Jedan stanovnik s područja jezera Tahoe pozitivan je na kugu, potvrdili su kalifornijski zdravstveni funkcioneri.

Vjeruje se da se osoba zarazila ugrizom buve tokom kampovanja na području Južnog jezera Tahoe. Pacijent se trenutno oporavlja kod kuće pod nadzorom ljekara, navodi se u saopštenju okruga El Dorado, piše CNN.

“Kuga je prirodno prisutna u mnogim dijelovima Kalifornije, uključujući i viša područja okruga El Dorado”, izjavio je Kyle Fliflet, vršilac dužnosti direktora javnog zdravstva okruga. “Važno je da pojedinci preduzmu mjere opreza za sebe i svoje kućne ljubimce kada borave na otvorenom, posebno tokom šetnje, planinarenja ili kampiranja u područjima gdje obitavaju divlji glodari.”

Šta je kuga i koliko je česta?

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama godišnje se zabilježi prosječno sedam slučajeva kuge kod ljudi. Bolest uzrokuje bakterija Yersinia pestis, a prenosi se ugrizom zaraženih buha ili kontaktom sa zaraženim životinjama. Simptomi se obično javljaju unutar dvije sedmice od izloženosti i uključuju groznicu, zimicu, slabost i natečene limfne čvorove. Infekcija se uspješno liječi uobičajenim antibioticima.

CDC napominje da se većina slučajeva kuge u SAD-u javlja u ruralnim područjima na zapadu zemlje. Kalifornijski odjel za javno zdravstvo redovno prati populacije glodara, a ove je godine na području bazena Tahoe zabilježio četiri slučaja zaraze kod životinja. Prije ovog slučaja, posljednja zabilježena zaraza kod čovjeka na tom području dogodila se 2020. godine.

Kako bi se spriječila zaraza, CDC savjetuje uklanjanje potencijalnih staništa za glodare čišćenjem grmlja, hrpa kamenja i otpada. Preporučuje se i korištenje repelenata protiv insekata, primjena sredstava protiv buha na kućnim ljubimcima te izbjegavanje spavanja s kućnim ljubimcima koji slobodno lutaju u područjima gdje je zaraza endemska, prenosi Index.

Srce radi težak i zahtjevan posao, pumpa krv i hranljive materije u vaše organe i pod pritiskom je svake sekunde svakog dana. To je u prosjeku 60 do 100 otkucaja u minuti, a ako je više, govorimo o tahikardiji.

Ako vam je srce zdravo, tahikardija je uglavnom samo neprijatna i privremena pojava. Međutim, ako je u pitanju bolesno srce, tahikardija može biti opasna po život. Međutim, nije svaki brz otkucaj srca problem.

Na primjer, dječija srca kucaju mnogo brže od odraslih, a takođe je povećan broj otkucaja srca kod osoba niskog rasta i kod žena. Neki uslovi takođe mogu izazvati tahikardiju. Evo nekoliko razloga zašto vam srce može brže kucati:

Stres

Kada ste pod stresom, oslobađa se hormon kortizol, koji utiče na vaš otkucaj srca i povećava krvni pritisak, što dovodi do ubrzanog pulsa. Ovo je normalna reakcija na stres i možete isprobati vježbe opuštanja kao što je meditacija da biste se smirili.
Pretjerana stimulacija

Za to mogu biti krivi kafa, alkohol, nikotin ili ADHD lijekovi, jer mogu izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Ako su ovo okidači, pratite zdravu ishranu i ograničite unos ovih supstanci. Prema smjernicama, maksimalni unos kofeina za odrasle ne bi trebalo da prelazi 400 miligrama dnevno.
Dehidracija

Kada ste dehidrirani, vaš efektivni volumen krvi se smanjuje, što snižava vaš krvni pritisak, što može dovesti do povećanja broja otkucaja srca dok vaše tijelo nadoknađuje smanjenu zapreminu krvi.

Anksioznost

Anksiozni poremećaji su najčešća mentalna bolest na svijetu. Anksioznost oslobađa kortizol, koji ubrzava rad srca i podiže krvni pritisak. Možete se smiriti fokusiranjem na svoje disanje. Stavite ruku na stomak i fokusirajte se na udisanje i izdisanje, brojanje. Uradite ovu vježbu 10 sekundi, ponavljajući ako je potrebno.
Nedostatak sna

Ovo je čest uzrok brzog otkucaja srca. Nedostatak sna ometa hormone i može izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Stručnjaci preporučuju sedam do devet sati sna za potpuni oporavak.

Bol

Prema riječima stručnjaka sa klinike Mejo, akutni bol takođe izaziva oslobađanje hormona stresa, a sve njegove negativne efekte smo već naveli. Bez obzira da li je bol uzrokovan prelomima, ranama ili nekim drugim zdravstvenim stanjem, ako se liječi, otkucaji srca će se vratiti u normalu, prenosi Kurir.

Ako vas ne privlači pomisao na dizanje tegova ili trčanje na traci u teretani, možda će vam najnoviji trend vježbanja koji dominira društvenim mrežama pomoći: japansko intervalno hodanje.
Ideja hodanja je jednostavna: naizmjenično kombinujte 3 minuta brzog i 3 minuta sporog hoda, idealno 30 minuta odjednom.

“Brzi tempo hodanja je obično dovoljno brz da ne možete da koristite duge rečenice”, rekao je dr Kristijan Karstoft, vanredni profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji je proučavao ovu metodu, “A onda su spori intervali toliko spori da se možete oporaviti”.

Dodao je da ljudima često može da bude teško da hodaju dovoljno sporo tokom ovih intervala.

Karstoft je rekao da je pristup posebno pogodan za ljude sklone povredama pri trčanju, jer hodanje manje opterećuje zglobove, ili za osobe srednje ili starije dobi koje ne treniraju redovno.

Ljudi koji su već u prilično dobroj formi, rekao je, trebalo bi da trče ili džogiraju u intervalima kako bi osjetili slične koristi.

Režim je sličan visokointenzivnom intervalnom treningu (HIIT). Dr Šon Filips, profesor sporta i fiziologije vježbanja na Univerzitetu u Edinburgu, rekao je: “Visokointenzivno vježbanje može dati slične koristi kao i vježbanje umjerenog intenziteta, ali u kraćem vremenskom okviru (ili) s manjim obimom vježbanja. Korišćenje visokog intenziteta daje tijelu veći podsticaj za prilagođavanje”.

Međutim, ne mogu svi da praktikuju ovaj tempo. Filips je rekao da bi ljudi koji su manje aktivni ili u formi trebalo da počnu s normalnim hodanjem, a zatim da postepeno prelaze na intervalno hodanje.

“Jedan od načina za uspješno izvođenje visokointenzivnog treninga jeste da to radite sa naizmjeničnim intenzitetima, što znači trening zasnovan na intervalima”, rekao je Karstoft.

Iako je intervalno hodanje visokog intenziteta nedavno postalo popularno na TikToku, gdje entuzijasti dijele video-snimke sebe kako ozbiljno koračaju gradskim parkovima, ideja datira više od 20 godina unazad kada su naučnici u Japanu počeli da je proučavaju kod osoba srednje i starije životne dobi.

Prema jednoj japanskoj studiji, koja je obuhvatila analizu podataka 139 zdravih učesnika prosječne starosti od 63 godine, ljudi koji su vježbali intervalno hodanje visokog intenziteta četiri ili više dana u nedjelji tokom perioda od pet mjeseci povećali su svoj aerobni kapacitet, što ukazuje na poboljšanje fizičke spremnosti.

Štaviše, ova poboljšanja su bila veća nego kod učesnika koji su vježbali hodanje kontinuiranog, umjerenog intenziteta ili koji nisu vježbali hodanje.

Studija je takođe sugerisala da intervalno hodanje visokog intenziteta može smanjiti krvni pritisak i povećati snagu zglobova.