Connect with us

Svijet

ŠTA STOJI IZA REORGANIZACIJE NATO: Rute na udaru kritičara da ispunjava Trampove prioritete, da li tu ima istine?

Mark Rute se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom” i nešto što ide na ruku Donaldu Trampu.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, uspješno je obezbedio širok konsenzus za značajno povećanje budžeta za odbranu, uz velike pohvale predsjedniku SAD, Donaldu Trampu. Ovo je mnogima donelo olakšanje i nadu da je američki lider ponovo pokazao poštovanje prema Sjevernoatlantskom savezu.

Međutim, Ruteov povratak iz Haga nije dočekan kao trijumf za sve, on se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom”.

Iako bi se u drugim okolnostima ovaj proces mogao posmatrati kao uobičajena administrativna promena u strukturi i funkcijama, u trenutnoj političkoj atmosferi transatlantskih odnosa mnogi skeptici smatraju da je riječ o pokušaju prilagođavanja NATO prioriteta zahtjevima Bijele kuće. Takav pristup, prema kritikama, ugrožava dugoročne interese saveza i njegovo strateško jedinstvo, piše DW.

Dr Gerlinde Nijhus, koja je tokom 26 godina obavljala brojne funkcije u NATO, preuzela je vodeću ulogu među kritičarima aktuelnih promena. Otišla je toliko daleko da je Ruteovo djelovanje uporedila s kontroverznom “optimizacijom” koju je Ilon Mask sproveo u odjeljenju “Department of Government Efficiency” (DOGE).

“Potezi, koji su inspirisani loše osmišljenom američkom DOGE-inicijativom (reorganizacijom), u suštini su ulizivanje u skladu s politikom Make America Great Again”, napisala je Nijhus na LinkedInu, a potom svoje stavove potvrdila i u izjavi za DW.

“Pod krinkom i izgovorom ’efikasnosti’, funkcije u centrali NATO, koje bi mogle da budu na meti Trampovog besa zbog njihove navodne ’woke agende’ ili ’nebitnosti’, degradiraju se, minimizuju ili ukidaju,” izjavila je.

Nijhus se posebno osvrće na dve promjene koje smatra naročito problematičnim: izdvajanje i premještanje kancelarije Specijalne predstavnice NATO za žene, mir i bezbednost (WPS) iz kabineta generalnog sekretara, kao i spajanje Odeljenja za klimatsku i energetsku bezbjednost sa Odjeljenjem za politiku i planiranje odbrane.

Ona smatra da su te promjene napravljene kako bi se “smanjila vidljivost” tih tema. U Vašingtonu je ministar odbrane Pit Hegset skoro u potpunosti ukinuo WPS-programe u Pentagonu, dok je Tramp poznat po svom preziru prema klimatskoj politici.

Ukinuto Odjeljenje za javnu diplomatiju
Možda će najvidljivija promjena biti gašenje Odeljenja za javnu diplomatiju (PDD), koje je tradicionalno upravljalo odnosima s medijima, sufinansiranjem projekata kao što je društvena otpornost, interakcijom sa studentima i drugim grupama, i kontaktima s građanima. Mnogi iz PDD moraće da potraže nova radna mjesta. Neke funkcije biće premeštene u druge odjeljenja. Pres-služba će biti direktno podređena generalnom sekretaru i njegovom portparolu.

Takođe se ukida i Odeljenje za izvršno upravljanje, koje je obavljalo razne zadatke: od zapošljavanja i programa praksi, do arhiviranja.

Izvori iz NATO tvrde da broj ukinutih pozicija nije veliki — možda oko 40, ali da će istovremeno biti otvorene i nove. Trenutno postoji oko 300 upražnjenih mesta.

Javna diplomatija prelazi u stratešku komunikaciju
Nijhus, koja je godinama radila u Odeljenju za javnu diplomatiju, smatra da je ukidanje PDD i preraspodela osoblja iz tog odeljenja teško razumljiva, posebno u trenutku kada smatra da bi alijansa trebalo da uloži dodatne napore da “podstakne informativne diskusije o NATO i širim bezbjednosnim pitanjima u društvu”.

Ona takođe strahuje da će programi sufinansiranja i davanja bespovratnih sredstava za trustove mozgova, univerzitete i druge inicijative civilnog društva, “naići na potpuni zastoj”. Ti programi dobili su na važnosti s obzirom na to da je američka vlada ukinula humanitarnu organizaciju USAID, koja je delovala globalno i finansirala mnoge od tih aktivnosti.

Može li Evropa da se brani bez pomoći SAD?
Visoki zvaničnik NATO, kaže, međutim, da neće doći do smanjenja aktivnosti u pogledu komunikacije s javnošću, već da se PDD samo “transformiše u Kancelariju za stratešku komunikaciju” i da će raditi “fokusiranije”. Dodaje da i ostale promene “idu u istom pravcu — ka boljoj usklađenosti, kako bismo mogli efikasno obavljati ključne zadatke saveza”.

Program sponzorisanja u vidu bespovratnih sredstava neće biti ukinut, kažu iz NATO, iako može doći do privremene pauze dok se ne sprovedu administrativne promjene.

Bivši diplomata američkog Stejt departmenta, koji je želeo da ostane anoniman, slaže se s kritičarima koji smatraju da reorganizacija može da nosi rizike ako se smanje sredstva ili osoblje za komunikaciju i kontakte s javnošću. On upozorava da bi promjene u SAD i NATO mogle dodatno da povećaju otuđenost od građana, kako u zemljama-članicama saveza, tako i van njega.

To se pokazuje u praksi, kaže diplomata, koji kao mentor, jednom nedeljno vodi razgovore s američkom koleginicom koja radi u jednoj azijskoj zemlji.

U sjedištu NATO, bez obzira na to da li je to zvanično naređenje ili ne, neki službenici zaposleni u odjeljenjima “Žene, mir i bezbjednost” i “Klima” podstiču se da te segmente svog posla ne izlažu previše javnosti. Nekoliko njih to je i lično podelilo sa DW.

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno