Društvo
SRPSKA PUNI KANCELARIJE, A NE FABRIKE: Zaposlenost raste samo u javnom sektoru!
Ako je suditi po podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), broj zaposlenih u Republici Srpskoj je u porastu, međutim kada se uđe u strukturu evidentno je da broj zaposlenih raste isključivo zahvaljujući javnom sektoru.
Recimo, na kraju 2024. godine u “ustanovama”, a što se dominantno odnosi na javni sektor, bila su zaposlena 109.163 radnika, što je za 3.243 više nego što ih je bilo na kraju 2023. godine. Na kraju 2022. godine u javnom sektoru u Republici Srpskoj radio je 101.691 radnik. Dakle, u posljednje dvije godine u javnom sektoru zaposlene su nove 7.472 osobe.
Istovremeno, kada je riječ o privatnim preduzećima, broj radnika u posljednje tri godine je smanjen. Prema podacima Fonda PIO, na kraju 2022. godine u privatnim preduzećima bila su zaposlena 137.094 radnika, godinu kasnije 138.680, a na kraju 2024. godine 136.543 radnika, što znači da je broj radnika u privatnim preduzećima u posljednje dvije godine smanjen za 551 osobu. Samo u prošloj godini broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjen je 2.137 radnika.
Ako se uzmu podaci o ukupnoj zaposlenosti, može se zaključiti da je, u odnosu na kraj 2022. godine, na kraju prošle godine broj radnika u Republici Srpskoj povećan za malo manje od 10.000 ljudi, međutim kao što smo već naveli, od tog broja, njih čak 7.472 je zaposleno u javnom sektoru.
“Na to upozoravamo već godinama. Prerađivačka industrija koja stvara novu vrijednost je u problemu i samo u prošloj godini ostala je bez 3.000 radnih mjesta, a taj trend se nastavio i u ovoj godini. Javna potrošnja treba da se smanjuje, a ne da se povećava, posebno danas kada su svi ekonomski parametri prerađivačke industrije od zaposlenosti, aktivnosti do izvoza, negativni. Šta ćemo ako se nastave ti negativni trendovi? Posljedica toga biće smanjenje javnih prihoda, i u tom slučaju možemo doći u problem gdje ćemo morati da se zajedno odreknemo potrošnje u korist štednje. Sve to može dovesti do pada broja zaposlenih”, rekao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.
I dok javni sektor bilježi veći broj zaposlenih, smanjuje se broj uplatilaca doprinosa pa su tako na kraju 2022. godine 44.793 subjekta plaćala doprinose, godinu dana kasnije 44.882 subjekta, a na kraju prošle godine “tek” 41.702 pravna lica. U proteklih godinu dana ugašeno je 1.890 prihvatnih preduzeća, 77 akcionarskih društava i 830 samostalnih preduzetnika.
Što se tiče naplate doprinosa, zanimljivo je da najviše uplati upravo javni sektor, koji je zaključno sa 2024. godinom uplatio 587,8 miliona KM. Nakon javnog sektora najviše su uplatila privatna preduzeća, i to 559,1 milion KM, a zatim slijede akcionarska društva koja su uplatila 223 miliona KM te samostalni preduzetnici koji su uplatili 165,8 miliona KM.
Ukupno, po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prikupljeno je 1.535.969.951 KM, što je za 183 miliona KM više nego u odnosu na 2023. godinu, i 357,7 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Treba napomenuti da je u ovom periodu došlo do značajnog rasta minimalne plate, što je sasvim sigurno osnovni razlog povećanja priliva doprinosa u Fond PIO.
Društvo
USTANAK TRUDNICA U REPUBLICI SRPSKOJ! Masovno dobijaju pravne bitke protiv Fonda, ustavna prava jača od rigidnih pravilnika!
Zbog odbijenih zahtjeva za refundaciju troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT), protiv Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske trenutno se vodi oko 300 sudskih sporova, u kojima trudnice u većini slučajeva uspijevaju da dobiju ovu pravnu bitku.
Ovaj masovni odliv predmeta pred pravosudne institucije uslijedio je nakon što je Fond izmijenio Program za NIPT i pooštrio proceduralne uslove, pa su brojne buduće majke odbijene isključivo zbog toga što su preporuku dobile od bolničkih, a ne od svojih izabranih ginekologa u domovima zdravlja.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je od novembra prošle godine, kada je uveden model refundacije troškova NIPT testiranja, ovo pravo ostvarilo više od 1.400 trudnica, za šta je izdvojeno oko 1,5 miliona maraka. Navode da su uslovi za refundaciju precizno definisani Programom neinvazivnog prenatalnog testiranja, te da je jedan od ključnih preduslova da preporuku za test izda ginekolog kod kojeg je trudnica registrovana na primarnom nivou zdravstvene zaštite i koji ima ugovor sa Fondom.
– Upravo je nepostojanje prijedloga nadležnog ginekologa najčešći razlog zbog kojeg u pojedinim slučajevima nije bilo moguće odobriti refundaciju troškova NIPT testa – naveli su iz Fonda.
SUD
Dodaju da se zbog toga dio trudnica koje nisu ostvarile pravo na refundaciju obratio sudu, ali da sudska praksa u ovim predmetima nije ujednačena.
– Postoje presude u kojima su tužbeni zahtjevi odbijeni jer su sudovi smatrali da se pravo na refundaciju može ostvariti isključivo pod uslovima propisanim zakonom i programom, ali i presude u kojima su tužbe trudnica uvažene pozivanjem na ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu. Zbog toga još ne postoji jedinstven stav sudova po ovom pitanju – istakli su iz Fonda.
Naglašavaju da i dalje postupaju u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i važećim programom, te podsjećaju da trudnice imaju pravo na refundaciju do 90 odsto troškova NIPT testiranja, odnosno najviše 1.100 KM.
Advokat Branislav Rakić ističe da je pitanje refundacije troškova prenatalnog testiranja već duže vrijeme predmet različitih tumačenja u sudskoj praksi, ali da je većina presuda ipak donesena u korist trudnica.
– Kada se sagleda cjelokupna sudska praksa, vidljivo je da većina sudova usvaja tužbene zahtjeve trudnica i priznaje njihovo pravo na refundaciju troškova prenatalnog testiranja. Takav stav proističe iz ranije zauzetih pravnih shvatanja Vrhovnog suda RS, prema kojima trudnice predstavljaju posebno zaštićenu kategoriju stanovništva čija se prava moraju posmatrati kroz prizmu ustavnih garancija prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu materinstva – rekao je Rakić.
NAČIN
Prema njegovim riječima, suština problema nije u samom pravu na refundaciju, već u načinu na koji se ono ostvaruje.
– Podzakonski akti mogu urediti proceduru, ali ne mogu ograničavati prava koja su već priznata zakonom. Zbog toga smatram da pojedine odredbe postojećeg programa u praksi dovode do dodatnih uslova koji nisu predviđeni zakonom, što je pravno sporno. Iako postoje pojedinačne presude u korist Fonda, one ne mijenjaju opšti pravac sudske prakse, koja je pretežno na strani trudnica – naveo je Rakić.
Na probleme sa kojima se trudnice susreću prilikom podnošenja zahtjeva za refundaciju ukazuje i predsjednica Udruženja građana “Moje dijete” Jelena Bjelica.
– Žene nam se najčešće javljaju nakon što dobiju odbijenicu, jer su preporuku za NIPT test dobile od ginekologa iz bolnice, a ne od svog izabranog ginekologa u domu zdravlja. Riječ je o ljekarima koji takođe imaju ugovor sa Fondom, zbog čega mnogim trudnicama nije jasno zašto se takve preporuke ne priznaju – rekla je Bjelica.
Dodala je da su česte i pritužbe trudnica kojima izabrani ginekolozi ne žele da izdaju preporuke, jer ne ispunjavaju starosne ili druge kriterijume predviđene programom.
– Zbog toga se mnoge odlučuju na sudske postupke, a veliki broj njih na kraju dobije spor i ostvari pravo na refundaciju. Smatram da bi bilo svrsishodnije da se procedura pojednostavi i da se uvaži preporuka ginekologa iz bolnica koje imaju ugovor sa Fondom, jer bi se na taj način izbjegli brojni sudski postupci i dodatni troškovi – istakla je Bjelica.
PRAVO
U Fondu podsjećaju da pravo na refundaciju troškova NIPT testiranja imaju trudnice koje ispunjavaju medicinske indikacije propisane određenim programom. Pravo na refundaciju ostvaruju trudnice starije od 35 godina, kao i mlađe u slučajevima povećanog rizika od hromozomskih abnormalnosti, sumnje na fetalne anomalije, prethodnih rizičnih trudnoća ili drugih medicinski opravdanih razloga. Da bi ostvarile pravo na povrat novca, trudnice su dužne da uz zahtjev Fondu dostave propisanu dokumentaciju, uključujući preporuku nadležnog ginekologa, dokaz o obavljenom testiranju i izvršenom plaćanju. NIPT test, kako su naveli, mogu uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi.
Glas
Društvo
BUKTI NEZADOVOLJSTVO U SEMBERIJI! Ponuda od 30 feninga zapalila alarm, ratari spremni za masovne proteste!
Poljoprivrednici u Semberiji nezadovoljni su prijedlogom da otkupna cijena pšenice bude 30 feninga po kilogramu. Ne pristajemo na cijenu ispod 45 feninga, naveli su poljoprivrednici i zaprijetili protestima. Kombajn u punom pogonu. Žetva je uveliko počela, ali seljaci očajni. Rod jeste dobar, ali cijene nema. Poljoprivrednike u Semberiji dodatno je naljutio prijedlog koji je pred resornim ministrom imao kolega iz Donjeg Žabara, da otkupna cijena hljebnog zrna bude 30 feninga. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava je da će semberski poljoprivrednici preduzeti sve neophodne, pa i radikalne mjere, da zaštite svoje interese.
“Sve ispod 50 feninga – mi nemamo zarade, ali i 45 feninga, ako bude ovakav kvalitet, mislim da bi to bila realna priča. Ukoliko se desi da to bude ispod toga, ja ne odlučujem sam, mi ćemo sjesti ovih dana i zadnji klas koji bude sišao sa njive mi ćemo najaviti proteste”, rekao je Bakajlić.
Za konačno rješenje poljoprivrednici su nadležnim, od gradske do republičke vlasti dali rok od sedam dana.
“Mislim da su poljoprivrednici ogorčeni i da čekaju da neko predloži da se izađe na ulicu da se to jednom riješi da se ne bavimo više poljoprivredom i da završimo jednom s tim”, naveo je Bakajlić.
Jedan od ogorčenih, koji ozbiljno razmišlja o tome da pusti njivu da zaraste u korov jeste i mladi Branko Rikić, poljoprivrednik iz Ugljevika.

“Još ove godine ću se baviti poljoprivredom i riješio sam da napuštam sve. Država ide sistemski da uništi nas poljoprivrednike. I ide im od ruke i što ja ne bih spakovao kofere i otišao u inostranstvo kao sav normalan narod”, jasan je Rikić.
Poljoprivrednici kažu da su je prinos oko 6 tona po hektaru, ali da ulaganja nisu bila nikav veća.
Poređenja radi, cijena pšenice prošle godine iznosila je 35 feninga po kilogramu, tada je cijena nafte bila 2.10KM, kažu poljoprivrednici, to je povećanje troškova kako kažu od minimalno 43% . Zato bi minimalna cijena trebalo da bude bar pola marke, kažu poljoprivrednici.
Poljoprivrednik iz Male Obarske Radenko Arsenović navodi da je za sjetvu bilo potrebno 1.300 KM po hektaru.
“Što se tiče nas proizvoiđača hrane počela je otimačina. Ne znamo ko su veći okupatori, da li vlast ili okupator. Okupato je otimao hranu s puškom, a ova vlast nam otima hranu sa olovkom u rucu”, očajan je Arsenović.
Možda se, kaže Mika Zekić iz Lopara, neko pita zašto radimo ako nemamo rezultata.
“Radim da bih opstao, da bih imao od čega da živim. Pomenuo sam da imam dosta zemlje u zakup, spasio sam mnoge njive da ne zarastu. Takođe mojoj obradom punim i budžet Srpske”, kaže Zekić.
Poljoprivrednici su pozvali i gradsku vlast u Bijeljini da, kako su naveli, isplati dugovanja, počevši od prošlogodišnjih premija za pšenicu.
(BN) Foto: BN
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Očekuju nas temperature i do 38 stepeni
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme, uz lokalno malu oblačnost, te temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 17 do 22, u višim predjelima od 14, a dnevna od 33 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, u Hercegovini slaba bura, a tokom dana južni vjetar.
-
Politika1 dan agoOTIMAČINA ZA MANDATE! Petrović pokazao pravo lice, ultimativno zahtijeva da sam kroji liste za NSRS!
-
Politika3 dana agoNOVI UDAR ZA VUKANOVIĆA: Bivši saradnik tvrdi da su ljudi u Listi za pravdu i red „potrošna roba“
-
Društvo3 dana agoUPALJEN ALARM ZA REPUBLIKU SRPSKU! Vrelina i sparina okovale zemlju, a najgore nas čeka tek od OVOG DANA!
-
Politika1 dan agoŠAMAR ZA ZDRAVSTVENI RADNIKE! Minić smatra da MINISTRI ZASLUŽUJU VEĆE PLATE od direktora domova zdravlja
-
Politika1 dan agoKAD TI JE TATA MINISTAR! Stevanovićev sin potražuje od Nove Željezare 160 miliona KM
-
Banjaluka2 dana ago“BANJALUČKO MORE” POSTAJE STVARNOST: Grad dobija šest kilometara novog šetališta uz Vrbas
-
Politika3 dana agoRASPRODAJA DJEDOVINE! Dug nas gura u provaliju, stranci nam uzimaju RIJEKE, ŠUME RUDNIKE!
-
Politika2 dana agoDODIK O “NERVOZNOM” telefonskom razgovoru sa Izetbegovićem! “JA SAM SE SMIJAO”
