Društvo

ŠTA NAS TAČNO ČEKA NA GRANICAMA OD 10. NOVEMBRA? Slikanje i briselska pravila

Stanovnici država zapadnog Balkana, među kojima i oni iz BiH, od 10. novembra će se suočiti sa novim graničnim kontrolama, odnosno pravilima prilikom ulaska u Evropsku uniju, što podrazumijeva i skeniranje otisaka prstiju i slikanje na granici.

Pomenutog datuma trebalo bi da profunkcioniše sistem ulaska i izlaska (EES) iz Evropske unije, automatizovani sistem za registrovanje putnika iz zemalja koje nisu članice ove zajednice.
Istakla je ovo evropska komesarka za unutrašnje poslove i migracije Ilva Johanson pojašnjavajući da će se, kada
EES postane operativan, putnici čije zemlje nisu članice unije, a koji ulaze u šengensku zonu, suočiti sa novim graničnim kontrolama.

Nova pravila će se, inače, primjenjivati prilikom ulaska u sve zemlje Evropske unije, osim Kipra i Irske, kao i četiri države koje nisu članice unije, ali jesu u šengenskom prostoru, a to su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska. Putnici će od 10. novembra morati da skeniraju svoje pasoše ili drugu putnu ispravu na samouslužnom automatizovanom punktu.

On će registrovati ime putnika, biometrijske podatke, datum i mjesto ulaska i izlaska. Skeniranje lica i podaci o otiscima prstiju će se uzimati svake tri godine i važiće za više putovanja u tom periodu.

Mnogi upozoravaju da se prerano kreće s uvođenjem ovog sistema kontrole, odnosno protokola prilikom ulaska u EU, navodeći da će sigurno povećati gužve i kašnjenja na graničnim prelazima.

Linker
Takvo mišljenje ima i predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić. Kaže da je manje-više upoznat sa novim pravilima prelaska granice koja bi trebalo da stupe na snagu 10. novembra, ali i da će ona sigurno dovesti do novih gužvi na granici i većih troškova za prevoznike, navodeći kao primjer slučaj Hrvatske kada je primljena prostor Šengena.

– Tada je došlo do velikih gužvi i trebalo im je vremena da se uhodaju. Nažalost, i danas su vrlo česti slučajevi da sa kamionima na granici čekamo dva ili tri dana. Šta mislite kako je to po ovim vrućinama? Mi te dodatne troškove ne možemo nikome fakturisati – istakao je Grbić.

Slično razmišlja i direktor banjalučkog „Unis tursa” Zoran Preradović, navodeći da su i do sada građani sa balkanskih prostora bili diskriminisani prilikom putovanja, jer na graničnim prelazima postoje trake za državljane zemalja EU i posebne za „ostale”.

I on vjeruje da će nova pravila samo dodatno zakomplikovati prelazak granica te stvoriti nove i veće gužve, jer nikako ne treba izgubiti iz vida da jedan broj građana, pogotovo onih starijih, ne zna mnogo o novim tehnologijama, prenosi Glas Sprske.
N. Z. iz Banjaluke, koja već godinama ide na privremeni rad u Njemačku, kaže da će ovaj sistem kontrole, odnosno protokola prilikom ulaska u EU, vjerovatno najviše pogoditi one koji idu na rad na crno u neku od evropskih zemalja, koristeći pri tome dva pasoša, odnosno dvojno državljanstvo, kako bi izbjegli dosadašnja šengenska pravila o dužini boravka.

Prema planovima Brisela, šest mjeseci nakon uvođenja EES-a trebalo bi da profunkcioniše i Evropski sistem informacija i autorizacije putovanja (ETIAS). I on se odnosi na građane trećih zemalja koji putuju u zemlje šengenskog područja, a podrazumijeva da će građani zemalja prilikom putovanja u neku od zemalja EU koje ne zahtijevaju vizu za ulaz – biti obavezni da dobiju takozvanu ETIAS autorizaciju.

To se odnosi na sve posjete, uključujući turističke i poslovne. Putnici će morati da popune obrazac sa osnovnim ličnim podacima i informacijama o putovanju.

Prijave će biti automatski obrađene, a sistem će izvršiti bezbjednosne provjere na osnovu podataka koji se unose. Kada prijava putovanja bude odobrena, ona će biti povezana sa pasošem i trajaće tri godine. Troškovi dobijanja ove dozvole biće sedam evra.

Ciljevi

EES je prvi put trebalo da bude lansiran 2022. godine, ali se suočio sa višestrukim preprekama zbog IT problema i kašnjenja u postavljanju automatizovanih barijera potrebnih na svim međunarodnim kopnenim, pomorskim i vazdušnim granicama u šengenskoj zoni. On se, inače, uspostavlja radi praćenja dolaska i odlaska državljana trećih zemalja koji putuju u Evropsku uniju.

Glavni cilj – poboljšanje bezbjednosti, upravljanje migracijama i smanjenje zloupotrebe viznog režima. Na ovaj način, prema mišljenju briselskih birokrata, lakše bi se identifikovali putnici koji prekorače dozvoljeno vrijeme u šengenskoj zoni od 90 dana.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati