Connect with us

Društvo

MLADI SU NAŠE NAJVEĆE BLAGO! Fizičar iz BiH primljen na doktorske studije u Americi, i to kao NAJBOLJI!

Dino Škrgić, student četvrte godine na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, primljen je na doktorski studij u Sjedinjenim Američkim Državama, na Univerzitetu Bafalo, i to kao najbolje rangirani kandidat koji je osvojio prestižnu stipendiju.

Kako ovaj mladi fizičar kaže za “Nezavisne novine”, ljubav prema nauci pojavila se već u djetinjstvu, osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Cazinu, nakon čega je u Sarajevu upisao teorijsku fiziku, gdje ima prosjek ocjena 9,88.

“Ovaj uspjeh mogu pripisati obrazovanju koje sam stekao na Odsjeku za fiziku u Sarajevu, ali i istraživačkim projektima u kojima sam učestvovao. U Bafalu sam primljen odmah, prije službenih odluka, te mi je javljeno da sam nominiran za ‘Graduate School Fellowship’, što je velika novčana nagrada u trajanju od pet godina. Mislim da se dodjeljuje jedna na nivou čitavog univerziteta”, rekao je Škrgić i napomenuo da mu je najveća podrška tokom ovog procesa bila njegova djevojka.

Dodaje da je već na početku treće godine studija shvatio da je vrijeme za razmišljanje o planovima za budućnost.

“Jedina stvar u koju sam bio siguran jeste da želim nastaviti da se bavim fizikom, a nakon što sam vidio da SAD nudi izuzetno dobre prilike za nastavak studija, a i na savjet mentora, bio sam siguran da tu želim nastaviti školovanje. Počeo sam tražiti univerzitete i gledati čime se konkretno bave. Nakon pisanja CV-a, motivacionog pisma i skupljanja ostalih dokumenata, uslijedio je dug period čekanja. Ipak, četiri univerziteta su mi javila da sam primljen, što su bile odlične vijesti”, kaže on.

Mladi fizičar ističe da je izbor bio jako selektivan, kao i da se u prosjeku prijavi od 600 do 700 studenata, a odsjeci primaju oko 10.

“U Americi već od sredine augusta počinje semestar. Nadolazeći studenti su obično asistenti na odsjeku, a to podrazumijeva držanje laboratorijskih vježbi. Međutim, meni je ponuđena opcija držanja auditornih vježbi, što nije česta stvar, jer je tih pozicija puno manje. To sam dobio zbog držanja dodatnih vježbi, demonstracija, na svom odsjeku i jako mi je drago zbog te prilike. Na drugoj ili trećoj godini student se prebacuje na istraživačkog asistenta ili Research Assistant i tu plata ne dolazi iz odsjeka, već iz sredstava mentora”, objašnjava Škrgić.

Napominje da se nakon završetka doktorskog studija planira vratiti i tražiti postdoktorske pozicije u BiH ili u Evropi, a ističe i da mu nije svejedno napustiti Sarajevo i kolege sa kojima studira.

“Njihova reakcija je bila pozitivna i jako mi je drago da sam stekao prijatelje koje ću pamtiti. Od porodice i dalje dobivam čestitke, i definitivno će mi nedostajati. Još od osnovne škole sam se zanimao za matematiku i kada sam vidio da je to jezik prirode i da se pojave u stvarnom životu mogu modelirati matematičkim konceptima, rodila se strast i ambicija koja ne jenjava, a ozbiljnije sam se počeo baviti fizikom u srednjoj školi”, prisjeća se Škrgić.

Napominje da je tokom studija učestvovao na velikom broju istraživačkih projekata iz oblasti kosmologije i astrofizike.

“Radio sam na gravitacionom lensingu, ako ste ikada vidjeli slike galaksija gdje su zakrivljene, ta zakrivljenost nam može reći nešto više o strukturi svemira i potencijalnoj tamnoj materiji, kao i na kozmičkom pozadinskom zračenju, koje se koristi za istraživanje ranog svemira, jako brzo nakon Velikog praska. Radio sam i na gravitacionim talasima, i, meni lično najzanimljivije, teoriji modifikovane gravitacije. Ta teorija predlaže drugačiju formulaciju zakona gravitacije na galaktičkim udaljenostima. Na ovim projektima radim od svoje prve godine, te sam imao priliku održati poster prezentaciju na međunarodnoj konferenciji fizike u Sarajevu, kao najmlađi učesnik”, objašnjava Škrgić.

Ističe da je Univerzitet u Bafalu najveći državni univerzitet u saveznoj državi Njujork.

“Zadnjih godina doživljavaju ogromnu ekspanziju, što se odrazilo i na njihov odsjek za fiziku. Pored toga što su na odsjeku vodeći svjetski stručnjaci iz oblasti fizike elementarnih čestica, također dobivaju ogromna sredstva od Vlade SAD. Problem sa teorijskom fizikom je manjak primjenjivosti, što za sobom vuče i manjak sredstava za istraživanja. Međutim, u Bafalu nemaju taj problem, što je bio jedan od presudnih faktora za odabir univerziteta. Rečeno mi je da imam priliku da se bavim onim što me interesuje, što je prilika koju mi nisu dali ostali univerziteti na koje sam primljen”, kaže on.

Dodaje da je preko internet foruma upoznao nekoliko osoba koje studiraju na Univerzitetu u Bafalu.

“Pored njih, profesori sa kojima sam bio u kontaktu su mi ogromna podrška za administrativne sitnice, ali i za stvari vezane za studij. Mislim da taj prelaz sa studija na posao, uz selidbu na drugi kraj svijeta, neće biti jednostavan, ali da će i te kako vrijediti”, zaključio je Škrgić.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

LAŽNA OBEĆANJA VLASTI KOJA SMO SKUPO PLATILI: Obećali auto-puteve i jeftiniju struju, a dobili makadam i 50% skuplju struju!

Gdje su nestale obećane milijarde maraka? Pred prošle opšte izbore 2022. godine, širom Srpske najavljivani su istorijski projekti, autoputevi i jeftina struja.

Danas, u susret novim izborima, slika na terenu je potpuno drugačija. Probijeni rokovi, loši putevi i drastično veći računi za struju. Kako izgleda surova realnost kada utihnu predizborna obećanja?

Autoputevi. Brze ceste. Nove hidroelektrane. Tuneli. Gondole. Aerodromi. I struja koja – neće da poskupi. Pljuštala su Dodikova obećanja pred izbore 2022. godine. Poruka kampanje bila je gradiće se sve što treba. U svakoj opštini. Č

etiri godine kasnije, provjeravamo šta je urađeno na terenu. Krenimo od obećanja koje je prvo prekršeno i koje je građane koštalo najviše.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u Srebrenici je 15. septembra 2022. godine poručio da struju neće poskupljivati, jer imamo najjeftiniju struju u Evropi.

Od obećanja o jeftinoj struji do danas, računi su veći za 50 odsto.

A istorijski projekti? Najveća iluzija ostala je u Foči, gdje je 5. septembra 2022. godine Milorad Dodik najavio investicioni bum. Rekao je tada da će u Foču uložiti preko milijardu maraka kroz projekte:

“Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča. Izgradnja puta prema Šćepan polju, prvih 40 miliona već odobreno, počeli smo danas dio ove trase koja košta 12 miliona, to će biti magistralni put, to neće biti krpanje i neće biti zasipanje rupa, nego kompletna nova trasa. Počeće za 30 dana najviše počet će da se gradi most preko Drine koji će biti spojna tačka sa novom komunikacijom prema Tjentištu i dalje prema Hercegovini”

Od obećane milijarde u Foču su stigli samo negativni revizorski izvještaji, a saobraćaj se sa asfalta spustio na makadam.

Ognjen Bodiroga iz SDS-a podsjeća da je trenutno zatvoren magistralni put Foča-Sarajevo, da je put Foča-Šćepan Polje prolongiran tek za oktobar 2030. godine, dok od izgradnje autoputa od Rudog prema Trebinju, naravno nema ništa.

Na istoj toj tribini u Foči, Dodik je najavio i autoput prema Višegradu.

“Počećemo planiranje, projektovanje, a vjerujem za jedno godinu dana i izvođenje brze ceste, odnosno autoputa od Trebinja prema Foči. Autoput koji ćemo graditi proći će kraj ovog grada, dalje prema Rudom, teritorijama Republike Srpske, dalje prema Višegradu, povezat će se na srpske komunikacijske pravce i tako trajno odrediti karakter ovog kraja.”, izjavio je Dodik u septembru 2022. godine u Foči.

Politički analitičar Milenko Dačević ističe da mi uopšte nemamo puteve, već samo nešto što se tako zove – ostatke puta sa okruženjima rupa, odrone i potpuno uništenu infrastrukturu.

Sa istim predizbornim entuzijazmom, nekoliko dana kasnije u Gacku, najavljene su čak četiri kolovozne trake prema jugu. Milorad Dodik je 22. septembra 2022. godine izjavio da će iduće godine početi planirati izgradnju brze ceste od Trebinja do Gacka i dalje prema Foči sa četiri kolovozne trake. Lazar Radan iz Liste Za pravdu i red navodi da je regionalni put Foča-Gacko rak-rana čitavog prostora i možda najgori put u jugoistočnom dijelu Evrope, te da je Srbija dala određene novce od kojih nema ništa, oni su propali i ne zna se gdje su.

Istok i jug bez asfalta. A Sarajevsko-romanijska regija – u oblacima. Njima je vlast obećavala probijanje planina, tunele i vožnju gondolama. Na Palama je 23. septembra 2022. godine Dodik obećao milionske projekte poručivši da biraju izgradnju gondole koja će povezati opštinu Pale sa Jahorinom, što su projekti vrijedni 150 miliona maraka. Delegat u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković kaže da je to nerealizovan projekat koji se najavljuje kroz izborne cikluse.

Od Dodikovih obećanja izdvajamo i tribinu na Sokocu 17. septembra 2022. godine kada je rekao da je jedan od projekata koji će se realizovati u sljedećoj godini potpuna gasifikacija opštine Sokolac.

Nekoliko dana kasnije u Istočnom Sarajevu, lider SNSD-a je obećao da će uraditi i tunel koji će povezati Istočno Sarajevo i Pale. U Trnovu je, 5. septembra 2022. godine, Dodik poručio da će u idućoj godini staviti u prioritet da se kompletna dionica od Lukavice pa do Foče mora rekonstruisati.

Nijedan od ovih projekata do danas nije ni započet.

Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže, upozorava da su putevi koji idu preko Sokoca, prema Višegradu i Foči, visoko rizični pravci na kojima ljudi ginu, a o kojima aktuelna vlast apsolutno ne vodi računa.

Samo u kampanji 2022. godine SNSD je dao više od 100 obećanja širom Republike Srpske, a prema zvaničnim statistikama ono što je ispunio može se izbrojati na prste jedne ruke. Zato stvarni bilans njihove vlasti staje u tri riječi: obećanja, makadam i dugovi.

Nastavi čitati

Društvo

DAN ŽALOSTI U SRPSKOJ povodom sjećanja na stradale u Jasenovcu i Donjoj Gradini

U Republici Srpskoj sutra je Dan žalosti povodom sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Odluku o tome donijela je ranije Vlada Republike Srpske na telefonskoj sjednici.

Ove godine navršava se 81 godina od proboja posljednje grupe jasenovačkih logoraša i zatvaranja zloglasnog Koncentracionog logora Jasenovac.

Proboj posljednje grupe logoraša izvršen je 22. aprila 1945. godine s ciljem da se cijelom svijetu ispriča strašna istina o zvjerstvima koja su vršena nad zatočenicima u sistemu koncentracionog logora Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Koncentracioni logor Jasenovac osnovan je avgusta 1941. godine i činilo ga je pet logora.

Selo Donja Gradina priključeno je sistemu logora. Skelom preko rijeke Save ustaše su prevozile logoraše na likvidaciju u Donju Gradinu.

O tome danas svjedoče masovne grobnice u Donjoj Gradini – 105 grobnih polja.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.

Nastavi čitati

Društvo

POZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga

General Ratko Mladić i dalje je veoma loše nakon moždanog udara u pritvorskoj bolnici, a iz Haga je stigla i medicinska dokumentacija, izjavio je Srni njegov sin Darko Mladić.

Darko Mladić je rekao da je timu odbrane i porodici stigla haška medicinska dokumentacija za generala i da je sada doktori proučavaju.

General Ratko Mladić je prošlog petka, 10. aprila, doživio lakši moždani udar, a odbrana i porodica su čekali da dobiju dokumentaciju od zdravstvene službe tribunala u Hagu, kao i nalaze, da tačno vide šta se desilo.

General Mladić pretrpio je više moždanih udara, ima ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen krvni pritisak, neurološka oštećenja, kao i probleme sa bubrezima, zbog čega je više puta hospitalizovan i podvrgavan različitim medicinskim i terapijskim zahvatima, uključujući i operativne intervencije na srcu i nozi.

Nekadašnji komandat Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić je od 2024. godine u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja.

General Mladić uhapšen je 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina, u Srbiji.

Nastavi čitati

Aktuelno