Privreda u Republici Srpskoj bilježi gubitke. Svaku privredu najviše pokreće industrija, a insdurstijska proizvodnja u Srpskoj je u značajnom padu, i to čak za 9,3  odsto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, prema podacima Privredne komore.

Zanemariv rast bruto domaćeg proizvoda, čime se Vlada hvali, ne oslikava pravo stanje u privredi.

Stabilno tržište, ulaganje u privredu, modernizacija  i odgovarajući kadar, odsnosno znanje, kombinacija je za uspješnu privredu.

U Republici Srpskoj, pored konstantne političke krize, nema ni modernizacije, niti značajnog ulaganja.

Premijer Savo Minić opravdava loše stanje rastom BDP-a, koji je veći za 2,1 odsto u prvom tromjesečju.

„Imamo činjenicu da imamo rast BDP-a i imamo činjenicu da u četiri grane imamo pad industrijske proizvodnje i prerađivačke, ali isto tako imamo u nekoliko industrijskih grana gdje nemamo taj pad i zadužio sam ministra, koji je neprestano u pregovorima sa našim privrednicima, upravo da vidimo onaj dio, koji će Vlada, ovim granama koje se nalaze u padu industrijske proizvodnje, da pomogne“, kaže Minić.

Ovaj rast ostvarili su trgovina, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, saobraćaj, informacije i komunikacije, sve ono što ne priža konstantnu dobit, kao industrija.

Pad proizvodnje zabilježen je u svim područjima djelatnosti, pokazuju podaci Privredne komore.

Predsjednik ove institucije Goran Račić kaže da je spas u domaćoj proizvodnji.

„Mislim da moramo podsticati domaću prerađivačku industriju, posebno sektor hrane i prehrambene industrije, tu nam leže ogromne rezerve i ukoliko bi planski pristupili povećanju proizvodnje, mislim da bi mogli dobiti adekvatne rezultate.

Ako uvozimo u BiH godišnje preko 500 miliona maraka mesa, u Republici Srpskoj negdje oko 200 miliona maraka mesa, mislim da je onda potrebno ispitati naše domaće kapacitete, ispitati spremnost naših porizvođača, obaviti razgovor sa prerađivačima i na taj način definisati plan da u naredne tri godine izvršimo supstituciju uvoza mesa povećanjem domaće proizvodnje. Ako bi tako pristupili i u nekim drugim granama, onda bi mogli imati rezultate“, kaže Račić.

Gašenjem domaće proizvodnje sve više zavisimo od uvoza, gdje se bilježi rast od 3,2 odsto. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da se mora ozbiljnije pristupiti oporavku privrede.

„Ako se ne pomogne privreda, poljoprivreda i stočarstvo, to su neke grane koje su značajne u Srpskoji i BiH, bojim se da ćemo doći do toga da nemamo više šta da proizvedemo i za koga da proizvedemo. Briga o privredi i podršci privrede, mora poteći, ili zahtevi moraju poteći, od privrednih komora, granskih udruženja, udruženja poljoprivrednika, jer dozvoliti da se izmiri dug prema Viaduktu od 110 miliona, da toliko dugujemo farmerima i poljoprivrednim proizvođačima, je nedopustivo“, kaže Pavlović.

Veliki problemu industriji je i zastarjelost mašina, nestručan kadar, i nedovoljna analiza tržišta, i upoređivanje sa uspješnim ekonomijama, što bi pokazalo šta privredi najviše nedostaje.

Predsjednik Gradskog odbora Pokreta „Sigurna Srpska“ u Bijeljini, Miloš Stanišić, gostujući u jutarnjem programu BN televizije, najavio je niz konkretnih inicijativa usmjerenih na unapređenje položaja mladih i stvaranje zdravijeg društvenog ambijenta.

Stanišić je kao jedan od prioriteta svog djelovanja izdvojio uvođenje „civilnog roka“ za mlade od 18 do 25 godina, projekat koji je pokrenut u Banjaluci.

On je pojasnio da se ne radi o klasičnoj vojnoj obuci, već o programu edukacije i osposobljavanja mladih za životne izazove.

„Civilni rok je prilika da mladi kroz 20 radnih dana steknu radne navike, druže se i nauče vještine koje su im potrebne u svakodnevnom životu. Naš cilj je da ih pripremimo za vanredne situacije, poput poplava, kada je neophodno da mladi ljudi znaju kako da reaguju i pomognu zajednici“, istakao je Stanišić.

On je potvrdio da će Pokret „Sigurna Srpska“ uskoro podnijeti zvaničnu inicijativu nadležnim institucijama u Bijeljini kako bi se ovaj model implementirao i u lokalnoj zajednici.

Pored civilnog roka, Stanišić je naglasio važnost uvođenja školskih uniformi. Prema njegovim riječima, uniforme su ključne za postizanje socijalne jednakosti jer brišu vidljive klasne razlike među učenicima i smanjuju vršnjački pritisak.

Kao treću ključnu tačku svog programa, Stanišić je apostrofirao borbu protiv poroka. Kladionice je nazvao „pošasti“ i naglasio da je neophodno sistemski urediti zonu oko obrazovnih institucija kako bi se mladi zaštitili od direktnog uticaja kockanja.

Zaključujući gostovanje, Stanišić je poručio da su ove mjere dio šire strategije za stvaranje „zdrave nacije“, te pozvao nadležne u Bijeljini na saradnju, ističući da se ovakve inicijative moraju izdignuti iznad dnevne politike u korist budućih generacija.

Iako nas od zvaničnog početka izborne kampanje za Opšte izbore u BiH dijele tri mjeseca, čini se da je kampanja uveliko u toku.

Stranački skupovi su prilika da se pošalju poruke potencijalnim glasačima i tu priliku partijski lideri ne propuštaju.

Osokoljen ukidanjem američkih sankcija, Milorad Dodik, koji se i dalje nalazi na čelu SNSD zbog peripetija oko provođenja pravosnažne presude Suda BiH, prkosno tvrdi da će vladajuća koalicija koju predvodi opet pobijediti – jer ne smije izgubiti.

– Možete da nas ne volite, možete da nas mrzite, možete da igrate šah, možete da zovete i navijate video igrice dokle god hoćete, poručio je nedavno predsjednik SNSD Milorad Dodik.

Politički analitičari Tanja Topić i Mladen Bubonjić kažu da je u pitanju klasično mahanje partijskim zastavama i slanje poruka o vlastitoj političkoj snazi. Kategorični su da će kampanju opet nositi Dodik, što pobija njegovu tezu o SNSD-u kao najvećem rasadniku dobrih kadrova.

– To pokazuje da je on već krenuo u kampanju i da će on biti taj koji odreduje njen tok, iako neće biti kandidat, ističe Topić.

Što se tiče Dodikovih poruka javnosti, analitičari naglašavaju da se one mogu podvesti pod klasičnu političku komunikaciju.

– Nijedan lider stranke ili koalicije neće izjaviti da ne očekuje dobar rezultat, nego upravo suprotno, kaže Bubonjić.

Naši sagovornici su saglasni da SNSD jeste u prednosti u odnosu na rivale, prvenstveno zbog kontrole nad institucijama i zloupotrebe budžetskih sredstava. Ipak, ističu da je pobjednička euforija koju promovišu, klasična manipulacija koja se prethodnih godina često pokrivala krađom glasova.

Vladajuće stranke u Republici Srspkoj su uveliko u kampanji, koristeći budžetske resurse i institucionalne pozicije za promociju svojih politika. Zbog manjkavosti Izbornog zakona BiH, preuranjena kampanja nije kažnjiva sve dok stranačke kandidature ne budu ovjerene od strane CIK-a.

BN