Connect with us

Društvo

SRPSKA NEZAUSTAVLJIVO GUBI STANOVNIŠTVO! Pusta sela i gradovi

Sela i gradovi u Srpskoj nezaustavljivo se prazne, a da populaciona rješenja za kojim Republika sporadično poseže ne mijenjaju višegodišnje negativne trendove pokazuju najnoviji podaci statističara prema kojima je za deceniju izgubljeno 56.360 stanovnika. Bez strateškog pristupa, koji uporno izostaje, stručnjaci smatraju da se osipanje stanovnika ne može i neće zaustaviti.

Posljednji popis stanovništva Srpske bio je 2013. godine, kada je u zemlji živio 1,171 milion građana, a deset godina kasnije tek 1,114 miliona.

Prema tabeli koju je objavio Republički zavod za statistiku, a tiče se procjene stanovnika vidljivo je da je Srpska lani u odnosu na godinu ranije izgubila oko 5.500 muškaraca i žena, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na raniji period, kada je na godišnjem nivou gubila i više od 10.000 stanovnika.

Statističari su izračunali da je od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini, kada je umrlo 13.508 ljudi, a rođeno 9.309 beba, iznosila je -3,7‰.

U poređenju sa 2022. godinom, lani je u Srpskoj umrlo 2.755 lica manje, dok je broj živorođene djece veći za 191.

Pozitivno je i što je od 2003. godine, od kada se računa stopa ukupnog fertiliteta, u 2023. zabilježena najviša. Tako je broj živorođene djece po ženi lani iznosio 1,45, dok je najniža stopa ukupnog fertiliteta, u posmatranom periodu, zabilježena 2011. godine, kada je bila 1,27.

Demograf Aleksandar Čavić kaže da je demografska slika Srpske gora nego što pokazuje zvanična statistika.

– Statistika uzima u razmatranje samo podatke o prirodnim priraštaju i unutrašnjim migracijama, to jest preseljavanje stanovnika između FBiH, Srpske i Brčko distrikta. Kada se u obzir uzmu spoljne migracije, koje su izuzetan generator gubljenja stanovnika, pretpostavka je da gubimo u prosjeku oko 15.000 ljudi godišnje. S tim u vezi u Srpskoj bi trebalo da bude između 975.000 do milion stanovnika – rekao je Čavić i dodao da broj od 1,114 miliona nije realan.

Podsjetio je da sve zemlje regiona imaju izražen problem sa migracijama, s tim da je BiH jedina na zapadnom Balkanu koja je izvorište emigranata i za države u komšiluku.

– Hrvatska imigracijama gubi stanovništvo, ali građani BiH odlaze da rade i žive u toj zemlji. Slična situacija je i sa Srbijom, ali mi nemamo nijednu zemlju regiona koja bi bila izvorište migranata za naše područje. To je problem Srpske i FBiH. Istina je i da bogate zemlje bilježe negativne trendove u pogledu prirodnih kretanja, ali je problem što im mi obezbjeđujemo radnu snagu pa smo u ogromnom gubitku. Države poput Njemačke, Austrije, Švajcarske marku ne daju za povećanje nataliteta našeg stanovništva, marku ne ulažu u obrazovanje naših građana. Sve je obezbijedila naša zemlja, a oni nam uzimaju gotove stručnjake i jasno je da imamo problemu – istakao je Čavić.

Ulaganje isključivo u mjere koje podstiču natalitet, priča Čavić, neće dati željene rezultate, jer će i ti koji se rode opet otići u inostranstvo.

– Problem je primjena nepovezanih mjera koje su naslijeđene iz prošlog sistema, kada su okolnosti bile potpuno drugačije. Dobra mjera koju imamo se tiče plaćenog porodičnog odsustva, ali smo 20 godina morali objašnjavati da se ne može izmirivati iz privatnog kapitala. To je mjera koja ima jasan efekat, ali je sama po sebi nedovoljna. Potreban nam je sistem mjera. Jedan potez, dva, tri ne mogu riješiti decenijski problem. Mora postojati strategija demografskog razvoja – kategoričan je Čavić dodajući da ne postoji univerzalni odgovor i rješenje za demografske probleme, jer su uzrokovani različitim faktorima.

Veoma je važno, navodi on, da se radi istraživanje efekata populacionih mjera koje nadležni donose.

– Ne možemo donijeti mjeru i da ona bude primjenjivana 20 godina, a da ne znamo kakve rezultate daje. Potrebe stanovništva se moraju pratiti. Mora biti nematerijalne podrške, rada na reproduktivnom zdravlju, informisanju javnosti. Moraju biti prezentovane i prednosti bračnog i porodičnog života, kojih je veoma mnogo. U čekaonici ambulante, restoranu, svadbi, svuda čim se začuje plač djeteta ljudi se mršte. I to su pogledi i stavovi koji se moraju mijenjati – dodao je Čavić.

Za sociologa Dragu Vukovića ključni problem porazne demografske slike je pad nataliteta i kriza porodice.

– Ako pratimo istorijski razvoj porodice ne treba da se osvrćemo previše u prošlost. Dovoljno je posljednjih 100 godina, gdje se uočava rapidno smanjenje broj djece u porodici, kao i broj sklopljenih brakova. I migracije su svakako problem, ali pokretanja stanovništva, pogotovo u sadašnjem vremenu brzih komunikacija, globalnih trendova, jedinstvenog tržišta su normalna pojava. Razlog odlaska iz Srpske i BiH jednim dijelom leži i u činjenici da je društvo neuređeno, da je dosta kriminala i korupcije, krize obrazovanja i ekonomije generalno. Mi uopšte više nemamo velikih preduzeća koja su u bivšoj zemlji bila simbol zapošljavanja ogromnog broja ljudi – priča za “Glas” Vuković.

Prema njegovim riječima, i politika ima uticaj, ali nije ključni faktor.

– Određene političke strukture i centri moći žele uporno da prikažu da ljudi zbog politike odlaze iz zemlje. Toga ima, ali nije glavni razlog. Ključni faktor, bar po mom mišljenju, je traženje boljeg rješenja, traganje za boljim uslovima rada, većim standardom koji će omogućiti ljudima zadovoljavanje različitih potreba. Težnja ka boljem je u ljudskoj prirodi – priča Vuković.

Do pozitivnih pomaka, kaže Vuković, teško je napraviti ozbiljan iskorak, ali poručuje da društvo ne smije obustaviti borbu.

– Mora se tragati za populacionim mjerama koje će dati rješenje i zaustaviti negativan trend. Više pažnje se mora posvetiti porodici. Potez Srpske da porodicama sa četvoro i više djece isplaćuje stalna mjesečna primanja je konkretan, a rekao bih i odličan, jer vodi ka ozdravljenju porodice i poboljšavanju nataliteta. Generalno nam treba sistemski pristup, da se vratimo autoritetu i gajimo pozitivne vrijednosti kao što je brak. Da se stimulišu mladi bračni parovi, ali ne samo finansijski. To je neophodno da bismo se suprotstavili negativnim, novim rodnim pokretima koje nam donosi globalizacija, a koji su veoma pogubni za porodicu i identitet ljudi – pojasnio je Vuković.

Živi se duže
U moru loših demografskih podataka svijetao primjer su oni o životnom vijeku ovdašnjeg stanovništva. Prema najnovijim pokazateljima statistike životni vijek građana Srpske lani je iznosio 78,85 godina. Godinu ranije taj broj je bio 76,48, a 2021. godine 75,03.

– Prosječan životni vijek muškaraca lani je bio 76,04 godine, a žena 81,70 – podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz jutarnju maglu

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Prije podne, po kotlinama centralne i istočne Bosne, kao i uz riječne tokove, očekuje se magla ili niska naoblaka, koja će se u većini krajeva razići do sredine dana.

Vjetar će biti slab, uglavnom istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 0 do 6 stepeni, na jugu zemlje do 9 °C, dok će najviša dnevna temperatura iznositi između 10 i 16, na jugu do 19 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE RASTU U NEBESA, inflacija duplo veća nego u EU

Prema podacima Eurostata i Agencije za statistiku BiH inflacija u Bosni i Hercegovini je duplo veća nego u Evropskoj uniji. U septembru inflacija u BiH iznosila 4,2 odsto, a u EU 2,2 odsto.

Ekonomista Svetlana Cenić kaže da ovaj podatak nije iznenađujući jer vlasti samo znaju da ograniče marže i zaključaju cijene, što nema nikakvog efekta, a na ekonomskom planu ništa ne rade.

– Nije povećana produktivnost, zatim nema razumijevanja ni za privredu, ni za poljoprivredu. Veletrgovci mogu da stave cijenu koju hoće, a i cijena će biti onolika koliko prolazi – naglasila je Cenić.

„Patimo od prosjeka“

Prema njenim riječima ništa nisu uradili ovim ni povećanjem minimalne plate, zato što su nameti ostali isti, opterećenje ogromno, a pokušavaju da se nešto trkaju sa inflacijom.

– Nadalje ono što mene strašno nervira u čitavoj BiH je što patimo od prosjeka. Mi najviše trošimo na hranu i samo te podatke treba i objavljivati, a ne inflacija je 3,4% na primjer, s tim što je pala cijena nameštaja, ali je cijena jaja, vode, svega onog od čega živite i što vam svaki dan treba, porasla u nebesa. Jednostavno, vlast radi samo paušalnim i populističkim mjerama – istakla je Cenić.

Istakla je da ni jednog momenta nismo vidjeli dvije stvari. Prvo da je neko ozbiljno sjeo i sagledao sve kote i tačke pa da vidi šta i kako treba djelovati da bi bilo bolje.

– Nadalje ono što mene strašno nervira u čitavoj BiH je što patimo od prosjeka. Mi najviše trošimo na hranu i samo te podatke treba i objavljivati, a ne inflacija je 3,4% na primjer, s tim što je pala cijena nameštaja, ali je cijena jaja, vode, svega onog od čega živite i što vam svaki dan treba, porasla u nebesa. Jednostavno, vlast radi samo paušalnim i populističkim mjerama – istakla je Cenić.

Istakla je da ni jednog momenta nismo vidjeli dvije stvari. Prvo da je neko ozbiljno sjeo i sagledao sve kote i tačke pa da vidi šta i kako treba djelovati da bi bilo bolje.

– Ni jednog momenta niste vidjeli da su sjeli ti isti, od kojih slušamo svakakve budalaštine, da su sjeli i da kažu: čekaj da vidimo kako ćemo koordinisati ekonomske mjere da bi bilo bolje. To nećete vidjeti nikada. Ali ćete zato vidjeti tako glupe poteze koje uopšte ni jednog momenta nemaju obrazloženje ili promišljanje: čekaj kako će sad to djelovati na ovo, a kako će djelovati na ono – rekla je Svetlana Cenić.

Građani ćute i trpe

Naglasila je da građane ovdje niko ne pita ni za šta.

– Niti oni, koliko vidim, hoće da se pitaju, niti ko pet para daje za građane. Jednostavno, šta god da se desi „hajde boga ti za par dana to će biti juče“, niko o tome neće pričati i vidiš da trpe, ćute, plaćaju, kukaju u sebi, u bradu, u kafani ili na ulici, ali ne kukaju ovako – naglasila je Svetlana Cenić.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da podatak da je inflacija dva puta veća u BiH nego u EU pokazatelj da ne stoji teza koja su dugo provlačili ranijih godina predstavnici vlasti da je inflacija uvezena kategorija, da je nastala kao rezultat inflacije u okruženju i po osnova uvoza roba iz inostranstva se prenijela na domaće tržište.

– Dakle, sad možemo definitivno konstatovati da je inflacija u BiH rezultat internih faktora, domaćih faktora, a to su faktori rasta troškova proizvodnje. Proizvođači prilikom rasa troškova proizvodnje, kalkulisanja cijena roba i usluga, zbog rasta troškova proizvodnje dovode do porasta cijena, odnosno do inflacije – rekao je Stanić.

Jedan od segmenata troškova proizvodnje je radna snaga, odnosno rast cijene rada i minimalnih zarada.

– Zbog nedostatka radne snage i sve većeg odlaska u inostranstvo, poslodavci su primorani da povećavaju plate radnika da bi ih zadržali, ali treba imati u vidu i da su značajno drugi troškovi rasli, na primjer troškovi električne energije i u RS i FBiH rastu – naveo je Stanić.

Među faktorima inflacije su prema njegovim riječima i značajni troškovi koji su pod kontrolom lokalnih organa vlasti, odnosno komunalna infrastruktura, komunalije, voda, ali i drugi troškovi.

– Sve to se generiše i na kraju dovodi do porasta cijena roba i usluga na domaćem tržištu, koje se naravno prelivaju u novi trend inflacije – kaže on.

Kao jedan od problema naveo je činjenicu da konkurencija kod nas nije toliko snažna u mnogim sektorima, pa nemamo ozbiljnu konkurenciju i inostrani partneri nisu zainteresovani da ulažu na ovako nisko tržište.

Poređenje sa inostranstvom

– I naši građani koji žive i rade u inostranstvu prilikom dolaska u zemlju sve više se bivaju iznenađeni da su cijene mnogih proizvoda, pogotovo u sektoru prehrambene industrije, hrane, pića, veće nego u mnogim zemljama Zapadne Evrope odnosno u odnosu na okruženje – rekao je Stanić.

Na pitanje kako onda građani mogu preživjeti, ako se zna da je prosječna plata u Srpskoj 1.557 KM Stanić je rekao da su pred građanima 2 mogućnosti.

– Jedna su stalne korekcije u strukturi potrošačke korpe, znači da se više izdvaja za prehranu i komunalne usluge, a smanjuju se izdaci za zdravstvo, liječenje, sportske aktivnosti, za turizam, odnosno putovanja. Druga mogućnost je trend zaduživanja – rekao je on.

Dodao je da po pravilu krediti i zaduženja stalno rastu, ali se ne usmjeravaju u investicije i nove proizvode, nego za pokrivanje potrošačke korpe.

– 97% uzetih kredita u svojoj strukturi na našem tržištu se usmjerava i na hranu, i na komunalne usluge. Samo 2 ili 3% uzetih kredita se usmjerava na nove investicije, izgradnju, stambenu izgradnju, investicije u preduzetništvo.

To je veoma mali procenat, a trebalo bi da najveći dio kredita ide u investicije koje bi trebalo da vraćaju ta sredstva. Međutim, imamo tu situaciju stalnog zaduživanja i pokrivanja ključnih segmenta potrošačke korpe, komunalnih usluga i prehrane – dodao je Milenko Stanić.

Nastavi čitati

Društvo

PROTEST RUDARA U UGLJEVIKU: Nećemo GAS-ERS, hoćemo naš ugalj našem preduzeću

Protest radnika RiTE Ugljevik je završen, ali radnici ostaju u štrajku do ispunjenja zahtjeva.

Bez Istoka 2 opstanka nema rudniku, zaključak je današnjeg protesta, uz poruku da im je cilj dokument od Vlade RS i kreću s radom.

Radnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, koji su u subotu stupili u štrajk, izašli su na protest.

Nezadovoljni rudari poručuju da ne vjeruju obećanjima vlasti, te da hoće na ruke zvanični dokument.

Kako su poručili ostaju pri zahtjevu vraćanja koncesije Istok 2, takođe zatražene su ostavke resornog ministra Petra Đokića i predsjednika vlade Save Minića.

Između ostalog, rudari traže više ulaganja, redovnu isplatu plata i samodoprinosa.

Radnici su postavili pitanje zašto niko iz Uprave nije došao da se obrati i kada će oni početi da rade.

Inače, protest je ignorisan od strane aktuelnog načelnika Ugljevika.

Dok ovaj rudnik ide “iz ruke u ruku”, sindikalci pitaju kako sudbina čeka 1870 radnika RiTE Ugljevik.

Nastavi čitati

Aktuelno