Na vojnoj paradi u Pekingu, povodom obilježavanja 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, Kina je javnosti prikazala novo oružje – “robote-vukove”, četvoronožne borbene mašine koje predstavljaju evoluciju ranijih “robot-pasa”.

Njihova pojava izazvala je veliku pažnju kako u vojno-tehničkim, tako i u političkim krugovima širom svijeta.

Šta su “roboti-vukovi”
Ovi roboti teški oko 70 kilograma opremljeni su kamerama za precizno izviđanje i gađanje, a mogu da nose i naoružanje poput automatskih pušaka QBZ-191. Njihova uloga nije ograničena samo na izviđanje – mogu služiti i za transport municije, medicinskih paketa, pa čak i izvođenje ciljanih udara.

Za razliku od ranijih “robot-pasa“, nove jedinice se kreću u koordinisanim formacijama – poput pravog čopora – što im je i donijelo naziv “roboti-vukovi“. Prema kineskim medijima, to je dio “strateške transformacije“ u načinu vođenja savremenih ratova.

Tehničke sposobnosti
Mobilnost: kreću se brzinom pješadinca, penju se stepenicama, prelaze prepreke i prate vojnike u pokretu.

Senzori: posjeduju kamere visoke rezolucije, a prema izvještajima, testiraju se i termalne kamere i uređaji za noćni vid.

Autonomija: osnovno upravljanje je daljinsko, ali roboti imaju i polu-autonomne funkcije poput održavanja formacije ili samostalnog izbjegavanja prepreka.

Integracija: djeluju u kombinaciji sa dronovima FPV tipa, što omogućava istovremeno izviđanje iz vazduha i sa zemlje.

Očekuje se da će u narednim fazama razvoja dobiti jače baterije i bolju energetsku autonomiju, kako bi mogli djelovati satima u kontinuitetu bez dopunjavanja.

Psihološki i taktički efekat
Kineski vojni analitičar Fu Qianshao smatra da roboti-vukovi mogu imati čak i veći psihološki efekat od dronova:

“Čak i ako vojnici uspiju da unište nekoliko jedinica, ostatak čopora će nastaviti da se kreće i napada, što stvara snažan pritisak i osjećaj nemoći kod protivnika.“

U praksi, ovo znači da bi čitave linije fronta mogle jednog dana izgledati potpuno drugačije – umjesto vojnika, protivničkim položajima bi prilazile metalne, gotovo bešumne mašine.

Geopolitički značaj
Kina ovim projektom pokazuje da želi da uhvati korak, pa čak i pretekne rivale poput SAD i Rusije u oblasti robotike i vještačke inteligencije na bojnom polju.

SAD već testiraju četvoronožne robote kompanije Boston Dynamics, koji se koriste za izviđanje i transport, ali još nisu javno prikazani u napadnim misijama.

Rusija eksperimentiše s dronovima i zemaljskim robotima, ali bez značajnijih operativnih uspjeha.

Kina sada ide korak dalje, prikazujući ne samo tehničku sposobnost, već i spremnost da uključi robote u kombinovane operacije sa ljudskim jedinicama.

Etika i budućnost ratovanja

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste: da li mašine treba da odlučuju o životu i smrti?

Iako se zasad roboti-vukovi kontrolišu od strane vojnika, razvoj autonomnih funkcija otvara dilemu da li će u budućnosti odluke o otvaranju vatre donositi algoritmi. To bi značilo prelazak granice koju mnogi vojni i pravni eksperti smatraju etički neprihvatljivom.

Istovremeno, vojna industrija naglašava i moguće civilne primjene – spasilačke misije u ruševinama, dostavu medicinske pomoći u opasnim zonama, ili gašenje požara.

Kineski “roboti-vukovi“ simbolizuju novu fazu ratovanja, gdje se linija između čovjeka i mašine sve više briše. Dok jedni u njima vide povećanu efikasnost i smanjenje ljudskih žrtava, drugi upozoravaju da ulazimo u eru u kojoj će se o ratu i miru odlučivati na nivou algoritama i čeličnih čopora.

Kako se čini, budući frontovi možda neće biti ispunjeni vojnicima, već čelikom, senzorima i tihom preciznošću.