Connect with us

Zdravlje

ŠTA JE MENINGITIS I KAKO SE DOBIJA? Saznajte više o vrstama i načinu liječenja

Pročitajte sve o meningitisu – koji oblici postoje, koje simptome izaziva, kako se prenosi i liječi.

Gotovo da nema osobe koja nije čula za meningitis, i svi uglavnom znaju da ova infekcija “nije naivna”, tj. da može da bude opasna, ali mnogi ne znaju šta je tačno niti kako se prepoznaje, liječi.

Meningitis je zapaljenje tečnosti i tri membrane koje okružuju mozak i kičmenu moždinu. Najčešći uzroci meningitisa su viralne i bakterijske infekcije, a još neki od uzroka mogu da budu kancer, gljivice i reakcije na neke lijekove.

U nekim slučajevima, virusni i bakterijski meningitis je zarazan, a može da se prenese putem kašlja, kijanja ili bliskog kontakta.

Virusni meningitis najčešće prolazi bez liječenja, mada je terapija u nekim slučajevima potrebna.

Bakterijski meningitis je zarazan i može da bude smrtonosan ako se ne liječi.

Simptomi meningitisa
Simptomi viralnog i bakterijskog meningitisa na početku mogu da budu slični, ali obično su ozbiljniji kada je u pitanju bakterijski meningitis. Simptomi takođe mogu da variraju u zavisnosti od starosti oboljele osobe.

Simptomi viralnog meningitisa:

Smanjen apetit
Iritabilnost
Povraćanje
Dijareja
Osip
Respiratorni problem

Simptomi bakterijskog meningitisa

Ono što je karakteristično je da se simptomi bakterijskog meningitisa pojavljuju iznenada, a mogu da uključuju:

Izmijenjeno mentalno stanje
Mučninu
Povraćanje
Osjetljivost na svjetlost
Iritabilnost
Glavobolje
Groznicu
Ukočenost u vratu
Ljubičasta područja na koži koja podsjećaju na modrice
Pospanost
Letargiju

Ukoliko imate bilo koji od ovih simptoma, odmah potražite pomoć ljekara jer bakterijski i virusni meningitis može da ima i smrtni ishod.

Simptomi gljivičnog meningitisa

Simptomi gljivičnog meningitisa su slični kao i kod drugih vrsta infekcije, a mogu da uključuju:

Mučninu
Povraćanje
Osetljivost na svetlost
Ukočenost u vratu
Groznicu
Glavobolje
Malaksalost
Konfuziju ili dezorijentisanost
Gljivični meningitis

Ovaj oblik meningitisa je redak, a javlja se kada gljivica inficira telo i proširi se krvotokom do mozga i kičmene moždine. U većem riziku od razvoja ovog oblika meningitisa su ljudi sa oslabljenim imunim sistemom, poput obolelih od kancera ili HIV-a.

Parazitski meningitis

Takođe je ređi neko viralni i bakterijski oblik ove infekcije, a izazivaju ga paraziti koji se nalaze u prljavštini, izmetu, na nekim životinjima i hrani, poput puževa, sirove ribe, živine…

Nezarazni meningitis

Ovaj oblik bolesti zapravo nije infekcija, već redak oblik meningitisa izazvan drugim medicinskim stanjima ili lekovima.
Lečenje meningitisa

Način liječenja meningitisa zavisi i od toga koji je oblik infekcije u pitanju.

Bakterijski meningitis zahtijeva hitnu hospitalizaciju, a rana dijagnoza i liječenje mogu da spriječe oštećenje mozga i smrt. Liječi se intravenskim antiobioticima i steroidima.

Viralni meningitis može da prođe sam od sebe, ali u nekim slučajevima je potrebno liječenje intravenoznim antiviralnim lijekovima.

Koliko je zarazan meningitis

Neke vrste, poput gljivičnog, parazitskog i nezaraznog meningitisa se ne prenose.

Međutim, viralni meningitis je zarazan, a širi se u kontaktu sa tjelesnim tečnostima, uključujući sekret, izmet i pljuvačku. Kapljice mogu da se prošire kijanjem ili kašljanjem, a kontakt sa oboljelom osobom ne mora da bude direktan da bi se infekcija prenijela.

Bakterijski meningitis, koji je i najopasniji, takođe može da bude zarazan, u zavisnosti od toga koja je bakterija uzrok. Širi se dužim kontaktom sa inficiranom osobom, pa su škole, vrtići, bolnice, fakulteti i uopšte mjesta gdje ljudi i djeca duže borave zajedno, mjesta gdje se najviše prenosi.

Zdravlje

OPASAN ZA PČELE ALI I ZA LJUDE: Orijentalni stršljen neminovan i u BiH

Orijentalni stršljen nakon Slovenije, otkriven je i u Hrvatskoj poslije više od 50 godina, a prema mišljenju stručnjaka, njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu je neminovan. Najveći problem imaće pčelari, koji mogu očekivati gubitke u košnicama, a ovaj stršljen opasan je i za ljude.

Prema riječima docenta doktora Rajka Roljića sa Katedre za zoologiju banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, orijentalni stršljen (Vespa orientalis) je vrsta koja se posljednjih godina širi iz svog prirodnog areala prema centralnoj i zapadnoj Evropi.

“Njegovo pojavljivanje u Sloveniji i Hrvatskoj logičan je nastavak tog procesa, jer klimatske promjene i blaže zime omogućavaju ovakvim vrstama da opstanu u područjima gdje ranije nisu mogle. Za Bosnu i Hercegovinu je realno očekivati da se u narednom periodu pojavi, posebno u južnim i primorskim dijelovima, gdje klima pogoduje njegovom razvoju”, objašnjava Roljić za “Nezavisne novine” dodajući da trenutno nema zvaničnih potvrda o njegovom prisustvu kod nas.

Kada je riječ o opasnosti, prema mišljenju Roljića, orijentalni stršljen u osnovi predstavlja rizik sličan domaćem evropskom stršljenu.

“Njegov ubod je bolan i može biti opasan za ljude koji su alergični na ubode insekata, ali nije agresivan prema ljudima ako se ne osjeti ugroženim. Poseban problem može predstavljati za pčelarstvo, jer se hrani pčelama i može izazvati gubitke u košnicama, što je razlog za zabrinutost u zemljama u kojima se širi”, navodi on dodajući da ne predstavlja veliku opasnost za opštu populaciju ljudi, ali da može imati negativan uticaj na lokalne ekosisteme.

“Najvažnije je da građani ostanu informisani i da se o eventualnim nalazima obavijeste stručne institucije”, poručuje Roljić za “Nezavisne novine”.

Sa ovim problemom upoznat je i Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, koji ističe za “Nezavisne novine” da postoji opasnost, ali istovremeno se nada da će mu naš stršljen biti konkurencija.

“Mi imamo inače u zadnje vrijeme problem sa stršljenovima i osovima, ali nažalost, moram reći da mi očekujemo i dolazak parazita Tropilaelaps, koji je još opasniji od tog stršljena. Već je došao do zapada Rusije i Ukrajine. Očekujemo i njega za godinu-dvije. Tako da, nažalost, pored promjene klime i sve lošijih pčelarskih sezona, bićemo na još većim iskušenjima zbog štetnika košnice čiju pojavu očekujemo u narednih nekoliko godina”, kaže Marković.

Kada je riječ o Hrvatskoj, orijentalni stršljen viđen je u okolini Splita, a osim po boji, ne razlikuje se od stršljenova na kakve smo naviknuli.

Sa druge strane, njegova gnijezda u Sloveniji su otkrivena na području starog dijela Kopra.

Kako pišu slovenački mediji, njihova gnijezda slična su onima autohtonog evropskog stršljena, a tokom jedne godine u njima se može razviti više matica, što znači i više gnijezda u narednoj godini, za razliku od domaće vrste.

“Orijentalni stršljen teže opstaje u područjima sa hladnijim zimama, pa smo se nadali da mu klima u našoj zemlji neće odgovarati, ali se to, nažalost, nije pokazalo tačnim. Klimatske promjene donijele su nam blaže zime, a pojedinačne primjerke ove vrste viđamo u Primorskoj već dvije godine. Do ove godine kod nas nisu bila registrovana gnijezda, pa nismo očekivali veće probleme zbog prisustva ove alohtone vrste”, naveli su iz slovenačkog saveza pčelara, prema čijoj procjeni na području Kopra ima blizu 30 njihovih gnijezda.

Nastavi čitati

Zdravlje

VELIKI UTICAJ NA ZDRAVLJE! Ovo je 5 stvari koje nikako NIJE DOBRO raditi pred spavanje

Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i cjelokupno zdravlje.

I ako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje. Stručnjaci i doktori upozoravaju da male promjene u večernjoj rutini mogu napraviti veliku razliku.

Korišćenje telefona i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Savjetnici za zdravlje naglašavaju da osobe koje koriste telefon ili računar neposredno prije spavanja često teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.

Kasna i obilna večera
Prema mišljenju nutricionista, kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sustav, što može dovesti do žgaravice i nemirnog sna. Mnogi od njih savjetuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska u krevet.

Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti utisak opuštenosti, stručnjaci ističu da on zapravo narušava strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i ujutro se osjećaju umorno.

Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina važna je za smirivanje uma i tijela. Ako odmah iz užurbanog dana odemo u krevet bez opuštanja – bilo čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i nekvalitetan.

Predugo gledanje televizije neposredno prije spavanja

Mnogi smatraju gledanje televizije naveče bezazlenim, no doktori upozoravaju da predugo sjedenje pred ekranom može odgoditi prirodni osjećaj pospanosti. Osim toga, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.

Uvođenje zdravijih večernjih navika može značajno poboljšati kvalitetu sna i opšte zdravlje, a male promjene često čine najveću razliku, prenosi N1.Dakle, prema raznim stručnjacima, ovo su neke od najštetnijih večernjih navika.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Aktuelno