Connect with us

Politika

SRPSKI PARLAMENTARCI U SARAJEVU PISALI VAŠINGTONU “BiH je utočište radikalnih islamista”

Predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH uputili su pismo američkom Senatu i Kongresu u kome su naveli da je BiH već dugo utočište radikalnih islamista i da nacionalističke politike najvećih bošnjačkih stranaka potvrđuju namjeru da BiH vladaju bez Srba i Hrvata.

Oni su u pismu istakli da u Federaciji BiH postoje sela u kojima stanovnici sprovode šerijatski zakon, kao i da su dijelovi BiH naseljeni Bošnjacima i dalje dom brojnim spavačkim ćelijama Al Kaide i ISIL-a koje bi potencijalno mogle biti aktivirane ako i kada stigne naređenje.

Takođe, naglašeno je da zapadne države treba da djeluju u skladu sa svojim bezbjednosnim interesima i poštuju međunarodno pravo tako što će podržati odavno zakasnjelo zatvaranje OHR-a i poštovati decentralizovanu ustavnu strukturu BiH.

Pismo su potpisali prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić, predsjedavajući Kluba – srpski klub Čedomir Jovanović i predsjedavajući Kluba srpskog naroda Sredoje Nović.

Pismo iste sadržine upućeno je i poslanicima u Evropskom parlamentu.

Oni su u pismu iznijeli pregled činjenica o aktuelnoj situaciji u BiH koji Srna prenosi u cijelosti:

ZNAČAJ POŠTOVANJA DEJTONSKOG SPORAZUMA

Republika Srpska, jedan od dva entiteta koji čine BiH, posvećena je očuvanju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i insistira na njegovom vjernom sprovođenju. Dejtonski sporazum ne samo da je osigurao mir u BiH – mir koji bez prekida traje već skoro 28 godina – nego je i uspostavio i ingeniozno ustavno uređenje kojim se obezbjeđuje stabilnost i demokratsko upravljanje u zemlji sa tri duboko podijeljena naroda (Bošnjaci koji su pretežno muslimani, Srbi koji su pretežno pravoslavni hrišćani, i Hrvati koji su pretežno hrišćani rimokatolici).

Ustav BiH – srž dejtonskog kompromisa – uveo je decentralizovani sistem koji svakom konstitutivnom narodu u BiH daje uvjeravanje da se neće naći pod dominacijom drugih naroda. To je učinjeno tako što je većina nadležnosti data entitetima koji čine BiH, a uvedeni su mehanizmi zaštite vitalnih interesa svih konstitutivnih naroda u BiH ponaosob.

Ove strukture i mehanizmi od ključne su važnosti za stabilnost BiH jer su politike upravljanja i preovlađujući pogledi na svijet tri konstitutivna naroda veoma različiti.

Na primjer, najveća bošnjačka politička stranka izrazito je islamističke orijentacije. Eliminisanje ustavnih elemenata podjele vlasti, dakle, nezamislivo je za Srbe i Hrvate u BiH. Republika Srpska dosljedno iskazuje svoju opredijeljenost za Dejtonski sporazum, koja podrazumijeva i posvećenost miru i punom poštovanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH.

Nažalost, sama srž Dejtonskog sporazuma – Ustav BiH – godinama je na udaru međunarodnog visokog predstavnika i drugih stranih aktera, koji nezakonitim prisvajanjem zakonodavnih ovlašćenja centralizuju BiH suprotno Ustavu BiH. Republika Srpska se suprotstavlja ovakvim nezakonitim postupcima i brani od dalje erozije Ustava BiH isključivo legalnim i mirnim putem.

Među onima koji pokušavaju da ukinu dejtonski kompromis su političari koji predstavljaju bošnjački narod u BiH, koji često poziraju kao postnacionalistički reformatori koji zagovaraju ono što nazivaju “građanskom državom” BiH. Niko ne treba da se zavarava ovim verbalnim lukavstvom. Budući da Bošnjaci čine neznatnu većinu stanovništva u BiH, “građanska” BiH koju ovi političari prizivaju bila bi zemlja kojom bi za Bošnjake vladali Bošnjaci.

Navedene nacionalističke politike najvećih bošnjačkih stranaka, kao i stalna nastojanja da ostvare prevagu u institucijama vlasti u BiH, potvrđuju njihovu namjeru da vladaju BiH bez Srba i Hrvata.

U međuvremenu, strane diplomate nastavljaju da krše svoju obavezu prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima – da se ne miješaju u unutrašnje stvari zemlje domaćina. Uplitanjem u unutrašnja pitanja BiH, strane diplomate pokušavaju da vladaju BiH iz stranih prestonica nipodaštavajući Dejtonski sporazum, suverenitet BiH i vladavinu prava.

Put BiH ka članstvu u EU Republika Srpska nastavlja da podržava nastojanja BiH da postane članica EU i sprovede reforme neophodne da se to postigne, u skladu sa podjelom nadležnosti iz Ustava BiH. Značajan napredak koji je BiH nedavno postigla u reformama neophodnim za početak pregovora o članstvu u EU pokazuje šta domaći lideri u BiH mogu postići kada im se ostavi prostor za dogovor.

Jedan korak koji je neosporno neophodan da bi BiH postala članica EU je zatvaranje OHR-a. EU je odavno prepoznala da OHR nije u skladu sa članstvom u Uniju, a opšte je poznato da prisustvo stranca koji tvrdi da ima diktatorska ovlašćenja u BiH ozbiljno podriva evropske integracije.

Druga reforma koja je očigledno potrebna da bi BiH krenula naprijed na putu ka članstvu u EU je da sudije Ustavnog suda BiH budu državljani BiH umjesto da strane sudije sa rezervisanim pozicijama čine blok koji ima prevagu.

Sud je u velikoj mjeri urušio sopstveni legitimitet u cijeloj BiH zbog dominacije stranih sudija (čija su mjesta trebalo da budu privremena mjera u trajanju od pet godina), zbog korupcije sudskih procesa miješanjem OHR-a i određenih stranih sila, kao i dugom listom neodbranjivih odluka suprotnih Ustavu BiH. Jedan bivši sudija Ustavnog suda čak je priznao da postoji “prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona”.

Ova korupcija sudskog procesa od spoljnih mešetara ne samo da je ozbiljno i opravdano dovela do nepoštovanja njegovih odluka, nego je ozbiljno narušila i poštovanje vladavine prava u BiH.

Kada se Ustavni sud jednom prilikom usudio da pokaže da ima bar neku mjeru nezavisnosti u odnosu na OHR-a prihvativši da razmatra OHR-ove odluke kojima je jasno povrijeđeno pravo na sudski proces, visoki predstavnik je opet odgovorio bezakonjem, poništivši odluku Suda, i dekretom da nijedan postupak OHR-a ne može biti predmet preispitivanja na bilo kom organu BiH.

EU je s pravom navela da je zamjena stranih sudija jedan od 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH i ova reforma mora biti završena bez ikakvog odlaganja.

Tek nakon nekoliko decenija odbijanja bošnjačkih stranaka da prihvate odavno zakasnjelu reformu u okviru koje bi strane sudije bile zamijenjene domaćim, Narodna skupština Republike Srpske je u junu 2023. godine donijela odluku da privremeno obustavi sprovođenje određenih odluka Ustavnog suda BiH dok to pitanje ne bude riješeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Republika Srpska se nada da će pitanje stranih sudija biti uskoro riješeno u paketu sa ostalih četrnaest ključnih prioriteta evropskih integracija.

NEZAKONITA I DESTABILIZUJUĆA DIKTATURA KRISTIJANA ŠMITA U BiH

Visoki predstavnik je institucija koju su strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma ovlastile da djeluje, sa strogo ograničenim mandatom, kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma i da stranama pomaže u njihovim naporima. Dejtonski sporazum nije dao ovlašćenje visokom predstavniku da nameće odluke ni BiH ni njenim građanima, a kamoli da diktatom donosi zakone i kažnjava izvan sudskog procesa.

Uprkos tome, od 1997. godine do danas, visoki predstavnici prisvajaju, bez ikakvog pravnog utemeljenja, pravo da u BiH vladaju i kažnjavaju dekretom, čime su prekoračili dejtonski mandat visokog predstavnika i odbacili cijeli demokratski sistem uspostavljen Ustavom BiH. Visoki predstavnici, jedan za drugim, ponašaju se nezakonito, kao kolonijalni guverneri, i agresivno nastoje, donošenjem antidemokratskih i pravno apsurdnih diktata, da krajnje decentralizovanu BiH koja je propisana Ustavom BiH zamijene unitarnom “građanskom” državom koja je bila ratni cilj bošnjačke vojske. Čak su i bivši visoki predstavnici priznali nezakonitost takvih postupaka.

Posljednji legitimno imenovani visoki predstavnik otišao je iz BiH 2021. godine, a Savjet bezbjednosti UN-a – jedino tijelo koje ima ovlašćenje da odobri imenovanje visokog predstavnika – nije dalo saglasnost na nasljednika na toj funkciji. Uprkos tome, penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit ubrzo je stigao u BiH, lažno tvrdeći da je novi visoki predstavnik. Otkako je stigao, Šmit impulsivno i opresivno koristi navodna diktatorska ovlašćenja, na osnovu kojih je izdao nekoliko desetina brzopletih, nepromišljenih odluka bez ikakvog demokratskog ili pravnog legitimiteta, čime je ozbiljno ugrozio političku stabilnost BiH.

Ostavljajući po strani činjenicu da Šmit nije legitimni visoki predstavnik, samokićenje diktatorskim ovlašćenjima nad BiH i njenim građanima su drska i šokantna zloupotreba vladavine prava. Niko, uključujući čak i visokog predstavnika koji bi bio legitimno imenovan, nema nikakva zakonska ovlašćenja da donosi zakone u BiH pukom odlukom.

Ovakav samproklamovani autoritet evidentno je suprotan ustavom definisanom demokratskom zakonodavnom sistemu u BiH i usko postavljenom mandatu visokog predstavnika prema Dejtonskom sporazumu, pored toga što krši najosnovnija ljudska prava zagarantovana međunarodnim pravom.

Šmit je bezobzirno nametnuo vještačke zakone, uključujući i novi opresivni “zakon” kojim je uveo krivične kazne za one koji ne sprovode njegove nezakonite odluke. Naime, uvjeren da je njegova riječ zakon, Šmit je nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”.

Iako su visoki predstavnici kršili Ustav BiH i Dejtonski sporazum nametanjem brojnih zakona BiH tokom dugog niza godina, nijedan se nikada nije usudio da kriminalizuje odbijanje da se poštuju njegovi tobožnji zakoni. Šmitov pokušaj da kriminalizuje neizvršavanje nezakonitih odluka označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ona, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

Šmit je zaprijetio i da će direktno, van sudskog postupka, kazniti zvaničnike Republike Srpske koji mu ne udovolje. Pravnici, novinari, pa čak i bivši visoki predstavnici, uvažavaju da Šmitova nezakonita vladavina odlukama i prijetnje vansudskim kažnjavanjem predstavljaju prijetnju po budućnost BiH i očigledno krše prava građana BiH zagarantovanih međunarodnim konvencijama kojima je BiH pristupila.

Odgovarajući na Šmitovo bezakonje i želeći da sačuva vladavinu prava, Narodna skupština Republike Srpske je u junu usvojila zakon kojim se prekida objavljivanje nezakonitih odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske. Nakon što je predsjednik Republike Srpske učinio Ustavom propisan proceduralni korak kojim se proglašava zakon usvojen na Narodnoj skupštini, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega na osnovu Šmitovog novog lažnog “zakona”.

Ukratko, funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, pred neustavnim sudom, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovanih zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše.

Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana politička i vojna sila. Upražnjavanje ove bezgranične, tiranske moći mora da prestane.

RADIKALNI ISLAMISTIČKI POKRETI U BiH

BiH je već dugo utočište radikalnih islamista. Jedan bivši mudžahedin rekao je za Bi-Bi-Si da je BiH “kolijevka” modernog džihadističkog pokreta i da je ta titula, nažalost, zaslužena.

Tokom ’90-ih, na stotine džihadista, uključujući Osamu bin Ladena i dvojicu otmičara aviona 11. septembra, stigli su tada u BiH kao pomoć bošnjačkoj vojsci u borbi protiv Srba i Hrvata. Bošnjačka vojska uključila je strane džihadiste u odred “El mudžahid”, poznat po teroru nad borcima i civilima i serijskim odrubljivanjem glava. Iako je većina stranih džihadista napustila BiH nakon rata, njihovi lokalni sljedbenici su ostali i raspiruju radikalnu islamističku ideologiju širom BiH, uz saglasnost blagonaklonih bošnjačkih zvaničnika iz Sarajeva.

Da je selafijska ideologija našla plodno tlo u BiH pokazuje činjenica da je, procentualno gledano u odnosu na sve ostale evropske zemlje, BiH dala najveći broj građana u redove ISIL-a. Nažalost, ISIL-ove regrute koji su se vratili u BiH sudovi su osudili na minimalne kazne. Kako Stejt dipartment navodi u svom izvještaju o terorizmu za BiH iz 2018. godine, “strani teroristički borci često dobijaju kaznu ispod najniže zaprijećene krivičnim zakonom BiH”.

Štaviše, počinioci mnogih najgorih terorističkih napada u proteklih 25 godina povezani su sa BiH, među njima su napadi 1998. na ambasade SAD-a u Najrobiju i Dares Salamu, napadi 11. septembra, bombaški napad na voz u Madridu 2004. i napadi u Parizu 2015. godine.

Najveća stranka koja predstavlja većinsku nacionalnu grupu u BiH, Bošnjake, eksplicitno je islamistička u svojoj ideologiji. NJen osnivač, kog stranka izuzetno poštuje, napisao je 1990, godine i kada je stranka osnovana, da “islamski pokret treba i može prići preuzimanju vlasti čim je moralno i brojno toliko snažan da može ne samo srušiti postojeću neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast”.

U Federaciji BiH postoje sela u kojima stanovnici sprovode šerijatski zakon. Dijelovi BiH naseljeni Bošnjacima i dalje su dom brojnim spavačkim ćelijama Al Kaide i ISIL-a koje bi potencijalno mogle biti aktivirane ako i kada stigne naređenje. U savjetima za putnike objavljenim u julu 2023. godine, američki Stejt dipartment kaže: “Terorističke grupe i dalje planiraju moguće napade u BiH. Teroristi mogu izvršiti napad sa tek nekim ili bez ikakvog prethodnog upozorenja…”.

U maju ove godine, francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen rekao je da je primarni rizik za Evropu i Francusku “sunitski islamistički terorizam”. Prema situaciji iz oktobra ove godine, izvještaji italijanskih obavještajnih službi govore da u BiH djeluje do dvadeset islamističkih terorističkih grupa.

Iako se čini da je bezbjednosna situacija stabilna u dijelovima BiH koji su naseljeni Hrvatima i Srbima, nažalost, većina sarajevskih političkih institucija i medijskih kuća nije spremna da se suoči sa ovim problemom, nego radije povlađuje latentnim antisemitskim strujama u bošnjačkom društvu.

Kada se sagleda ova realnost, aktuelni rat između Hamasa i Izraela pogoršaće i ovaj raskol u društvu BiH i donijeti novi sloj diplomatskih i bezbjednosnih problema u zemlji. U svjetlu ovih činjenica, neobjašnjivo je da OHR, uz podršku mnogih zapadnih država, pokušava da centralizuje BiH, koncentrišući na taj način svu vlast u rukama Bošnjaka i jačajući islamistički vrh u Evropi.

Zapadne države, umjesto toga, treba da djeluju u skladu sa svojim bezbjednosnim interesima i poštuju međunarodno pravo tako što će podržati odavno zakasnjelo zatvaranje OHR-a i poštovati decentralizovanu ustavnu strukturu BiH.

Uprkos trenutnim turbulencijama u BiH, Republika Srpska je uvjerena da BiH može uspjeti i postati prosperitetna članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavnog uređenja BiH i obnovu demokratske samouprave.
Nezavisne

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ “Prevarili su narod u Srpskoj – SADA IMAMO TRI DODIKA”

“Na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika”, rekao je za N1 visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. Centralna izborna komisija BiH je na jučerašnjoj sjednici donijela naredbu kojom se nalaže Glavnom centru za brojanje da izvrši ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića sa redovnih biračkih mjesta i utvrdi rezultate izbora u osnovnim izbornim jedinicama. Međutim, riječ je o svega nekoliko glasačkih mjesta. Kako komentarišete odluku CIK-a?

Ono što je Centralna izborna komisija donijela u ovom momentu neće uticati na ono što je bilo prekrajanje volje birača na velikom broju biračkih mjesta u tri grada koja su apostrofirana kao mjesta gdje su se desile najveće krađe. I prosto možemo konstatovati da ono što će se sada tim kontrolnim brojanjem prebrojati i utvrditi će vjerovatno odgovarati onome što je i napisano u zapisnicima.

Međutim, to nije suštinska krađa koja se je desila na ovim izborima i na svim prethodnim izborima sudeći po onome što mi sada možemo da zaključimo, jer prosto izbori se pokradu u toku izbornog dana na način što ljudi, koji nemaju taj identitet, izlaze na biračka mjesta, glasaju uime ljudi koji ne izlaze, lažno se potpisuju i suštinski da bi došli do toga da se ispita da li je na neko mjesto došlo do izbornih prevara, trebalo bi utvrditi da li potpisi ljudi koji su izašli na izbore odgovaraju autentičnim grafoskopskim dešifratima onih ljudi koji su tu stvarno.

Ja odgovorno tvrdim da bi veliki broj potpisa u ova tri grada, Doboj, Zvornik i Laktaši, bio različit u odnosu na one autentične potpise ljudi koji su stvarno ti koji su registrovani na tim biračkim mjestima, a prosto bi došlo do toga da i ono što se desilo na izborima u Doboju kada su oni ponavljani, da se utvrdi da imamo prevare koje se dešavaju u toku izbornog dana kada se kutije zatvore, odnosno kada se vreće zatvore, a oni koji to rade se pobrinu da sve što se nalazi unutra odgovara i po broju.

Šta konkretno SDS preduzima kada je riječ o osporavanju izbornih rezultata?

Da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača, svih birača u Republici Srpskoj, ne bude izobličena, da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača svih birača u Republici Srpskoj ne bude izobličena, da ne bude prekrojena. Kad imamo samo jedan ukraden glas to je dovoljan argument da se na neki način promijeni volja birača i da se na neki način usmjeri izborni proces u jednom potpuno drugom pravcu.

Ako pratimo trendove, ako posmatramo kako se to obezbijeđuje da bude provođenje izbora u skladu sa zakonom, da bude provođenje izbora onako kako bi to zaista trebalo da bude u skladu sa demokratijom, onda možemo da zaključimo da i broj izašlih birača koji su na ovim biračkim mjestima odudara od onog prosječnog i na ostalim biračkim mjestima u okviru tih gradova, a daleko odudara od broja birača koji su izašli na izborima u cijeloj Republici Srpskoj.

Stiče se utisak da ni opozicija nije uspjela motivisati građane da u dovoljnom broju izađu na izbore?

Dakle, da bi se izlaznost na izbore na neki način podigla na jedan nivo koji je zadovoljavajući, koji može da donese promjene, pored one medijske kampanje koja se vodi, potrebno je voditi i organizacionu kampanju kroz strukture političkih partija, u ovom slučaju Srpske demokratske stranke, koja je nažalost i ovaj put pokazala svoje manjkavosti u jako velikom broju odbora.

Da bi mi mogli da pričamo o nekim stvarima koje treba drugi da urade, prije svega moramo pogledati sebe u lice i reći šta je to do nas, šta je to do našeg samog izbornog štaba i naše organizacije, koja je na određenim mjestima nije dala odgovore na pitanja koja su se trebala postaviti prije samog izbornog procesa i dati adekvatne odgovore.

Ja sam potpuno siguran da postoji dovoljan broj i stranačkih, a i nestranačkih ljudi koji bi bili spremni da se uhvate u koštac i bore za izbornu volju i na taj način osiguramo da naši kandidati, u ovom slučaju naš kandidat pobjedi, nešto bolja organizacija, u ovom slučaju opozicije bila. Ja sam potpuno siguran da bi se u najmanje 50 jedinica lokalne samouprave obezbijedilo da izađe na izbore minimalno po 300 ljudi i to je u jednom zbiru, odnosno minimalno 15.000 ljudi i onda pored svih krađa koje su se desile, ja sam potpuno siguran da nas u tom slučaju ne bi mogli ukrasti.

Kako se izlaznost varira od grada do grada, zavisno od toga da li Srpska demokratska stranka i ostatak opozicije imaju dobru organizaciju u okviru tih gradova, ili su birači prepušteni sami sebi, odnosno svojoj volji da izlaze na izbore, ili ih sama stranačka organizacija na neki način motiviše, mobiliše i skreće im pažnju o bitnosti ovih izbora.

U međuvremenu Republika Srpska, kao i BiH ima tročlano predsjedništvo. Kako to komentarišete?

Vidjeli smo onu posjetu u Mađarskoj gdje idu i Milorad Dodik, gospođa Trišić Babić i Siniša Karan. Pa to je jedna zaista smiješna situacija. To je jedna nakaradna situacija koja priliči, evo mora da kažem, samo nama. I mi imamo opet tu situaciju koju bez obzira ko bio predsjednik, jedna osoba u cijeloj Republici Srpskoj se pita, ona je odgovorna za sve.

Pitaju se i građani, pa se pitaju kako to Milorad Dodik i dalje koristi privilegije nekoga ko je entitetski predsjednik?

O tom treba da se pozabave svi oni organi u Republici Srpskoj koji treba da vode računa da li neko zloupotrebljava položaj, da li se neko lažno predstavlja, da li koristi neke resurse kojima ne može, na osnovu funkcije koju trenutno ima, biti na raspolaganju. Jer to je prosto diskriminacija.

Ukoliko to može da dobije kao neko ko je obični stanovnik Republike Srpske i predsjednik jedne političke partije i koristi sve resurse Republike Srpske-a od helikopterskog servisa, pratnji i svega ostalog, zašto to ne mogu ostali stanovnici? Što su oni manje važni ili predsjednici nekih drugih političkih partija? Mi smo mogli da pretpostavimo da će to biti tako.

Uostalom, na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika.

(N1)

Nastavi čitati

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Aktuelno