.

Ukazujući da se Vlada u svojih prvih 100 dana trudila da i dalje privlači strane ulagače, Brnabićeva je navela da je u tom periodu pronađen kupac za fabriku stakla u Paraćinu, da su japanski investitori zainteresovani za ulaganja u Senti i da je u Kragujevac stigla oprema za električne automobile, koji će 2024. godine krenuti iz fabrike u tom gradu.

Ona je podsjetila da je otvoren istraživački razvojni centar američke kompanije IBM, da su potpisani sporazumi sa velikim švajcarskim i japanskim kompanijama i da su završeni pregovori sa MMF-om o stendbaj-aranžmanu od 2,4 milijarde evra u trajanju od dvije godine.

Brnabićeva je prije Lebana posjetila Bojnik, a ministri povodom 100 dana rada obilaze opštine u Jablaničkom okrugu.

SRNA

Related Topics:

Region

Sa tržišta u Hrvatskoj povlači se mesni delikates, SADRŽI SMRTONOSNU BAKTERIJU

Hrvatski Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu jedne mesne prerađevine zbog utvrđenog prisustva opasne bakterije.

Opoziva se “mesni proizvod prezvušt, odnosno tlačenica (švargla) 500-600g, LOT P-25/812, upotrijebiti do 16. 1. 2026”, zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes. Proizvođač je ‘Grupa Presečki’ – mesnica, trgovina, ugostiteljstvo i prevoz iz Krapine, navode iz Inspektorata.

Kako mediji prenose, to je četvrti slučaj otkrića opasne bakterije u prehrambenim proizvodima ove godine u Hrvatskoj. Podsjećaju da je početkom novembra Listeria otkrivena u proizvodu Pikok delikates kuhana šunka 200 g, koja se prodavala u Lidlu.

Lani je otkriveno čak 11 slučajeva zaraze, navodi Danica.hr.

Bakterija Listeria monocytogenes je opasna jer može izazvati infekciju centralnog nervnog sistema. Zaraza može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa, ali i smrti. Liječi se specifičnim antibioticima.

Nastavi čitati

Region

Vučić spominjao udare NATO-a i nuklearni odgovor Rusije! “A MENI SU GOVORILI DA NE BUDEM DRAMA KVIN”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je komentarisao situaciju na ukrajinskom bojištu, ističući da napredak ruskih snaga izaziva sve veću nervozu unutar NATO-a. Prema njegovim riječima, zapadni savez više ne može ignorisati promjene na terenu.

„Napredak ruskih snaga na prvoj liniji fronta, koji je priznao i glavni tajnik NATO-a, a koji mora priznati svako ko realno sagledava situaciju, jasno je vidljiv“, rekao je Vučić. On je nabrojao ruske uspjehe u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Vovčansku, Huljajpolu, Seversku i Konstantinovki, dodajući da se, posmatrajući razvoj događaja, vidi porast napetosti i da je ključno pitanje šta sve ovo znači na duži rok.

Vučić smatra da potencijalni NATO planovi o tzv. preventivnim udarima na Rusiju predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti. „Kada sam rekao da NATO razmatra takav scenarij i da se priprema za njega dok druga strana priprema svoj potencijalni odgovor, svi su mi rekli: ‘Nemoj biti drama queen, to su samo nagađanja’. Nažalost, ovo je stvarnost u kojoj živimo“, izjavio je predsjednik Srbije.

Njegove tvrdnje dolaze nakon što je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, potvrdio da Zapad razmatra mogućnost jačanja odgovora na rusko hibridno djelovanje. Dragone je rekao da bi se „preventivni udar“ u nekim interpretacijama mogao smatrati obranom, ali je i priznao da to nije uobičajen način razmišljanja NATO-a.

„Biti agresivniji u odnosu na agresivnost protivnika mogla bi biti opcija. Pitanja su pravni okvir, jurisdikcija, ko će to izvršiti“, naveo je Dragone, ne isključujući promjenu strategije.

Vučićeve izjave dolaze u trenutku kada je pažnja međunarodne zajednice usmjerena na jačanje vojnih kapaciteta i moguće scenarije eskalacije sukoba u Ukrajini.

Nastavi čitati

Region

Oglasili se iz NIS-a! “PRESTAJEMO S PROIZVODNJOM”

Naftna industrija Srbije saopštila je da je počela obustavu radu proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu.

Kako je pojašnjeno, to su posljedice sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primenjuje kada je reč o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a. Podsjećanja radi, Srbija je dospjela u ovu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja sankcija od strane Zapada prema Rusiji. Politika Srbije otpočetka rata je da će pokušati zadržati neutralnost, i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Iako su sankcije Zapada protiv Rusije bile opsežne, one se nisu odnosile na naftni sektor u Rusiji, jer je bivša administracija Džoa Bajdena, ali i većina vlada u Evropi, bila zabrinuta da bi to moglo dovesti do značajnog povećanja cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.

Nakon dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike, pokrenut je mirovni proces a Vašington je iskazao spremnost na kompromis i ustupke prema Rusiji na koje Evropljani ni Bajden nisu bili spremni. Kada Vladimir Putin, predsjednik Rusije, nije odgovorio na Trampovu ponudu kako je on očekivao, Tramp je odlučio da uvede sankcije na kompletnu rusku naftnu industriju, uključujući i na NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu. Amerika je u nekoliko navrata odgađala primjenu sankcija, ostavljajući vrijeme Srbiji da se dogovori s Rusima oko kupovine ruskog udjela, ali Rusi nisu htjeli da pristanu na prodaju.

Jedna od mogućih opcija koja se spominje je ili da Srbija nacionalizuje kompaniju, odnosno samoinicijativno preuzme rusko vlasništvo, ili da pusti da NIS propadne, a onda na njenim temeljima osnuje novu kompaniju, bez ruskog vlasništva. Kako je navedeno u NIS-ovom saopštenju, za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.

Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo.

Ako uskoro ne dođe do rješenja, bilo da Amerika odustane od sankcija ili Rusija odustane od zabrane prodaje, to bi moglo značiti potpuno gašenje naftne industrije u Srbiji.

Nastavi čitati

Aktuelno