Connect with us

Društvo

SRPSKA NEZAUSTAVLJIVO GUBI STANOVNIŠTVO! Pusta sela i gradovi

Sela i gradovi u Srpskoj nezaustavljivo se prazne, a da populaciona rješenja za kojim Republika sporadično poseže ne mijenjaju višegodišnje negativne trendove pokazuju najnoviji podaci statističara prema kojima je za deceniju izgubljeno 56.360 stanovnika. Bez strateškog pristupa, koji uporno izostaje, stručnjaci smatraju da se osipanje stanovnika ne može i neće zaustaviti.

Posljednji popis stanovništva Srpske bio je 2013. godine, kada je u zemlji živio 1,171 milion građana, a deset godina kasnije tek 1,114 miliona.

Prema tabeli koju je objavio Republički zavod za statistiku, a tiče se procjene stanovnika vidljivo je da je Srpska lani u odnosu na godinu ranije izgubila oko 5.500 muškaraca i žena, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na raniji period, kada je na godišnjem nivou gubila i više od 10.000 stanovnika.

Statističari su izračunali da je od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini, kada je umrlo 13.508 ljudi, a rođeno 9.309 beba, iznosila je -3,7‰.

U poređenju sa 2022. godinom, lani je u Srpskoj umrlo 2.755 lica manje, dok je broj živorođene djece veći za 191.

Pozitivno je i što je od 2003. godine, od kada se računa stopa ukupnog fertiliteta, u 2023. zabilježena najviša. Tako je broj živorođene djece po ženi lani iznosio 1,45, dok je najniža stopa ukupnog fertiliteta, u posmatranom periodu, zabilježena 2011. godine, kada je bila 1,27.

Demograf Aleksandar Čavić kaže da je demografska slika Srpske gora nego što pokazuje zvanična statistika.

– Statistika uzima u razmatranje samo podatke o prirodnim priraštaju i unutrašnjim migracijama, to jest preseljavanje stanovnika između FBiH, Srpske i Brčko distrikta. Kada se u obzir uzmu spoljne migracije, koje su izuzetan generator gubljenja stanovnika, pretpostavka je da gubimo u prosjeku oko 15.000 ljudi godišnje. S tim u vezi u Srpskoj bi trebalo da bude između 975.000 do milion stanovnika – rekao je Čavić i dodao da broj od 1,114 miliona nije realan.

Podsjetio je da sve zemlje regiona imaju izražen problem sa migracijama, s tim da je BiH jedina na zapadnom Balkanu koja je izvorište emigranata i za države u komšiluku.

– Hrvatska imigracijama gubi stanovništvo, ali građani BiH odlaze da rade i žive u toj zemlji. Slična situacija je i sa Srbijom, ali mi nemamo nijednu zemlju regiona koja bi bila izvorište migranata za naše područje. To je problem Srpske i FBiH. Istina je i da bogate zemlje bilježe negativne trendove u pogledu prirodnih kretanja, ali je problem što im mi obezbjeđujemo radnu snagu pa smo u ogromnom gubitku. Države poput Njemačke, Austrije, Švajcarske marku ne daju za povećanje nataliteta našeg stanovništva, marku ne ulažu u obrazovanje naših građana. Sve je obezbijedila naša zemlja, a oni nam uzimaju gotove stručnjake i jasno je da imamo problemu – istakao je Čavić.

Ulaganje isključivo u mjere koje podstiču natalitet, priča Čavić, neće dati željene rezultate, jer će i ti koji se rode opet otići u inostranstvo.

– Problem je primjena nepovezanih mjera koje su naslijeđene iz prošlog sistema, kada su okolnosti bile potpuno drugačije. Dobra mjera koju imamo se tiče plaćenog porodičnog odsustva, ali smo 20 godina morali objašnjavati da se ne može izmirivati iz privatnog kapitala. To je mjera koja ima jasan efekat, ali je sama po sebi nedovoljna. Potreban nam je sistem mjera. Jedan potez, dva, tri ne mogu riješiti decenijski problem. Mora postojati strategija demografskog razvoja – kategoričan je Čavić dodajući da ne postoji univerzalni odgovor i rješenje za demografske probleme, jer su uzrokovani različitim faktorima.

Veoma je važno, navodi on, da se radi istraživanje efekata populacionih mjera koje nadležni donose.

– Ne možemo donijeti mjeru i da ona bude primjenjivana 20 godina, a da ne znamo kakve rezultate daje. Potrebe stanovništva se moraju pratiti. Mora biti nematerijalne podrške, rada na reproduktivnom zdravlju, informisanju javnosti. Moraju biti prezentovane i prednosti bračnog i porodičnog života, kojih je veoma mnogo. U čekaonici ambulante, restoranu, svadbi, svuda čim se začuje plač djeteta ljudi se mršte. I to su pogledi i stavovi koji se moraju mijenjati – dodao je Čavić.

Za sociologa Dragu Vukovića ključni problem porazne demografske slike je pad nataliteta i kriza porodice.

– Ako pratimo istorijski razvoj porodice ne treba da se osvrćemo previše u prošlost. Dovoljno je posljednjih 100 godina, gdje se uočava rapidno smanjenje broj djece u porodici, kao i broj sklopljenih brakova. I migracije su svakako problem, ali pokretanja stanovništva, pogotovo u sadašnjem vremenu brzih komunikacija, globalnih trendova, jedinstvenog tržišta su normalna pojava. Razlog odlaska iz Srpske i BiH jednim dijelom leži i u činjenici da je društvo neuređeno, da je dosta kriminala i korupcije, krize obrazovanja i ekonomije generalno. Mi uopšte više nemamo velikih preduzeća koja su u bivšoj zemlji bila simbol zapošljavanja ogromnog broja ljudi – priča za “Glas” Vuković.

Prema njegovim riječima, i politika ima uticaj, ali nije ključni faktor.

– Određene političke strukture i centri moći žele uporno da prikažu da ljudi zbog politike odlaze iz zemlje. Toga ima, ali nije glavni razlog. Ključni faktor, bar po mom mišljenju, je traženje boljeg rješenja, traganje za boljim uslovima rada, većim standardom koji će omogućiti ljudima zadovoljavanje različitih potreba. Težnja ka boljem je u ljudskoj prirodi – priča Vuković.

Do pozitivnih pomaka, kaže Vuković, teško je napraviti ozbiljan iskorak, ali poručuje da društvo ne smije obustaviti borbu.

– Mora se tragati za populacionim mjerama koje će dati rješenje i zaustaviti negativan trend. Više pažnje se mora posvetiti porodici. Potez Srpske da porodicama sa četvoro i više djece isplaćuje stalna mjesečna primanja je konkretan, a rekao bih i odličan, jer vodi ka ozdravljenju porodice i poboljšavanju nataliteta. Generalno nam treba sistemski pristup, da se vratimo autoritetu i gajimo pozitivne vrijednosti kao što je brak. Da se stimulišu mladi bračni parovi, ali ne samo finansijski. To je neophodno da bismo se suprotstavili negativnim, novim rodnim pokretima koje nam donosi globalizacija, a koji su veoma pogubni za porodicu i identitet ljudi – pojasnio je Vuković.

Živi se duže
U moru loših demografskih podataka svijetao primjer su oni o životnom vijeku ovdašnjeg stanovništva. Prema najnovijim pokazateljima statistike životni vijek građana Srpske lani je iznosio 78,85 godina. Godinu ranije taj broj je bio 76,48, a 2021. godine 75,03.

– Prosječan životni vijek muškaraca lani je bio 76,04 godine, a žena 81,70 – podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Related Topics:

Društvo

RATNI VETERANI IDU U PROTESTE! “Ovako više ne ide”

Iz Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, koje je najglasnije sa zahtjevima da vlasti nešto konačno učine na poboljšanju statusa bivših boraca VRS, poručuju da je sada “samo pitanje dana” kada će ratni veterani, kako najavljuju, izaći na ulice i krenuti s masovnim protestima.
Nedavno je održana sjednica predsjedništva našeg udruženja, gdje su donijeti i pojedini zaključci o toj temi. Bivši borci su nezadovoljni i traže konkretne akcije – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske Nedeljko Klincov.

Osvrćući se na to što su, umjesto bivšim borcima, političari već početkom ove godine odlučili da sebi podignu plate, Klincov kaže da je to najbolji dokaz o kakvoj se “neviđenoj pohlepi radi”.

– Strašno je da ti ljudi, od kojih su velika većina milioneri, nemaju minimum saosjećenja prema onima koji jedva sastavljaju kraj s krajem, a kakvih je ogroman broj u Republici Srpskoj. Borci koji su stvarali Srpsku potpuno su gurnuti na margine. Mi ćemo 3. juna održati skupštinu našeg udruženja i jedna od glavnih tačaka o kojoj ćemo raspravljati biće poziv na masovne proteste. Jasno je svima da ovako više ne ide – poručuje Klincov.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa pljuskovima, ali TEMPERATURA DO 28 STEPENI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa povremenim lokalnim pljuskovima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana na jugu i zapadu biće oblačno uz slabu i povremenu kišu, a u ostalim predjelima suvo uz sunčane periode i toplije.

Sredinom dana i tokom poslijepodneva prolazna kiša i pljuskovi će se premještati od zapada ka sjeveru i istoku, dok se tokom noći sa četvrtka na petak na sjeverozapadu očekuje jače naoblačenje koje do jutra donosi jaku i ponegdje obilniju kišu.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 21 do 28 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

Da li BiH ima DOVOLJNO LJUDSTVA I OPREME za borbu sa VATRENOM STIHIJOM?

Bosnu i Hercegovinu je tokom 2024. godine zadesio veliki broj požara, koji su zbog nepristupačnosti terena na kojem su buknuli nerijetko prijetili i stanovništvu, ali i uništavanju prirodnih bogatstava, prije svega šume i nacionalnih parkova.

Nažalost, u pojedinim situacijama imali smo primjer da nadležni nisu željeli dati saglasnost za djelovanje pomoći iz regiona i tako su zasigurno onemogućili da se problem, odnosno vatra, što prije ugasi, sa što manjim posljedicama.

Da li su nakon takvih dešavanja nadležni u BiH djelimično progledali, pa prije svega politiku ostavili sa strane, daće odgovor Savjet ministara BiH, kojem je Ministarstvo bezbjednosti BiH uputilo prijedlog odluke koja podrazumijeva da, ukoliko svi domaći kapaciteti budu angažovani u borbi sa vatrenom stihijom, bude zatražena i međunarodna pomoć.

Ona bi, kako piše u odluci, podrazumijevala angažovanje vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara sa posadom, a ta pomoć mogla bi biti zatražena od svih zemalja sa kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u zaštiti i spasavanju.

“Pomoć će biti zatražena isključivo u slučaju kada svi raspoloživi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružanih snaga BiH i drugih nadležnih službi na svim nivoima vlasti, budu u potpunosti angažovani i kada procjena situacije ukaže na to da BiH vlastitim resursima nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju”, navodi se u odluci.

A dok nadležni pripremaju pomoć “za svaki slučaj”, provjerili smo koliki su zaista resursi i kapaciteti onih koji svake godine rizikuju svoje živote pri gašenju požara.

“Spremni smo apsolutno”, tvrdi Boris Trninić, direktor Civilne zaštite Republike Srpske.

On se nada da u slučaju eventualnih problema kao 2024. godine, političari neće biti u glavnoj ulozi, već će se podrediti spasavanju stanovništva, imovine i ostalog.

“Da se nije prošle godine miješala politika, ne bi bilo onoliko štete. Nadamo se da će primjenom pomenute odluke biti puno efikasnije ukoliko bude trebalo da se djeluje”, kaže Trninić za “Nezavisne” te uvjerava da Civilna zaštita RS ima dovoljno ljudstva i opreme, kao i da su tu i vatrogasne jedinice.

Najveći problem za vatrogasce i civilnu zaštitu su izuzetno nepristupačni tereni u BiH, gdje po pravilu i dolazi do požara. U takvim situacijama, sa zemlje je nemoguće djelovati, zbog čega veliku pomoć imaju od strane MUP-a Republike Srpske i Oružanih snaga BiH. Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da na raspolaganju imaju tri helikoptera za gašenje požara.

“Imamo tri helikoptera sa kapacitetom hiljadu litara svaki. Plus imamo i jedan helikopter za izviđanje požara”, pojašnjava Kusturić. Ukoliko bi eventualno stigao poziv za pomoć pri gašenju požara sa nivoa Savjeta ministara BiH ili Oružanih snaga BiH, navodi da će o tome odlučivati Vlada RS.

“Procedura je da se treba obratiti Vladi RS, pa će oni odlučiti o tome”, kazao je Kusturić.

Letjelicama raspolažu i Oružane snage BiH.

Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kaže da OS BiH imaju četiri helikoptera, a da se najmanje dva koriste kada je to potrebno, što je i rađeno 2024. godine.

“Procedura je da se ide preko Ministarstva sigurnosti BiH, pa Predsjedništva BiH pa na Oružane snage BiH, kako bi angažovali pripadnike Oružanih snaga i njihovu opremu. To je prošle godine jako dobro funkcionisalo, iako je bilo najviše letova. Čak 14 gašenja požara je bilo prošle godine putem helikoptera. Angažovali smo dva puta i EUFOR, jednom i Hrvatsku, tako da imamo dovoljno kapaciteta”, poručuje Brašnjić.

Ipak, on priznaje da se sve ovo mora dodatno ojačati.

“Imamo problem kada su požari na otvorenim prostorima zato što se mora to gasiti samo letjelicama zbog nepristupačnosti prostoru. Drugi veliki problem je što i dalje imamo veliku površinu koja je minirana, opasno je slati ljude na neka mjesta, naročito po tim planinama i šumama i onda se moraju angažovati letjelice”, kaže on za “Nezavisne”.

Podsjeća da je još 2022. godine donesen zaključak o uspostavljanju agencije koja će se samo baviti konkretnim rješenjima za problem požara, ali da ništa nije urađeno.

“Mi smo predlagali da ta agencija u početku bude pri FUCZ, da nabavimo bar dva air traktora, ali onda i sami znamo da bi to svakako bio tehnički problem u smislu angažovanja pilota, jer su njihove plate mnogo veće nego što se može njima dati po zakonu o platama na federalnom nivou. Imamo tih nekih tehničkih problema, ali Vlada se mora odrediti kojom brzinom će to ići”, ističe Brašnjić.

Zato Vladu FBiH nisu čekali u kantonima u Hercegovini. Oni su početkom ove godine nabavili air traktor, koji je iznajmljen od Hrvatske i biće stacioniran u Mostaru.

Pored air traktora, Brašnjić navodi da bi od velike koristi bila i nabavka sistema za brzo otkrivanje požara.

“I tu imamo neke intencije da preko kantona zajedno krenemo u nabavku tih tzv. termalnih kamera koje otkrivaju požare. Radimo na tom planu, ali kao direktor FUCZ-a smatram da to može puno bolje i brže, ali i sami znate koliko je ovdje sve decentralizovano, jer imamo federalnu, pa kantonalnu te državnu upravu”, zaključio je Brašnjić.

Nastavi čitati

Aktuelno