Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ NA RASKRSNICI IZMEĐU PDP I DS! Osniva li Draško novu stranku

Nakon unutrašnjeg potresa u Partiji demokratskog progresa (PDP) koji je kulminirao sukobom Draška Stanivukovića i Jelene Trivić, potpuno je jasno da se ta partija nalazi na raskrsnici i da je generalno opozicija u Srpskoj ozbiljno poljuljana.

Loši rezultati opozicije, međusobne prozivke i porazi u izbornim trkama, govore da opcija, barem što se tiče PDP-a, ima nekoliko, ali da niti jedna od njih ne znači da će ova partija ostati kao što je bila do sada. “Restart” je potreban i njima partnerskom SDS-u i ono što se trenutno dešava čini se kao prekretnica na opozicionoj sceni u ovom bh. entitetu.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović se neće kandidovati na izbornom saboru jer prema statutu stranke – niko nema pravo na kandidaturu nakon dva uzastupna mandata. To znači da će nova osoba preuzeti vodstvo stranke, a mnogi smatraju da je PDP-u potreban mnogo energičniji vođa koji je izvršiti pozitivnu šok terapiju unutar struktura.

Draško i njegova grupa ne želi čekati

Redovni unutarstranački izbori za novog predsjednika i rukovodstvo PDP-a zakazani su za sredinu 2023. godine, no pitanje je da li će grupa okupljena oko Draška Stanivukovića imati strpljenja za status quo još najmanje šest mjeseci.

Dakle, opcija je da Stanivuković što prije preuzme stranku i povede je smjerom u kojem on smatra da treba ići. Također, moguće je i da se strpi nekoliko mjeseci ukoliko dobije garanciju da će biti izabran na saboru iduće godine.
On ne krije svoju visoku ambiciju i smatra da se promjene moraju desiti “sad i odmah” ili on neće biti tu. Ipak, brojni PDP-ovi simpatizeri i članovi su mišljenja da je mladi gradonačelnik Banje Luke u sve bližem odnosu s liderom Miloradom Dodikom (SNSD) i da to može biti opasno za ovu opozicionu stranku. No, istovremeno znaju da bez Stanivukovićeve velike popularnosti i energije ni PDP nije više “to-to”.

“Draškova grupa” sa 4 od 8 poslanika

Kako saznaje Klix.ba, Stanivuković trenutno kontroliše četiri od osam poslanika PDP-a u budućem sazivu Narodne skupštine RS-a. Takozvana “Draškova grupa” su Tanja Vukomanović (njegova portparolka), zatim Mirna Savić-Banjac i Nebojša Drinić te još jedan poslanik.

Ono čega se mnogi boje jeste mogućnost da bi se “odmetnuti” Stanivuković mogao i u NSRS-u prikloniti vladajućoj strukturi kako bi zauzvrat dobio podršku za brojne projekte koje planira u Banjoj Luci. Stanivuković je shvatio da bez novca i podrške Vlade RS-a jednostavno nema ni realizacije obećanja i zacrtanih ciljeva, a to u konačnici znači i gubitak podrške građana.

PDP ili … DS?

Druga opcija. Kako Klix.ba saznaje, ukoliko se ne udovolji Stanivukovićevim željama u PDP-u, u ladici već ima spreman statut za novu političku stranku, vjerovatno pod nazivom “DS”.

Neko to može čitati kao Draško Stanivuković, a neko kao “Demokratska Stranka”.

Svejedno, to bi značilo da kreće u potpuno novom pravcu, sam sa svojim ljudima i bez utega koji mu ponekad stavljaju stariji kadrovi PDP-a. Isti ti kadrovi mu zamjeraju da je previše samouvjeren, narcisoidan i da sve zasluge, kada ide dobro, preuzima k sebi, a kada ne ide – svi drugi su mu krivi.

Odnos Jelene Trivić i Draška Stanivukovića unutar PDP-a je “pukao”

No, Stanivuković trenutno nije jedina glavobolja za Borenovića i vrh stranke. Unutarstranački udar vrši i Jelena Trivić koja je žestoko napala Stanivukovića i Borenovića. Ipak, Trivić je izgubila izbore i nije realno da nakon poraza bude nagrađena najvišom funkcijom u partiji. Ona ne priznaje poraz u utrci za predsjednika RS-a i smatra da je Stanivuković s Dodikom radio na krađi njene pobjede. Koliko će joj takav stav pomoći u borbi za vlast u PDP-u veliko je pitanje, kao i koliko dugo će se još zadržati kao član ove partije ako Stanivuković preuzme kormilo.

KO SE PRIBLIŽAVA REŽIMU

Kako saznajemo, na posljednjoj sjednici Predsjedništva PDP-a Stanivuković je nastupom “kupio” veliki broj vrha partije i očigledno je da će imati vjetar u leđa, ali nije daleko ni opcija osnivanja DS-a gdje bi rasterećen krenuo u nove političke projekte.
I dok se PDP “raspada” kako bi ojačao, SDS već sprema za unutarstranačke izbore, razmišlja o DS-u… Vlast u ovom entitetu zadovoljno trka ruke jer je uspjela razbiti opoziciju na proste faktore. DNS je pokušao pobjeći u opoziciju, pa se opekao i brzo vratio nazad, a izborni rezultati govore da PDP i SDS trebaju temeljito pospremanje i drugačije tj. nove politike. U suprotnom, na idućim izborima će izgubiti dodatne hiljade glasova što će značiti da je SNSD uspio ono što je do sada pošlo za rukom samo HDZ-u BiH – uništavanje opozicije.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno