Connect with us

Društvo

ŠTA SE KRIJE IZA “KUMOVSKE ZGRADE”? Tegeltija pravda skok cijene zgrade UIO za 66 miliona KM!

Da li je tačno da je ministar finansija usmeno izdao naređenje za povećanje iznosa za nabavku objekata UIO BiH u Banjaluci, te kako je iznos za kupovinu Glavne kancelarije i Regionalnog centra UIO BiH porastao sa 37 miliona KM, na nešto više od 103 miliona KM, ključna su pitanja koje je Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PS BIH postavila prvom čovjeku UIO BiH Zoranu Tegeltiji.

Podsjećamo nabavka prostora za UIO BiH u Banjaluci prvi put je pokrenuta još prije 12 godina, a sam Tegeltija je podsjetio da se već 18 godina traga za rješenjem ovog pitanja, više tendera je raspisano, na prvim tenderima nije bilo prijavljenih, dok se na posljednjim tenderima prijavio samo jedan ponuđač – „Grand trade“, čiji je vlasnik Mile Radišić.

“Kada je u pitanju zgrada u Banjaluci, na tri tendera nije bilo niti jedne ponude. UIO je uradila ono što je morala uraditi, zatražila je dodatna sredstva. Nije to jedini projekat koji je zahtijevao dodatna sredstva. UIO je angažovao eksperte da ocjene ponudu i na osnovu nje je tražila dodatna sredstva. Imali su jednu ponudu koja oslikava tržište u BL. Na poziciji imamo 103 miliona, od čega su 32 miliona za regionalni centar, oko 68 miliona za Glavnu kancelariju, te nešto više od tri miliona za opremanje”, naveo je Tegeltija na saslušanju koje je trajalo tri sata.

Tegeltija je naglasio da još nije raspisan tender za nabavku zgrade UIO u BL u skladu sa novim budžetom, dodajući da se sada kupuju dva objekta, jedan za Glavnu kancelariju, a drugi za Regionalni centar. Dodao je da očekuje da će biti konkurencije na ovom tenderu.

Izdat usmeni nalog za povećanje budžeta za preko 30 miliona KM?

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović i član Zlatan Begić pitali su Tegeltiju da li je tačno da je izdato usmeno naređenje tadašnjeg ministra finansija za povećanje iznosa za preko 30 miliona KM, na šta je kako navode, upozorila Kancelarija za reviziju. Tegeltija, s druge strane tvrdi, da je morao postojati zahtjev UIO BiH za povećanjem tog iznosa.

Iz diskusije nije do kraja jasno da li je trenutku na koji se diskusija odnosi na čelu Ministarstva finansija BiH bio Tegeltija, s obzirom na to da je 2023. godine došlo do smjene ministara, pa su tu funkciju obavljali Vjekoslav Bevanda, Tegeltija lično, njegov zamjenik nakon što je Tegeltija otišao u UIO BiH, te Srđan Amidžić.

“Ministarstvo je dobilo mišljenje sa skretanjem pažnje. Ovo je budžet, to nije odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima. I znate ko može odobriti sredstva, samo mogu poslanici. To je cijela procedura. Povećanje je predloženo na osnovu zahtjeva UIO BiH”, rekao je Tegeltija, uz konstataciju da postoji zahtjev UIO BiH za povećanjem iznosa.

Na Borenovićevu konstataciju da je 2020. godine Privredna komora kupila objekat za 2.900KM po kvadratu, dok je ponuda UIO BiH stigla za skoro 6.000KM, što je duplo veći iznos, Tegeltija je rekao da to poređenje nije relevantno.

„U tom periodu je prodato mnogo zgrada i to su imali vještaci u vidu, da ne poredimo samo dva objekta”, naglasio je Tegeltija.

RS planira da prostorije u kojima je sada UIO ustupi poslanicima i članu Predsjedništva

Tegeltija se osvrnuo i na stav ministarke finansija Republike Srpske da se ovaj proces blokira, uz konstataciju da postoji mnogo ljudi koji misle da bi se ovaj proces davno završio da nije u Banjaluci.

Na Borenovićevo pitanje da li je realan toliki iznos za zgradu, Tegeltija je rekao da je UIO je jedna od najvažnijih institucija u BIH.

„RC Tuzla, Sarajevo i Mostar su dovedeni na nivo gdje mogu obavljati svoje funkcije. Glavna kancelarija i RC nemaju uslove za funkcionisanje. Zahvalan sam vama koji ste glasali za budžet. O cijenama ne želim da govorim, niti da prejudiciram kako će izgledati ponuda na osnovu tendera. Tender će izgledati drugačije. Što se tiče mene i UIO BiH, sve će biti javno, imaćete uvid u sve, samo da Uprava dobije prostor”, naveo je Tegeltija.

Na pitanje predsjedavajućeg Komisije da li se radi o sukobu interesa obzirom na to da je vlasnik firme ponuđača „Grand Tradea“ Mile Radišić kum predsjednika Republike Srpske, predsjednika SNSD-a i čovjeka čija je stranka na vlasti na svim nivoima, Tegeltija odgovara:

“Imam slično pitanje, ako ste sa nekim u sukobu, da li biste sve uradili da taj neko ne dobije posao iako ga zaslužuje?”

Poslanik SNSD Milorad Kojić je naglasio da je Komisija dobila zaduženje da prati tender, a ne da na ovaj način saslušava direktora UIO BiH. On je naglasio da je Borenović pokazao nepoznavanje pravnog sistema.

“Ovo danas vidim kao vaš poraz i zbog toga mi je drago. Ali vas molim da se držite struke, i da ne postavljate tendenciozna pitanja. Ovo posljednje pitanje je izuzetno tendenciozno i nema veze sa pozicijom direktora UIO BiH. Ovo je kafansko pitanje, ovo nema veze sa izvještajem reviziju. Niste se pripremili za ovo saslušanje”, naveo je Kojić.

Na konstataciju da je u ranijim tenderima bilo određeno da objekat ne može biti udaljen više od tri kilometra od centra, Tegeltija poručuje da mu to nije poznato, ali je i pitao da li se treba nalaziti na Stričićima.

On je dodao da je u Sarajevu bilo određeno da objekat ne smije biti udaljen više od dva kilometra od Savjeta ministara te zaključio da u tenderu koji treba biti objavljen ne stoji odredba o udaljenosti.

Poslanici su upozorili i da postoje podzakonski akti kojima je definisano da se sredstva za kapitalna ulaganja ne mogu uvećavati više od 10 odsto.

“Imate uputstvo koje definiše 10 odsto i imate budžet koji je zakonski akt, ko je pravnik neka protumači snagu tih argumenata. UIO kreće od tržišne cijene i onoga što su vještaci utvrdili i tražila je finansijska sredstva. Mnogi projekti su završeni na način da su povećavana sredstva. Imamo još uvijek odluku o nabavci helikoptera, mislite li da se helikopteri mogu kupiti sa povećanjem od 10 odsto”, pita Tegeltija.

Kazao je i da Borenović i Kojić znaju da se preko puta UIO BiH gradi objekat gdje je poslovni prostor 10.000 plus PDV.

„Mi moramo ispitati ono što nam se ponudi. Kvadratni metar stana se prodaje za 6.000KM, vidim to u ponudama”, rekao je Tegeltija.

Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije danas saslušala direktora UIO Zorana Tegeltiju u vezi nabavke objekta za potrebe Uprave u Banjaluci, a Tegeltija je na samom početku rekao da institucije Republike Srpske planiraju da njihove prostorije koje koristi UIO ustupe poslanicima, članu Predsjedništva i članovima Savjeta ministara BiH na korištenje.

CAPITAL

Related Topics:

Društvo

HOĆEMO LI UŽIVATI U ZIMI “NAŠEG DJETINJSTVA”? Snijeg do koljena ili produžena jesen

Većina prognostičkih modela polako oblikuje dominatne vremenske obrasce koji će imati glavnu ulogu u razvoju vremena tokom zime koja je pred nama.

Kako je u pitanju još vrlo rana faza, i modeli u obzir uzimaju tek podatke iz septembra.

Realniju sliku o razvoju sinioptike tokom predstojaće zime imaćemo u novembru, kada modelu budu uzeli u obzir oktobarske podatke, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog Marko Čubrilo.

Kada je u pitanju sinoptika nad Evropom, u obzim se mora uzeti znatno više ostalih globalnih faktora, posebno ove godine kada je pitanje hoće li „La Nina“ uopšte biti definisana kao pojava.

 

 

Istočne faza QBO oscilacije zajedno sa toplom AMO i PDO fazom daju signal za nestabilniji i polarni vrtlog, koji bi bio sklon narušavanju, pa čak i prekidanju u stratosferi, ukoliko dođe do njenog naglog zagrijavanja. Zime sa ovakvom postavkom globalnih faktora su najčešće imale period naglog zagrijavanja stratosfere dosta rano, u decembru ili početkom janauara.

Zato se, kada je Evropa u pitanju, mora biti vrlo oprezan kod davanja dugoročne zimske prognoze vremena i to nije ni moguće prije polovine novembra.

Posmatrajući najkvalitetniji sezonski model (sezonski ECMWF), opaža se određen potrencijal za hladno vrijeme, ali daleko od toga da je on siguran. Pozitivna anomalija u vazdušnom pritisku se simulira od sjevernog i srednjeg Atlantika preko sjeverozapadne do središnje, ali i istočne Evrope. U ovakvom postavci vazdušnog pritiska bi po istočnoj periferiji tog anticiklona mogao stizati hladan vazduh sa sjeveroistoka ili istoka, ali da bi zaista postalo vrlo hladno, anticiklon bi se morao pomjeriti više ka Grenlandu i pružiti ka Skandinaviji, formirajući anticiklonalni blok po kojem bi se sa Arktika i iz Sibira ka većem dijelu Evrope spuštao vrlo hladan vazduh.

Toga, za sada, nema i vidjećemo u kom pravcu će ići novembarska ažuriranja.Takvu sinoptiku, za sada, daje samo CMA (kineski model). Ukoliko bi se ona ostvarila, zima bi zaista mogla biti vrlo hladna i snježna. Ne treba smetnuti sa uma ni modele poput američkog CFSV2, koji nemaju gotovo nikakav signal za blokadu, te bi zima u tom slučaju bila relativno topla i suva.

– Za sada bih rekao da postoji dosta jak potencijal da zima bude oko ili malo hladnija od prosjeka, ali, za sada, nema najave nikakve polarne hladnoće i velikih snjegova. Jasniju sliku o sinoptici tokom zime koja je pred nama, imaćemo tek poslije 15. novembra, kada su modeli ponovo ažuriraju – navodi se u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINUTOST SE POJAČAVA: Uskoro grade skladište za radioaktivni otpad?

Prije nekoliko dana završeno je rušenje osam građevina na lokaciji bivše vojne kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.

Ovo je zvanična informacija koja je objavljena u hrvatskim medijima.

Podsjećamo, Hrvatska namjerava svoj radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško skladištiti na granici sa BiH, na Trgovskoj gori, koja je vazdušnom linijom udaljena od Novog Grada manje od kilometra.

Ranije su stručnjaci govorili da ovo ugrožava 13 lokalnih zajednica u slivu rijeke Une te oko 250.000 stanovnika Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma saopštili su da je ova vijest izazvala veliku zabrinutost kod stanovništva u pograničnom području sa Hrvatskom, kao i zbunjenost cjelokupne javnosti u BiH zbog pripreme lokacije za sprovođenje projekta izgradnje dugoročnog skladišta, a da projekat nije prošao proceduru procjene uticaja na životnu sredinu.

“Nismo dobili nikakvo zvanično obavještenje preko Ministarstva spoljnjih poslova BiH, od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem navedenih objekata, niti ima bilo kakve zvanične informacije o statusu, odnosno spremnosti studije uticaja na životnu sredinu, kao i načinu na koji će ista biti pružena na uvid javnosti BiH “, naveli su iz nadležnog ministarstva.

Napomenuli su da rušenje ne može biti povezano sa izgradnjom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer centar još nema potrebne dozvole za početak rada, zato što još nije objavljena studija uticaja na životnu sredinu.

“Takođe, još nismo dobili povratnu informaciju od strane Hrvatske u kojoj mjeri su usvojeni prijedlozi dati na dokument o sadržaju studije. Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru datog u Strategiji pravne zaštite interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, formalne konsultacije koje suštinski ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije. Stav eksperata je da se studija ne može uraditi bez zajedničkog rada i istraživanja eksperata sa obje strane, koje se mora odvijati u obezbijeđenim terenskim uslovima od svake opasnosti, koja može nastati usljed prisustva minsko-eksplozivnih sredstava”, naveli su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kaže za “Nezavisne novine” da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija.

“Poseban nivo tragikomedije su objašnjenja zašto se u Hrvatskoj odvijaju građevinski radovi na Trgovskoj gori. Kažu kako, oni samo ruše objekte da mogu graditi skladište za radioaktivni otpad, a ne jer grade skladište za radioaktivni otpad. I još kažu ‘samo’, a Evropa ćuti li ćuti. U građevinskim radovima su, a nisu ni okončali sve potrebne procedure za objekat tog tipa. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija, ali očigledno su u pitanju dupli aršini. Pozitivno je u tome svemu što sada imamo dovoljno formalno-pravnog materijala za tužbe, ali ono što nije dobro, da uprkos pisanjima medija, francuskoj pravnoj kući koju je BiH angažovala prošle godine još nije uplaćena ni marka”, istakao je Crnković.

Dodao je da je Trgovska gora klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je član EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka.

“Slučaj ‘Trgovska gora’ nije samo priča o radioaktivnom otpadu na granici dvije zemlje, globalno gledano, to je najmanje bitno, to je uspostavljanje nove prakse, da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu na silu gurati na granice zemalja ili želimo nešto normalnije ponašanje. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, da treba da slijedimo EU, pa se postavlja pitanje da li i BiH treba da gura raspoložive otpade na granice. Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili ili je u pitanju licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pije”, zaključio je Crnković.

Nastavi čitati

Društvo

Lidl u BiH ZAPOŠLJAVA – velika ŠANSA za sve koji TRAŽE posao

Njemački trgovački lanac Lidl, koji se priprema za početak poslovanja u Bosni i Hercegovini, objavio je nove konkurse za zapošljavanje.

Oglasi su raspisani za više pozicija u različitim oblastima, a rokovi za prijavu su u narednim sedmicama.

Prema podacima objavljenim na zvaničnoj stranici kompanije, Lidl traži zamjenika voditelja prodavnice, junior konsultanta u odjelu akvizicije i saradnika za zapošljavanje i employer branding. Zamjenik voditelja prodavnice biće zadužen za samostalno vođenje prodavnice u odsustvu voditelja i za osiguravanje nesmetanog toka komunikacije unutar tima. Za ovu poziciju predviđeno je šestomjesečno školovanje izvan zemlje. Potrebna je najmanje srednja stručna sprema, vozačka dozvola B kategorije i izražene organizacione i komunikacione vještine. Rok za prijavu je 20. novembar 2025. godine.

Junior konsultant u odjelu akvizicije traži se za rad u upravnoj zgradi Lidla u Sarajevu. Na toj poziciji kandidat će analizirati potencijalne lokacije za buduće prodavnice, voditi inicijalne pregovore o kupovini ili iznajmljivanju nekretnina, te sarađivati s advokatskim uredima i nadležnim službama. Potrebna je visoka stručna sprema, poznavanje engleskog jezika (njemački je prednost) i vozačka dozvola B kategorije, pišu Nezavisne.

Treći oglas odnosi se na poziciju saradnika za zapošljavanje i employer branding, takođe u sarajevskoj upravnoj zgradi. Riječ je o radnom mjestu na određeno vrijeme, u okviru projekta otvaranja Lidla u BiH. Od kandidata se očekuje visoka stručna sprema, poželjno iskustvo u ljudskim resursima, dobro poznavanje engleskog jezika i izražene organizacione sposobnosti. Rok za prijavu na ovu poziciju ističe 23. oktobra 2025. godine.

Lidl je do sada objavio više oglasa u sklopu priprema za ulazak na tržište BiH, uključujući poslove vezane za administraciju, logistiku i razvoj prodajne mreže. Kompanija još nije saopštila tačan datum otvaranja prvih prodavnica, ali aktivno formira timove i obučava kadar u skladu s internim standardima poslovanja.

Prema ranije dostupnim informacijama, prve Lidlove prodavnice u BiH planirane su u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli, Mostaru I drugim gradovima, a već su u toku građevinski radovi na više lokacija. Dolazak ovog lanca izazvao je veliko interesovanje javnosti, s obzirom na to da je riječ o jednom od najvećih evropskih maloprodajnih brendova koji do sada nije bio prisutan na tržištu BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno