Da migracije i pad nataliteta iz godine u godine uzimaju danak, potvrđuje podatak da se za deceniju broj osnovaca smanjio za 13.224, a ako se u obzir uzme činjenica da bi jedna učionica trebalo da broji optimalno 25 đaka, računica pokazuje da je u tom periodu Srpska izgubila više od 500 odjeljenja.

Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku RS, na početku školske 2023/2024. godine u osnovne škole upisano je 83.708 đaka, dok je u 2013/2014. godini u klupe sjelo 96.932 učenika. Koliko je situacija alarmantna, najbolje znaju u opštinama u kojima se na početku prošle školske godine zvono nije ni oglasilo. Nijednog učenika u tekućoj školskoj godini nije bilo u Istočnom Mostaru i Istočnom Drvaru.

Iako je svake godine školsko zvono zvonilo za sve manje osnovaca, broj nastavnika se povećavao, pa je tako na početku školske 2023/2024. godine, prema statističkim podacima, u osnovnim školama bilo zaposleno 7.878 nastavnika, što je za 1,9 odsto više u odnosu na godinu ranije, kada je u klupama bilo 84.643 đaka.

Smanjenje broja osnovaca, kažu predsjednici aktiva direktora osnovnih škola u Srpskoj, evidentno je već godinama, a isti trend je, tvrde, prisutan i u srednjim školama i na fakultetima.

– Broj učenika se konstantno smanjuje. Prošle godine smo došli u poziciju da veliki broj nastavnika u RS radi u više škola kako bi ostvarili punu normu. Tako se stvara slika da je manje đaka, a više nastavnika, jer svaka škola prikazuje da je taj nastavnik u njoj zaposlen. Stvarno stanje je drugačije – kazao je predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Bijeljina Predrag Račanović.

Dodao je da bi u narednom periodu moglo da dođe do povećanja broja zaposlenih, jer je početkom godine na snagu stupio novi pravilnik koji predviđa više stručnih saradnika u obrazovnim ustanovama.

Prema riječima predsjednika Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije Zdravka Budimira, nastavnici se zapošljavaju u skladu sa godišnjim programom rada i potrebama škole.

– Zbog popunjavanja norme dešava se da na jednom predmetu bude više nastavnika. Tako da ima nastavnika koji rade u jednoj školi na dva časa, a vode se kao zaposleni – kazao je Budimir.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić smatra da određeni broj prosvjetnih radnika radi i više nego što je potrebno.

– U određenim školama bi, štaviše, trebalo još nastavnika zaposliti. I nijedan prosvjetni radnik ne smije biti višak – kazao je Gnjatić.

Dodao je da je položaj prosvjetnih radnika izuzetno težak, te da je hitno potrebno smanjiti pritiske.

– Mnogi sebi daju za pravo da komentarišu rad prosvjetnih radnika. Od kada je svijeta i vijeka učitelj je učio učenika i radio sa njim. I uvijek smo bilježili dobre rezultate – kazao je Gnjatić.

Plata

Dragan Gnjatić kazao je da veliki broj prosvjetnih radnika u Srpskoj i dalje čeka izjednačavanje platnih koeficijenata.

– Kroz potpisani sporazum o izjednačavanju platnih koeficijenata prosvjetni radnici koji su zaposleni sa visokom stručnom spremom upravo su dobili prvu platu uvećanu za 100 KM. Međutim, ona je i dalje manja za 200 maraka u odnosu na zaposlene u javnoj upravi – kazao je Gnjatić.

Dodao je da ima i onih koji su završili pedagošku akademiju te sa 35 i više godina staža primaju manju platu od prosvjetnih radnika koji imaju visoku stručnu spremu, na šta stalno upozoravaju nadležne.
Glas