Politika
STANIVUKOVIĆ “Prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta”

Ovo je prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta. Posebno boli činjenica da su za takvu situaciju odgovorni odbornici skupštinske većine, ljudi koji su rođeni i žive ovdje i kojima su građani poklonili ogromno povjerenje, rekao je u intervjuu “Glasu” gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković povodom Dana grada, 22. aprila.
Naglasio je da budžet ne može biti spisak ličnih želja pojedinih političara, te je govorio o projektima koje namjeravaju realizovati, ali i naveo da bi do kraja godine konačno trebalo da bude završen most u Česmi.
Stanivuković, koji je i lider PDP-a, otkrio je zašto se nije odazvao pozivu predsjednika Srpske i SNSD-a Milorada Dodika da uđe u Vladu Srpske.
– Našim stavom smo jasno pokazali da fotelja i politička funkcija za nas nisu prioritet – kazao je Stanivuković koji je govorio i o kandidaturi za predsjednika Republike na izborima iduće godine.
GLAS: Da li Banjaluka prvi put dočekuje Dan grada bez budžeta?
STANIVUKOVIĆ: Istorijski posmatramo sve podatke kojima raspolažemo i mogu da kažem da, nažalost, jeste tako. To je strateški, najvažniji dokument jedne lokalne zajednice. Odbornici skupštinske većine, umjesto da rade u interesu grada, doveli su Banjaluku u situaciju da ne može da se razvija punim kapacitetom, onako kako zaslužuje i kako mi to želimo.
GLAS: Previranja između Vas i nove-stare skupštinske većine su nastavljena. Postoji li uopšte način da pronađete zajednički jezik?
STANIVUKOVIĆ: Sve što je do mene – ja ću uraditi, to građani znaju i tako je bilo i ovaj put. Pozvao sam odbornike na razgovor, dali smo mogućnost svima da daju prijedloge i mišljenje na Nacrt budžeta. Odbornici moraju znati da koji god projekat da uradimo, on ostaje građanima i Banjaluci. Možemo odustati od nekih projekata koje smo planirali ako smatraju da ima i drugih prioriteta i predlože projekat koji je Banjalučanima potrebniji. Smatram da je kompromis važan, vjerujem u politiku gdje je kompromis mjera odgovornosti. Treba time da se vodimo. To sam i pokazao i niko ne treba da sumnja da želim najbolje Banjaluci. Red je da to pokažu i ljudi koji imaju većinu u Skupštini grada, jer do sada nisu. Ipak, uprkos svim izazovima, u posljednje četiri godine u Banjaluci je urađeno najviše, više nego ikada prije. U ovom trenutku budžet je prioritet i uradićemo sve što je do nas da ga Banjaluka što prije dobije.
GLAS: Direktori srednjih škola traže da im se poveća budžet za ukupno 260.000 KM. Da li je to opravdano?
STANIVUKOVIĆ: Potpuno smo svjesni činjenice da jedan dio direktora u školama više zastupa političke interese nego što obavlja odgovornu funkciju upravljanja tom ustanovom. Ipak, svaki zahtjev koji je opravdan, koji je potreban školi i koji je u interesu učenika, za nas predstavlja osnov za djelovanje, te smo mi spremni da obezbijedimo taj novac, čak i više od traženog, ako se dokaže da je riječ o prioritetima koji direktno doprinose kvalitetnijem obrazovanju i boljim uslovima za rad i učenje.
GLAS: Spomenuli ste da, bez obzira na privremeno finansiranje, u planu imate mnoge projekte za koje ćete izdvojiti novac i ako ih ne podrži skupštinska većina. Koji su to projekti?
STANIVUKOVIĆ: Naši napori su usmjereni isključivo na razvoj Banjaluke. Uprkos izazovima, završavamo izgradnju Centralnog spomen-obilježja i mosta u Česmi. Gradićemo i kuću “Predah”, odnosno centar za cjelodnevno zbrinjavanje djece sa poteškoćama u razvoju. U planu je i izgradnja najvećeg sportskog igrališta u sklopu “Akvane”, kao i sportske gimnazije i nove zgrade Građevinske škole. Uređujemo rekreativnu zonu na Banj brdu, staze i prateći mobilijar, a istovremeno nastavljamo i izgradnju šetališta uz Vrbas, od Švedske plaže do Vrućice, te od Gradskog do Rebrovačkog mosta. Gradićemo amfiteatar kod Pravnog fakulteta, Dino park za najmlađe, ali i kružnu raskrsnicu kod Ekonomskog fakulteta. Već neko vrijeme tražimo i podršku za vodovodne sisteme Tunjice jedan i dva, kao i za most u naselju Dolac. Tu je i projekat nove Gospodske ulice koji uključuje i rekonstrukciju Zanatskog centra, čime će centar grada dobiti potpuno novo lice. Pored svega navedenog, planiramo i izgradnju Multimedijalnog centra u Lazarevu, kao i izgradnju i uređenje dječijih igrališta širom grada. Vjerujem da ćemo, uz podršku građana i odgovorno upravljanje, uspjeti realizovati sve ove projekte.
GLAS: Početkom 2023. godine izjavili ste da će most u Česmi biti završen do kraja te godine, ali nije do danas. Kada će taj most biti završen i pušten u saobraćaj?
STANIVUKOVIĆ: Grad je završio veliki dio posla, izuzetno složen proces imovinsko-pravnih odnosa, koji je obuhvatio eksproprijaciju više kuća, objekata, privatnih placeva, te nekoliko dunuma zemlje. Taj proces nas je koštao više miliona KM, ali smo ga priveli kraju upravo da bismo omogućili izgradnju ovog kapitalnog objekta, koji je važan za Banjaluku. Dinamika završetka radova sada zavisi od “Puteva RS”, ali je realno očekivati da će ove godine most biti završen i pušten u saobraćaj. Ovo će biti najveći i najduži most u istoriji Banjaluke i sa ponosom mogu reći da će mještani Česme, nakon više od decenije čekanja, konačno dobiti trajno i bezbjedno saobraćajno rješenje. Ova Gradska uprava je zajedno sa mnom uložila najveće napore, inicirali smo ovaj značajan projekat, tražili od rukovodstva Srbije i Srpske podršku, a pri tome uradili sve što je do nas da bismo ovaj projekat započeli i isti sproveli u djelo.
GLAS: Aktuelna je priča u vezi sa subvencijama roditeljima čiji mališani idu u privatne vrtiće. U avgustu ste najavili povećanje subvencija na 220 KM, ali se to nije desilo. Kako riješiti problem nedostatka javnih vrtića na području grada i šta će biti sa subvencijama?
STANIVUKOVIĆ: Prva smo administracija koja je uvela subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima, za šta izdvajamo oko 440.000 KM mjesečno. Počeli smo sa 60 KM po djetetu, a danas to iznosi 150 KM. Nažalost, bez budžeta teško je planirati dodatna izdvajanja, a privremeno finansiranje dodatno otežava situaciju. Plan je da u narednom periodu povećamo dodatno novac za ovu namjenu, shodno i prijedlozima skupštinske većine. Izgradnjom novih i adaptacijom postojećih vrtića obezbijedili smo oko 1.000 novih mjesta u vrtićima u Debeljacima, Kuljanima, Novoseliji, na Paprikovcu, u Boriku, rekonstruisanom vrtiću na Petrićevcu, te nadograđenom “Kolibri”. To je samo početak. Nastavićemo sa izgradnjom i adaptacijom vrtićkih objekata kako bismo dugoročno riješili problem nedostatka mjesta za naše najmlađe.
GLAS: Sa adrese Gradske uprave najavljivano je i pojeftinjenje gradskog prevoza. Litar goriva trenutno košta koliko i karta u javnom prevozu u Banjaluci, a na nekim pumpama i manje od tog iznosa. Da li će uslijediti korekcije i kada?
STANIVUKOVIĆ: Prethodna gradska administracija, malo prije mog stupanja na mjesto gradonačelnika, potpisala je sedmogodišnji ugovor o javnom prevozu. Taj vremenski okvir nam, nažalost, vezuje ruke kada je riječ o mnogim stvarima. Naime, visina cijene karte, bilo za povećanje ili smanjenje, definisana je formulom koja precizno računa koliki bi pad cijene goriva morao da se dogodi da bi se automatski aktivirala korekcija cijene. Ono što je, sa druge strane, pozitivno jeste da u ovom našem drugom mandatu ističe taj ugovor koji je vezan za taj period od sedam godina i već sada se pripremamo za raspisivanje nove javne nabavke, koja će sadržavati bolje uslove za građane, te povoljnije uslove za grad. Pripremamo se za ugovor koji će, prije svega, značiti podmlađivanje javnog prevoza, dok će na određenim linijama biti veći broj polazaka. Biće i drugačije cijene karata i to je nešto na čemu intenzivno radimo. Sa ponosom mogu reći i da je u mom mandatu gradski prevoz najpovoljniji u istoriji Banjaluke za većinu kategorija.
GLAS: “Vodovod” je uputio zahtjev za poskupljenje vode u gradu. Da li je to opravdano?
STANIVUKOVIĆ: Najveći udio troška u proizvodnji vode je cijena struje koju je vlast i rukovodstvo Srpske, odnosno “Elektroprivreda”, u posljednje dvije godine povećala dva puta. To znači da su troškovi preduzeća godišnje veći čak za dva miliona KM i da smo na taj način samo tu izgubili četiri miliona KM otkako nije bilo korekcije cijene vode. Jedno poskupljenje vuče drugo. Zbog toga je preduzeće “Vodovod” prinuđeno na jedan takav prijedlog. Pri tome moram da naglasim i to da se vodovodna mreža konstantno širi, gradi. U prilog tome ide i podatak da smo u posljednje dvije godine izgradili više od 100 kilometara, a u mandatu više od 220 kilometara vodovodne mreže. Sve to zahtijeva održavanje, dodatan broj radnika, dodatnu energiju, odnosno količinu struje. U ovom mandatu radili smo vodovodnu mrežu u mjestima do kojih niko nije došao 20 godina, što znači da je riječ o mjestima koja su bila najizazovnija, najnepristupačnija. Na takvim mjestima izgradili smo 220 kilometara vodovodne mreže i svima je jasno da to košta.
GLAS: Mnogo se u posljednje vrijeme polemisalo i o Dino parku. Da li smatrate da je Banjaluci u ovom trenutku neophodan taj park i zašto?
STANIVUKOVIĆ: Sve što radimo – radimo kako bismo od Banjaluke napravili jedan dodatno moderan i atraktivan grad po mjeri svakog čovjeka, grad koji svojim građanima, ali i turistima nudi mnogo različitog sadržaja. Neko je nedavno napisao kako je ova administracija koju ja predvodim Banjalučanima ponudila mnogo mjesta gdje mogu kvalitetno da provedu svoje slobodno vrijeme i da smo ljude izveli vani. Upravo to smo uradili kroz izgradnju parkova, uređenje obala Vrbasa, izgradnju vidikovca na Banj brdu, osvjetljenja tvrđave Kastel, preko šetališta koja smo uradili u samom centru grada i šire. Naravno, tu su i dječija igrališta i želimo da kroz sve infrastrukturne projekte koje radimo, škole, vrtiće, mostove, puteve, da nastavimo u tom pravcu. Zato adrenalin park i Dino park, gondole na Banj brdu, te uređenje rekreativnih zona na Trešnjiku i u Trapistima će Banjaluku učiniti takvom. Da li je to nešto što je najvažnije za Banjaluku – svakako da nije, ali doprinosi razvoju grada i tome da Banjaluka postane moderan grad sa raznovrsnom ponudom za sve generacije.
GLAS: Kao lider PDP-a učestvovali ste u razgovorima o formiranju nove većine na nivou BiH. Nastavak tih pregovora posljednjih dana se i ne spominje. Šta se dešava? Ko je najveći kočničar?
STANIVUKOVIĆ: U PDP-u imamo prirodnu političku “traumu” od blokada, opstrukcija i kočenja. Upravo zbog pet godina blokada i kočenja u Banjaluci. Stoga, naš prirodni refleks je taj da u svim stavovima, u kojim možemo da utičemo, idemo putem deblokade i tako radimo na nivou BiH. PDP, kao jedna odgovorna stranka želi da Srpska iskoristi svaku mogućnost za razvoj, a projekti plana rasta kroz evropske fondove od preko milijardu KM za projekte za Republiku Srpsku je nešto za šta bi svaki ozbiljan čovjek dao svoju punu energiju. Zato mi to radimo. Šta će druge strane uraditi, to nije do nas, svako odgovara za sebe. U ovom momentu problem je Izborni zakon i biranje hrvatskog člana Predsjedništva, ali tu nema konsenzusa između hrvatske strane i bošnjačkih stranaka u Sarajevu i ovaj problem nije od juče, već traje godinama. Zašto se to danas predstavlja kao problem, a ranije to nije bilo prepreka da se napravi vlast sa SNSD-om? Da li HDZ ovo gleda kao svoju posljednju priliku za izmjenu zakona pred izbore? Svaka strana pojedinačno odgovara i u ovom trenutku težište je na politikama u FBiH i Sarajevu. Mi smo uradili apsolutno svaki korak koji je bio do nas.
GLAS: Predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je, kada ste došli na čelo PDP-a, nudio da uđete u Vladu RS, ali da se niste udostojili ni da odgovorite. Zbog čega?
STANIVUKOVIĆ: O važnim ekonomskim, nacionalnim i društvenim pitanjima za Republiku Srpsku spremni smo da razgovaramo, da se odazivamo u institucije, da glasamo, podržimo, nekad i ne podržimo ukoliko to smatramo ispravnim, bez obzira na to da li bili dio strukture vlasti, imali funkciju ili ne. To je suština onoga što je naša politika. Tako će biti i u budućnosti. Sve što je važno za Republiku Srpsku, svako pitanje koje je bitno, PDP će biti odgovoran, iskoristiti svoj kapacitet, što je atipičan pristup i ono što se kod nas dosad nije naviklo. Mi smo za suštinske promjene i reforme u društvu, iskrenu i posvećenu borbu protiv kriminala i korupcije, privatizovane države i zarobljenih institucija, a to nije moguće sa ljudima koji vode Republiku Srpsku. Takva je politička platforma na kojoj počiva PDP. Zato, sa jedne strane se ponašamo odgovorno i institucionalno, otvoreni smo za sva važna pitanja za Srpsku, a sa druge strane, nismo pristali na bilo kakve ponude vlasti. Duboko smatramo da PDP ima kapacitet da predvodi buduće političke reforme, promjene, formiranje Vlade sa novim ljudima koji mogu donijeti otvaranje i rješavanje onih pitanja koja čekamo već decenijama.
GLAS: U javnosti se spominjete i kao kandidat za predsjednika Srpske na izborima iduće godine. Hoćete li se kandidovati za tu poziciju?
STANIVUKOVIĆ: U ovom trenutku moja dva politička prioriteta su Banjaluka, gdje sam maksimalno posvećen poslu, te PDP koji želim da razvijam i širim kako bismo postali partija bez koje će biti nemoguće zamisliti političke, društvene i svake druge procese u Srpskoj. Na taj plan sam izuzetno fokusiran. Što se tiče izbora, uvijek sam bio timski igrač, tako i sada smatram da se o takvim stvarima treba razgovarati unutar opozicije. Zato to pitanje prepuštam tim procesima koji će svakako doći u vremenu pred nama.
GLAS: Kako teče izgradnja hotela “Palas” u centru Banjaluke?
STANIVUKOVIĆ: Grad je ispunio sve svoje obaveze. Prema posljednjim informacijama, investitor ostaje posvećen izgradnji ovog hotela, za šta će biti potrebno oko četiri godine. U ovo što je do sada odrađeno, od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, preko rušenja nedovršenog dijela hotela, te sticanja uslova za postavljanje kamena temeljca, uloženo je više od 10 miliona KM od strane investitora. Uradili smo apsolutno sve i vjerujemo da smo svaki dan bliži završetku jedne od najvećih i najvrednijih pojedinačnih investicija u Srpskoj.
Glas Srpske
Politika
ZAŠTO BiH OSTAJE BEZ IMOVINE vrijedne stotine miliona KM u Hrvatskoj

Bosna i Hercegovina, kao pravna nasljednica nekadašnje Socijalističke Republike BiH, posjeduje značajnu imovinu na teritoriji Republike Hrvatske.
Radi se o vrijednoj imovini koja uključuje hotele, odmarališta, vile i građevinska zemljišta, naročito na Jadranskoj obali.
No, uprkos potpisanom Sporazumu o sukcesiji, povrat ove imovine otežan je nizom pravnih i političkih prepreka koje su godinama ostale neriješene.
O ovoj važnoj temi za Forbes Bosne i Hercegovine govorio je Ismet Velić, pravnik i profesor na Pravnom fakultetu u Zenici, te bivši pravobranilac BiH koji je vodio postupke za povrat državne imovine u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije.
– Vrlo je značajna imovina koju ste pomenuli. Radi se o različitim vrstama nekretnina – od zemljišta, vila, hotela i odmarališta – a često su to atraktivne lokacije na Jadranu, uključujući Makarsku, Gradac, Split i posebno Dubrovnik – ističe profesor Velić.
Prema njegovim riječima, imovinu u Hrvatskoj posjeduju ne samo institucije BiH, već i brojne firme i fizička lica sa prostora naše države.
Međutim, od devedesetih godina prošlog vijeka, Hrvatska je usvojila niz propisa koji ograničavaju pravo raspolaganja tom imovinom.
– Donesene su uredbe, a kasnije i zakoni o zabrani raspolaganja tom imovinom. Poseban problem nastaje 2018. kada Hrvatska donosi Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji omogućava njihovim institucijama da daju tu imovinu u dugoročni zakup – često bez znanja ili pristanka stvarnih titulara – upozorava Velić.
Situaciju dodatno komplikuje neprimjena Sporazuma o sukcesiji, međunarodnog ugovora koji su potpisale sve bivše republike SFRJ, uključujući BiH i Hrvatsku.
Ovaj sporazum, a posebno njegov Aneks G, predviđa povrat i zaštitu imovine bivših republika, ali u praksi u Hrvatskoj – nije implementiran.
Neprimjenjivanje propisa
U praksi su, kako kaže, imali slučajeve u kojima je BiH uredno upisana kao titular na određenoj nekretnini, ali je imovina bila zauzeta od trećih lica bez ikakvog pravnog osnova.
– U takvim slučajevima nema pravnih smetnji da se vodi postupak i da BiH traži vraćanje posjeda. No, problem je vrijeme. Ako Hrvatska sada daje te nekretnine pod koncesiju na narednih 30 godina – titularima će efektivno biti onemogućen povrat u dogledno vrijeme – upozorava Velić.
Procjene ukupne vrijednosti ove imovine nisu precizne, ali se govori o iznosima koji premašuju stotine miliona konvertibilnih maraka.
Velić naglašava da postoji otvoreni kanal komunikacije s hrvatskim institucijama, uključujući Ministarstvo pravosuđa i DORH, ali da je ključno pitanje reciprociteta i političke volje.
– Ako BiH poštuje sporazum i vraća imovinu Hrvatskoj, onda očekujemo isti tretman. Rješenje mora biti bilateralni sporazum koji će jasno regulisati pitanja imovine, primjene sukcesije i zaštite prava svih titulara – zaključuje profesor Velić.
Ostaje da se vidi hoće li politički akteri na obje strane imati snage i volje da ovo pitanje stave na dnevni red – prije nego što vrijedna državna imovina zauvijek pređe u ruke drugih korisnika.
(Forbes)
Politika
DANAS ZASJEDANJE! Savjet ministara BiH o isplati 110 MILIONA MARAKA “VIADUKTU”

Savjet ministara Bosne i Hercegovine zasjeda danas kako bi još jednom pokušali riješiti finansijski problem Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA) koji je nastao nakon arbitražne presude koju je dobila slovenska firma “Viaduct” zbog kršenja ugovora Vlade Republike Srpske.
Jedan takav pokušaj je propao s obzirom na to da je ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) iznio prijedlog da se iz državne kase isplati arbitražni dug od 110 miliona KM.
To je privremeno stopirao premijer Federacije BiH Nermin Nikšić zajedno sa ministrom finansija FBiH Tonijem Kraljevićem. Međutim, slični prijedlozi su sada ponovo na stolu.
Na prošloj sjednici je Savjet ministara BiH, “radi sprečavanja daljnjih štetnih posljedica po imovinske interese BiH i njenih institucija”, uz uvažavanje odredbi Zakona o finansiranju institucija BiH i Informacije Ministarstva finansija s 53. vanredne sjednice, naložilo Ministarstvu finansija da hitno pripremi i Savjetu ministara BiH dostavi do naredne sjednice, koja je zakazana za danas, korigirani tekst Nacrta zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu u kojem će se, bez povećanja okvira za finansiranje institucija BiH, planirati sredstva za izvršenje arbitražne presude.
Kako je navedno iz Savjeta ministara, ove korekcije neće uključivati izmjene budžetskih stavki koje se odnose na plate i naknade zaposlenih, materijalne troškove i neto izdatke za finansijsku imovinu ako bi oni uticali na finansiranje institucija BiH.
Savjet ministara BiH je donio ove zaključke kako bi se hitno pristupilo izvršenju arbitražne presude po kojoj je izvršenik Bosna i Hercegovina, čime bi se stekli uslovi za pokretanje regresne tužbe i na kraju naplate štete od Republike Srpske.
Istovremeno je zaduženo Ministarstvo komunikacija i veza da do naredne sjednice Savjetu ministara BiH dostavi Prijedlog odluke o finansiranju troškova Agencije za pružanje usluga u vazfušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) na privremenoj osnovi, s ciljem omogućavanja njenog neometanog rada i otklanjanja problema poslovanja.
Problemi za BHANSA-u nastali su zbog procesa arbitraže, koja je posljedica spora tužilaca as Vladom RS, koja nije izmirila svoje obaveze uprkos ranije potpisanom sporazumu sa Savjetom ministara BiH, kojim se obavezala bezuslovno ispuniti sve svoje obaveze plaćanja prema presudi donesenoj u ovom arbitražnom postupku uime BiH, po prijemu dokumentiranog zahtjeva Pravobranilaštva BiH.
Prema najavi iz Savjet ministara BiH, sjednica bi trebala početi u 13 sati.
(Klix) Foto: Arhiv
Politika
BOŽOVIĆ O DODIKU: Gradio je ovu BiH, sad mu ne odgovara

Dodik i njegovi saradnici su radili na štetu Republike Srpske, naveo je on.
Načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović tvrdi da je Republika Srpska pred bankrotom te da “na glavama visi 2,5 milijardi KM presuda zbog kriminalnih radnji koje je radila vlast ili ih nije spriječila”.
Komentarisao je i arbitražu prema kojoj Republika Srpska mora platiti 110 miliona KM slovenačkoj kompaniji Viadukt.
Odgovarajući na pitanje da li je zaista izgledno da pojedini između sebe podijele taj novac, Božović je podsjetio je da postoje priče da su u to uključene advokatske kancelarije, da su neki svjesno zanemarivali rokove itd.
Mišljenja je da se mora preispitati odgovornost svih, pa i onih koji su i ranije bili vlast.
Smatra da je cijela atmosfera u Bosni i Hercegovini, nastala nakon prvostepene presude Dodiku, za posljedicu imala zanemarivanje životnih problema.
Rekao je da se Milorad Dodik predstavlja kao veliki nacionalista, ali da on to nije.
Komentarišući Dodikovo okuženje, on je rekao da se patriotizam potpuno drugačije pokazuje nego što to režim želi nametnuti.
– Kada se to dokazivalo drugačije, ti ljudi su bili u drugačijim situacijama. Neki koji su bili dio SDS najžešće podržavaju Dodikovu politiku zato što su otjerani ili su otišli iz SDS ili su kupljeni ili su izdali jednu ili više partija. Sada stoje iza Dodikovih.
– Postoji još niz onih s jako oskudnim znanjem koji možda i nemaju najbolje namjere i da u svom profesionalnom životu ne bi ostvarili ništa da nisu tu gdje jesu. Zato ne žele racionalno sagledati stanje i vjerovatno ga zato tako savjetuju, ali mislim da ga jako malo ljudi sluša – konstatovao je Božović.
Na pitanje da li time rade na štetu Srba u Bosni i Hercegovini, potvrdno je odgovorio, prenosi BN.
Podsjetio je na Dodikovu retoriku i djela kada je tek došao na vlast 2006.
– Dodik i njegovi saradnici su radili na štetu Republike Srpske i naučeni smo, kao neko ko je bio student, kada je došao na vlast 2006., šta je sve bila njegova politika, kako je nastupao, čiji je bio saradnik. On je taj koji je Bonska ovlaštenja, koja su usvojena u decembru 1997., implementirao 1998. – rekao je Božović za Klix.
– Dodik je gradio Bosnu i Hercegovinu koja mu danas ne odgovara…Sve što je Dodik radio vraća mu se kao bumerang i rado bi to izbrisao gumicom, ali ne može – rekao je Božović
-
Zdravlje1 dan ago
ZNATE LI DA POSTOJI DORUČAK koji će vam popraviti raspoloženje?
-
Hronika3 dana ago
TRAGEDIJA: Poginuo narodni poslanik Srđan Todorović, njegova supruga i dijete
-
Hronika3 dana ago
Stravični prizori sa mjesta saobraćajne nesreće na auto-putu 9. januar u kojoj su POGINULE 3 OSOBE (VIDEO)
-
Hronika3 dana ago
POSLANIK POGINUO DAN NAKON ROĐENDANA! Ko je bio Srđan Todorović
-
Politika3 dana ago
“UZALUD VAMA IZ SPS-a TRUD DA SE “VADITE” I POJAŠNJAVATE”: Sve je jasno, kao i vaše političke namjere!
-
Politika3 dana ago
DODIK “HTJELI SU DA ME “ZVEKNU”! Taj film neće gledati. Neću se skloniti ni pod uslovom da dođe NATO da me hapsi”
-
Politika3 dana ago
POSLIJE BURE U JAVNOSTIi – Unčanin se pravda: Stanivuković nije bio meta!
-
Hronika3 dana ago
UKC O STANJU DJECE povrijeđene u stravičnoj saobraćajnoj nesreći