Connect with us

Politika

ŠTA SE TRAŽI OD BIH: Detalji Nacrta reformske agende koja je preduslov za dobijanje evropskih para

Nacrt reformska agenda, dokument čije usvajanje i implementacija je preduslov da BiH dođe do novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, nije usvojen nakon dugotrajnih pregovora.

Pregovori su trajali dan i po, a uključivali su brojne (probijene) rokove te pozive “u posljednjoj minuti” kako bi se dokument usaglasio.

Na kraju pregovora, presudio je odgovor načelnika četiri kantona u Federaciji BiH (Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Srednjo-bosanskog i Unsko-sanskog), gdje su istakli da daju “uslovnu saglasnost” za dokument u ovoj formi.

Taj odgovor je u Savjetu ministara BiH, odnosno Radnoj grupi koja je proces vodila, interpretiran kao glas “protiv” i u Brisel je poslan konačni odgovor da vlasti u našoj zemlji nisu uspjele usaglasiti Reformsku agendu.

Klix.ba je imao uvid u konačni prijedlog Reformske agende koji nije uspio proći, a radi se o opširnom dokumentu na oko 160 stranica.

U njemu se govori o brojnim stvarima, mjerama i reformama koje je naša zemlja morala da preduzme kako bi ostvarila isplatu novca iz Plana rasta.

Šta je izbačeno iz dokumenta?
Prije svega, vrijedi istaći da je tačna informacija da dvije mjere na kraju nisu usaglašene u potpunosti. Kako je vidljivo u samom dokumentu, izbrisani su dijelovi vezani za Ustavni sud BiH, odnosno popunjavanje suda sudijama iz Republike Srpske i implementaciju svih odluka ovog pravosudnog tijela na cijeloj teritoriji BiH.

Na dokumentu se takođe može vidjeti i pojašnjenje, gdje piše kako „na Radnom tijelu ova mjera nije usaglašena” te da je zbog toga obrisana. Isti komentar je vidljiv na mjeri vezanoj za ukidanje veta u Savjetu za državnu pomoć, koji je takođe u potpunosti izbačen. Ovo je, između ostalog, bila jedna od kritika koju je SDA, stranka iz koje dolaze premijeri četiri kantona koja nisu dali saglasnost, istakla u svojoj reakciji.

Međutim, usaglašeno je 110 mjera u ovom dokumentu za koje su saglasnost dali svi članovi Radnog tijela, a mogu se sumirati u 13 dijelova s podtačkama.

Prvi dio odnosi se na uvođenje 5G interneta u cijeloj BiH. U dokumentu se može vidjeti Strategija i akcioni plan za uvođenje širokopojasnog interneta, kao i usvajanje EU legislative o širokopojasnom internetu, te se predviđa Zakon o bezbjednosti širokopojasnog interneta i 5G infrastrukture u BiH.

Naredni dio Reformske agende, koja nije usaglašena, odnosi se na digitalizaciju javne uprave.

Dokumentom se predviđa usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika u skladu sa EU legislativom. Na ovim stvarima se, kroz aktivnosti Ministarstva komunikacija i transporta, već radi, ali bi se dala dodatna podrška kroz ovaj dokument.

U ovom kontekstu se spominje i sajber bezbjednost, gdje se od vlasti traži veći angažman na sigurnosti naše zemlje od hakerskih napada, kroz usvajanje programa koje koristi i EU.

Poseban fokus na ekonomske reforme
Ekonomija se u ovom dokumentu najviše spominje, a i ona je podijeljena u više dijelova. Tako se u dijelu o reformi tržišta spominju tačke poput nove regulative o električnoj energiji i plinu, ali i korigovanje cijene električne energije “u skladu s tržišnom”.

Kako piše u samom dokumentu, zadatak vlasti bi bio da “provedu studiju” o tome koja bi trebalo biti realna i tržišna cijena električne energije, te usklade svoje cijene prema rezultatima. EU posebno naglašava da cijene treba određivati “ponuda i potražnja, a ne intervencije javnih institucija”.

Interesantno je da se u dokumentu spominje i izgradnja Južne interkonekcije, gasovoda koji je postao tačka sukoba između koalicionih partnera iz FBiH.

Za rudarstvo se predviđaju opsežne reforme, koje su sumirane u dvije tačke. Tako se od vlasti traži formiranje mape puta tranzicije rudarskih regija, te školovanje oko 20 odsto rudara i zapošljavanje oko 40 odsto rudara u BiH u drugim ekonomskim sektorima. Vrijedi istaći da su vlasti RS tražile da se procenti smanje na 5, odnosno 10 odsto, ali da je to odbijeno.

Na ovo se nadovezuje “zeleni”, odnosno ekološki dio. Dokumentom je predviđena jedna vrsta zelene tranzicije, kroz renoviranje javnih zgrada, te druge reforme u ovoj oblasti, poput naplaćivanja grijanja prema prostoriji.

Jedan od najopsežnijih sektora kojim se Reformska agenda bavi je poslovno okruženje u BiH. Od vlasti se traži registar javnih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, smanjenje duga javnih preduzeća za 30 odsto kroz pravljenje opsežnih izvještaja na godišnjoj bazi kojim bi se identificirali dijelovi poslovanja gdje se može uštedjeti, te uvođenje javno-privatnog partnerstva na barem jednom aerodromu u BiH (predlaže se Međunarodni aerodrom Sarajevo).

Ostale mjere u sektoru poslovnog okruženja u BiH uključuju smanjenje gužvi na graničnim prijelazima za 10 posto, elektronska registracija preduzeća u cijeloj državi, te međusobno priznanje dozvola i certifikata između entiteta.

Reformska agenda se takođe ozbiljno bavila obrazovanjem. Najzanimljivija mjera je uvođenje Wi-Fi mreže za 200 škola godišnje, od kojih je za neke već bio predviđen novac u ovom dokumentu. Pored toga se spominje praktični rad za veliki broj srednjoškolaca, proširenje predškolskih institucija, ulaganje u profesionalni razvoj profesora i povećanje zaposlenosti učenika stručnih škola po završetku školovanja.

Naglasak na pravosudne reforme koje su “u zastoju”
Jedan dio koji je imao posebne komentare iz RS, uključujući i brisanje odredbi za Ustavni sud BiH, bavi se sudstvom. Među ključnim tačkama su osnivanja Odjela za integritet unutar VSTS, te Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Oba pitanja su u fokusu državne koalicije već nekoliko mjeseci.

Odjel za integritet je zasad u “zastoju”, te su vlasti usvojile zakon kojim se uspostavljanje ovog odjela predviđa za februar 2025. godine, dok će sva imenovanja na pravosudne funkcije biti odobrena i podložna provjerama nakon što se odjel uspostavi.

Kao što je već poznato, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je “zakočeno” zbog lokacije. Iz RS traže da sjedište bude u Banjaluci, dok su iz Trojke i HDZ kao alternativna rješenja nudili Sokolac i Istočno Sarajevo. Do konsenzusa, ipak, još nisu uspjeli doći.

Pred vlasti u BiH bi, takođe, postavljen i cilj od 10 odsto smanjenja civilnih tužbi do 2026. godine, kako bi se riješio veliki zastoj u procesuiranju ovih slučajeva.

Poseban fokus stavljen je i na borbu protiv korupcije, koja se ogleda kroz tri koraka: usvajanje državnog zakona o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, koncesijama i javno-privatnom partnerstvu sa EU te povećanje broja istraga u slučajevima korupcije, uključujući one na najvišem nivou.

Iz EU su, kroz dokument, istakli da ovi koraci moraju biti usklađeni s zakonima ove organizacije, a posebno je rečeno da je usvajanje Zakona o sukobu interesa bio tek “prvi korak u opsežnom legalnom procesu” po ovom pitanju. EU je ovdje istakla i koji bi ti naredni koraci trebalo da budu, a uključuju i parlamentarnu komisiju na državnom nivou koja bi se bavila ovim pitanjem.

U segmentu borbe protiv organizovanog kriminala, iz EU su od vlasti tražili uspostavljanje mehanizma za praćenje i oduzimanje imovine stečene nelegalnim aktivnostima, te povećanje broja financijskih istraga. Kao prirodni nastavak drugog koraka, traži se i veći broj optužnica i presuda, a iz EU kritikuju rad pravosudnih organa po ovom pitanju zbog činjenice da je broj istraga, optužnica i presuda doživio pad u posljednjih nekoliko godina.

Sigurnost novinara i kritike vlastima u RS-u
U posljednjem dijelu ovog opsežnog dokumenta, od vlasti se traže značajne reforme po pitanju osnovnih prava. U ovom segmentu EU traži ozbiljne reakcije vlasti u Srpskoj, uključujući povlačenje zakona o kleveti.

Što se tiče poruka koje se tiču BiH, traži se bolja zaštita za novinare kroz “izgradnju bezbjedne atmosfere za rad medijskih radnika”, kao i rješavanje pitanja finansiranja BHRT, odnosno javnog servisa. Tu se od traži dogovor o rješavanju duga BHRT, novi zakon o javnom servisu, te reforme entitetskih zakona kako bi oni bili usaglašeni s novom državnom legislativom koja tek treba da se raspravi i usvoji, prema ovom planu.

Kako je za Klix.ba rekla Borjana Krišto, predsjedavajuća Radnog tijela za Reformsku agendu i Savjeta ministara BiH, bez obzira na to što nije usvojen dokument, reforme navedene u samoj agendi će biti usvajane u individualnim ministarstvima na svim nivoima vlasti.

Primjeri za to su zakoni u VSTS, Apelacionom odjeljenju Suda BiH te digitalizaciji, na kojima se radilo i prije Reformske agende.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ “Istina je da Srpska ima predsjednika, ALI NAŽALOST HRVATA IZ HDZ-a”

Prepucavanje je počelo. Da li su se braća i prijatelji posvađali? Istina je da Republika Srpska ima predsjednika, ali Hrvata iz HDZ-a. Nažalost!

Ovo je na “iks” profilu napisao visoki funkcioner SDS Marinko Božović, reagujući na tvrdnju Milorada Dodika koji je, komentarišući  izjavu Dragana Čovića da Republika Srpska nema predsjednika, rekao da misli da Herceg Bosna nema predsjednika i da treba da ga izabere.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NOVI POREZ U SRPSKOJ! Udar na “plate na ruke” ili na investitore?

Oporezivanje dividende u Republici Srpskoj moglo bi doprinijeti suzbijanju isplate plata „na ruke“, ali bi, s druge strane, moglo i otjerati strane investitore, a domaće preseliti u FBiH, ukoliko dvije vlade ne budu sinhronizovano radile na ovom pitanju.

Ocjenjuju to privrednici i pravnici za Capital komentarišući najavu premijera Republike Srpske Save Minića koji je u ekspozeu naveo oporezivanje dividende kao jedan od narednih koraka u poreskoj politici Srpske.

Direktor Unije poslodavaca Saša Aćić kaže da takvu vrstu propisa treba donositi sinhronizovano sa FBiH, jer postoji opasnost da jedan dio poslodavaca bude stimulisan da svoje poslovanje prebaci u FBiH. Aćić: Jasno je da postoji zloupotreba instituta dividende

Takođe, kaže treba destimulisati poslodavce koji krše zakon, ali i stimulisati one koji poštuju sva pravila poslovanja.

– Jasno je da postoji zloupotreba instituta dividende u smislu isplate dijela plate u kešu i to treba na neki način sankcionisati. Ali, poslodavci koji u određenoj mjeri reinvestiraju svoju dobit u poslovanje i tehnološki razvoj i redovno plaćaju svoje obaveze ni na koji način ne bi smjeli takvim rješenjem biti dovedeni u lošu poziciju. Očekujemo razgovore sa Vladom na tu temu i jasno je da će naš stav biti da se suzbije neformalna ekonomija, ali i da se zaštite oni poslodavci koji posluju u skladu sa propisima – naglasio je Aćić. Linker
Kaže i da ovdje treba biti jako oprezan jer je za bilo koga ko investira jedna od najbitnijih stavki porez na dobit odnosno oporezivanje dividende.

– Imamo dva zadatka. Jedan je da sankcionišemo one koji rade suprotno zakonu i isplaćuju dio plate u kešu, a drugi je da stimulišemo one koji rade po zakonu. Takođe, investitori koji će sutra kod nas doći treba da imaju stimulativno oporezivanje dobiti – kaže Aćić.

Advokat Aleksandar Sajić, čija kancelarija radi sa brojnim stranim investitorima i pomaže im u registraciji firmi, nada se da Srpska neće ići u pravcu oporezivanja dividende jer bi to dodatno otjeralo investitore iz RS, ali loše uticalo i na domaće privrednike. Kaže da je Srpska do prije nekoliko godina bila interesantna stranim investitorima iz tri razloga – niska cijena struje, jeftinija, a relativno kvalitetna radna snaga, te neoporeziva dividenda i niska stopa poreza na dobit.

– Prva dva razloga su otpala i jedino što sada privlači strane investitore kod nas, pogotovo u zadnje vrijeme kad imamo velikih problema sa sankcijama, je ta niska stopa poreza na profit i nula posto poreza na dividendu. Ako se Vlada i oduči na taj korak to mora biti u dogovoru sa Vladom FBiH i u istom procentu jer će u suprotnom doći do odliva unutar BiH gdje će firme prebacivati sjedište tamo gdje su manja poreska opterećenja – naglasio je Sajić.

Govoreći o zloupotrebi dividende, Sajić kaže da to nije stvar zakonodavca već poreskih i drugih organa.

– Ne možemo zabranama riješiti problem tako da mislim da to nije pravi put. Ako ima isplata plata na crno, rješenja su kontrole, ali i smanjenje poreskih dažbina. Vidjeli ste da se povećava minimalna plata i topli obrok, ali istovremeno nikome ne pada na pamet da se ni za jedan procenat smanje obaveze na ta povećanja. Zaista se nadam, kao neko ko dosta radi sa stranim investitorima i primjećuje već značajan pad interesovanja za ulaganja ovdje, da neće doći do oporezivanja dividende – rekao je Sajić.

Nerazumno da se oporezuju prihodi “običnih” građana, a da se ne oporezuje dividenda

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je ideja o oporezivanju dividende opravdana ističući da je potpuno nerazumno da se oporezuju prihodi “običnih” građana, uz minimalne poreske odbitke i visoke troškove i za zaposlene i za poslodavce, a da se ne oporezuju često i multimilionski iznosi dividendi.

– Te dividende nerijetko završavaju u inostranstvu (recimo banke u stranim vlasništvu redovno prenose svoj profit u matične države) ili se koriste kao način izbjegavanja poreza za vlasnike kapitala u BiH koji sebi fiktivno isplaćuju minimalnu platu, a stvarnu zaradu u obliku dividendi uzimaju bez poreza – ističe Gavran.

Dakle, dodaje, prijedlog je suštinski dobar, ali koliko je dobar ili ne zavisi od konkretizacije odnosno stope i načina oporezivanja.

– Nisam siguran da će se ovo dogoditi jer u oba entiteta se više puta najavljivalo kao i oporezivanje imovine, ali se ne dešava iako je jednostavno izvodljivo – rekao je Gavran.

Istakao je i da je važno znati kako bi se taj novac iskoristio jer ako se uvode novi porezi samo da bi se popunjavale budžetske rupe i vraćali dugovi onda je korist upitna jer ni građani ni privreda neće “vidjeti” taj novac.

– Ali ako je dio paketa ukupnih reformi i boljeg upravljanja javnim finansijama smatram da je moguće da bude pozitivan korak. I naravno ovakve stvari ne smiju biti različite između dva entiteta. Suludo je imati različite poreske tretmane na ovako malom tržištu kao što je BiH. Moramo imati jednako oporezivanje dividende u cijeloj BiH da bi imalo smisla – zaključio je Gavran.

Trenutno i u RS i u FBiH stopa poreza na dobit iznosi 10 odsto, dok se dividenda ne oporezuje.

Nastavi čitati

Politika

Stanivuković “TRAMPE , PRIMI IH, PRIMJETI IH, SKINI IM SANKCIJE, samo da prestanu da nas brukaju!”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao povodom posljednjih poteza SNSD-a, ističući da politički potezi stranke prelaze granice dobrog ukusa i patriotizma.

„Trampe, primi ih, primijeti ih, skini im sankcije, samo da prestanu da nas brukaју!“, izjavio je Stanivuković, osvrćući se na skandalozne scene sa državne Palate – od kačketa, američkih zastava i Tрампove glave, do noćnog odavanja počasti stradalom Amerikancu, kao da se radi o tajnoj organizaciji. Sve to, kako je dodao, dešavalo se baš na državni praznik koji obilježavaju Srpska i Srbija.

„Pitanje ostaje: šta će SNSD sljedeće očajnički uraditi za malo pažnje Amerike? Sa dužnim poštovanjem prema stradalom mladiću, tragedija je strašna, ali moram pitati: da li je ožalošćena gospoda iz SNSD-a odala počast žrtvama u Ribnikaru, u Makedoniji ili na Cetinju, ili biraju i tragedije?“, rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik je kritikovao i brzopoteznu promjenu politike SNSD-a: „Nevjerovatno je kako SNSD ekipa za 24 sata mijenja i politiku i scenario: od Rade i kotlićijade, preko lažnog patriotizma, do američkog poltronizma! Brušaju sve čega se dotaknu, a najviše naš narod! Siguran sam da većina nije ni znala ko je Čarli Kirk, a da je Ljubo Ninković njegovu sliku prvi put večeras vidio, ali ga to nije spriječilo da odigra ulogu.“

Stanivuković je naglasio da SNSD mora da ode: „Ovi ljudi moraju da odu, jer ako ostanu, neće nas samo tjerati da ljubimo tuđe stopе, natjeraće nas da zaboravimo da imamo kičmu, a narod koji izgubi kičmu, kao što su je oni izgubili!“

Nastavi čitati

Aktuelno