Connect with us

Društvo

SVI ĆUTE! Za deceniju u Srpskoj ugašeno 500 ODJELJENJA

Da migracije i pad nataliteta iz godine u godine uzimaju danak, potvrđuje podatak da se za deceniju broj osnovaca smanjio za 13.224, a ako se u obzir uzme činjenica da bi jedna učionica trebalo da broji optimalno 25 đaka, računica pokazuje da je u tom periodu Srpska izgubila više od 500 odjeljenja.

Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku RS, na početku školske 2023/2024. godine u osnovne škole upisano je 83.708 đaka, dok je u 2013/2014. godini u klupe sjelo 96.932 učenika. Koliko je situacija alarmantna, najbolje znaju u opštinama u kojima se na početku prošle školske godine zvono nije ni oglasilo. Nijednog učenika u tekućoj školskoj godini nije bilo u Istočnom Mostaru i Istočnom Drvaru.

Iako je svake godine školsko zvono zvonilo za sve manje osnovaca, broj nastavnika se povećavao, pa je tako na početku školske 2023/2024. godine, prema statističkim podacima, u osnovnim školama bilo zaposleno 7.878 nastavnika, što je za 1,9 odsto više u odnosu na godinu ranije, kada je u klupama bilo 84.643 đaka.

Smanjenje broja osnovaca, kažu predsjednici aktiva direktora osnovnih škola u Srpskoj, evidentno je već godinama, a isti trend je, tvrde, prisutan i u srednjim školama i na fakultetima.

– Broj učenika se konstantno smanjuje. Prošle godine smo došli u poziciju da veliki broj nastavnika u RS radi u više škola kako bi ostvarili punu normu. Tako se stvara slika da je manje đaka, a više nastavnika, jer svaka škola prikazuje da je taj nastavnik u njoj zaposlen. Stvarno stanje je drugačije – kazao je predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Bijeljina Predrag Račanović.

Dodao je da bi u narednom periodu moglo da dođe do povećanja broja zaposlenih, jer je početkom godine na snagu stupio novi pravilnik koji predviđa više stručnih saradnika u obrazovnim ustanovama.

Prema riječima predsjednika Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije Zdravka Budimira, nastavnici se zapošljavaju u skladu sa godišnjim programom rada i potrebama škole.

– Zbog popunjavanja norme dešava se da na jednom predmetu bude više nastavnika. Tako da ima nastavnika koji rade u jednoj školi na dva časa, a vode se kao zaposleni – kazao je Budimir.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić smatra da određeni broj prosvjetnih radnika radi i više nego što je potrebno.

– U određenim školama bi, štaviše, trebalo još nastavnika zaposliti. I nijedan prosvjetni radnik ne smije biti višak – kazao je Gnjatić.

Dodao je da je položaj prosvjetnih radnika izuzetno težak, te da je hitno potrebno smanjiti pritiske.

– Mnogi sebi daju za pravo da komentarišu rad prosvjetnih radnika. Od kada je svijeta i vijeka učitelj je učio učenika i radio sa njim. I uvijek smo bilježili dobre rezultate – kazao je Gnjatić.

Plata

Dragan Gnjatić kazao je da veliki broj prosvjetnih radnika u Srpskoj i dalje čeka izjednačavanje platnih koeficijenata.

– Kroz potpisani sporazum o izjednačavanju platnih koeficijenata prosvjetni radnici koji su zaposleni sa visokom stručnom spremom upravo su dobili prvu platu uvećanu za 100 KM. Međutim, ona je i dalje manja za 200 maraka u odnosu na zaposlene u javnoj upravi – kazao je Gnjatić.

Dodao je da ima i onih koji su završili pedagošku akademiju te sa 35 i više godina staža primaju manju platu od prosvjetnih radnika koji imaju visoku stručnu spremu, na šta stalno upozoravaju nadležne.
Glas

Related Topics:

Društvo

BUDITE NA OPREZU! Toplo vrijeme izmamilo zmije

Topla i blaga zima pogodovala je da zmije ranije izađu iz svojih skrovišta, pa su primijećene čak i u februaru.

Sa višim temperaturama ovi gmizavci su aktivniji.

Iako seruma protiv zmijskog otrova ima dovoljno, ipak, dok boravite u prirodi, posebno u neuređenim predjelima, budite oprezni.

Na području Republike Srpske ima 13 vrsta zmija. Najveći diverzitet je u okolini Trebinja gdje ih je 11, dok u okolini Banjaluci ima samo pet vrsta.

Najčešći ujedi zmija su na selima, neuređenim travnatim predjelim i kamenjarima. Najopasniji su ako je ujed za glavu, vrat i jagodice prstiju. Zato oprez!

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

PRIBLIŽAVA SE SNAŽAN CIKLON, nebo bi ponovo moglo biti “zamućeno”

Početkom ove sedmice snažan ciklon sa sjevera Afrike premještao se preko Grčke i našeg područja i donio ogromne koncentracije pijeska iz Sahare.

Ogromne količine pijeska prekrile su u i Atinu i sve je bilo obojeno narandžastom bojom. Ogromne količine pijeska i prašine nepovoljno su djelovale i po zdravlje ljudi.

Potom je snažno sjeverozapadno visinsko strujanje pročistilo atmosferu od pijeska, a i vazduh je postao znatno čistiji.

Narednih dana nad centralnim i zapadnim predjelima Mediterana nalaziće se ciklon, koji će u svom prednjem dijelu usloviti veoma izražena južna strujanja. Upravo će ova strujanja usloviti da sa sjevera Afrike preko Italije do Alpa, juga Njemačke i zapada Austrije stignu ogromne količine pustinjskog pijeska i prašine iz Sahare.

Saharska prašina prigušuje sunčeve zrake i čini da nebo izgleda zamućeno. Prašina često stimuliše i stvaranje oblaka.

Nebo može postati žuto i proizvesti fascinantne zalaske sunca. Ne očekuje se loš kvalitet vazduha kakav je nedavno zabilježen u Atini.

U početku u svim predjelima biće vedro i bez oblaka i padavine, ali će od utorka biti oblačnosti sa pljuskovima i grmljavinom.

Kiša uzrokuje da se prašina taloži u obliku tamnih kapi – takođe poznatih kao krvava kiša – na biljkama i automobilima. Nakon sušenja ostavlja jasne tragove.

U višim predelima Alpa i dalje ima puno snega, tako ne treba čuditi da ako snijeg u tim predjelima poprimi boje pijeska iz pustinje u Sahari.

Iako se narednih dana izražena južna strujanja očekuju i iznad našeg područja, glavnina pijeska i prašine iz Sahare ovog puta premještaće se zapadnije od našeg područja.

Nastavi čitati

Društvo

DANASU SU CVIJETI, veliki hrišćanski praznik, a EVO KOJA SU VJEROVANJA!

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Ulazak Hristov u Jerusalim – Cvijeti slavi se dan po vaskrsenju Lazarevom, odnosno Lazarevoj suboti i Vrbici, šeste nedjelje Velikog posta i nedjelju dana pred Vaskrs. Cvijeti su pokretni praznik.

Hristos je ušao u Jerusalim jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.

Glas da dolazi Spasitelj, onaj koji je vaskrsao Lazara, brzo se raširio i mnoštvo naroda mu se pridružilo. Jedni su ga dočekivali sa palminim grančicama u ruci, drugi su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.

Kada je Isus Hristos izašao na Maslinsku goru, oni koji ga pratiše povikaše: “Osana, Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!”.

Ali Isus Hristos je cijelim putem bio žalostan, i kad silazaše niz goru, on baci pogled na Jerusalim u dolini, zaplaka se i reče: “O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju, ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i djecu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vrijeme u koje si pohođen”.

Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi se zapitaše: “Ko je to?”, a iz gomile naroda odgovoriše: “Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog”.

Potom Hristos uđe u hram, gdje su bili bolesni i sakati, smilova se na njih i sve ih iscjeli. Među narodom i djecom zavlada veliko oduševljenje, te su mu klicali: “Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!”

Slušajući to, Isusu Hristosu priđoše neki fariseji, pa mu rekoše: “Čuješ li to što ovi govore?”, a on im odgovori: “Zar niste nikada čitali: iz usta male djece i odojčadi, načinio si sebi hvalu”.

Cijelog dana Isus Hristos držao je propovijedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitaniju.

Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim na ikoni se predstavlja kako Hristos jaše na magaretu, a prate ga učenici, dok narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Ovim praznikom obilježava se posljednja nedjelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.

Narodno vjerovanje

Naime, prema narodnom vjerovanju, oni koji na ovaj praznik započnu posao kojim žele sa uspjehom da se bave, uspjeće u svom naumu. Zato nikako nemojte zaboraviti da se odvažite i započnete šta god želite da radite uspješno do kraja godine.

Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće. Vjernici koji poste cijeli post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Takođe, na praznik Blagovijesti i Cvijeti, može da se jede riba.

Od praznika Cvijeti ostaje još sedam dana do Vaskrsa.

Nastavi čitati

Aktuelno