Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ “Prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta”

Ovo je prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta. Posebno boli činjenica da su za takvu situaciju odgovorni odbornici skupštinske većine, ljudi koji su rođeni i žive ovdje i kojima su građani poklonili ogromno povjerenje, rekao je u intervjuu “Glasu” gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković povodom Dana grada, 22. aprila.

Naglasio je da budžet ne može biti spisak ličnih želja pojedinih političara, te je govorio o projektima koje namjeravaju realizovati, ali i naveo da bi do kraja godine konačno trebalo da bude završen most u Česmi.

Stanivuković, koji je i lider PDP-a, otkrio je zašto se nije odazvao pozivu predsjednika Srpske i SNSD-a Milorada Dodika da uđe u Vladu Srpske.

– Našim stavom smo jasno pokazali da fotelja i politička funkcija za nas nisu prioritet – kazao je Stanivuković koji je govorio i o kandidaturi za predsjednika Republike na izborima iduće godine.

GLAS: Da li Banjaluka prvi put dočekuje Dan grada bez budžeta?

STANIVUKOVIĆ: Istorijski posmatramo sve podatke kojima raspolažemo i mogu da kažem da, nažalost, jeste tako. To je strateški, najvažniji dokument jedne lokalne zajednice. Odbornici skupštinske većine, umjesto da rade u interesu grada, doveli su Banjaluku u situaciju da ne može da se razvija punim kapacitetom, onako kako zaslužuje i kako mi to želimo.

GLAS: Previranja između Vas i nove-stare skupštinske većine su nastavljena. Postoji li uopšte način da pronađete zajednički jezik?

STANIVUKOVIĆ: Sve što je do mene – ja ću uraditi, to građani znaju i tako je bilo i ovaj put. Pozvao sam odbornike na razgovor, dali smo mogućnost svima da daju prijedloge i mišljenje na Nacrt budžeta. Odbornici moraju znati da koji god projekat da uradimo, on ostaje građanima i Banjaluci. Možemo odustati od nekih projekata koje smo planirali ako smatraju da ima i drugih prioriteta i predlože projekat koji je Banjalučanima potrebniji. Smatram da je kompromis važan, vjerujem u politiku gdje je kompromis mjera odgovornosti. Treba time da se vodimo. To sam i pokazao i niko ne treba da sumnja da želim najbolje Banjaluci. Red je da to pokažu i ljudi koji imaju većinu u Skupštini grada, jer do sada nisu. Ipak, uprkos svim izazovima, u posljednje četiri godine u Banjaluci je urađeno najviše, više nego ikada prije. U ovom trenutku budžet je prioritet i uradićemo sve što je do nas da ga Banjaluka što prije dobije.

GLAS: Direktori srednjih škola traže da im se poveća budžet za ukupno 260.000 KM. Da li je to opravdano?

STANIVUKOVIĆ: Potpuno smo svjesni činjenice da jedan dio direktora u školama više zastupa političke interese nego što obavlja odgovornu funkciju upravljanja tom ustanovom. Ipak, svaki zahtjev koji je opravdan, koji je potreban školi i koji je u interesu učenika, za nas predstavlja osnov za djelovanje, te smo mi spremni da obezbijedimo taj novac, čak i više od traženog, ako se dokaže da je riječ o prioritetima koji direktno doprinose kvalitetnijem obrazovanju i boljim uslovima za rad i učenje.

GLAS: Spomenuli ste da, bez obzira na privremeno finansiranje, u planu imate mnoge projekte za koje ćete izdvojiti novac i ako ih ne podrži skupštinska većina. Koji su to projekti?

STANIVUKOVIĆ: Naši napori su usmjereni isključivo na razvoj Banjaluke. Uprkos izazovima, završavamo izgradnju Centralnog spomen-obilježja i mosta u Česmi. Gradićemo i kuću “Predah”, odnosno centar za cjelodnevno zbrinjavanje djece sa poteškoćama u razvoju. U planu je i izgradnja najvećeg sportskog igrališta u sklopu “Akvane”, kao i sportske gimnazije i nove zgrade Građevinske škole. Uređujemo rekreativnu zonu na Banj brdu, staze i prateći mobilijar, a istovremeno nastavljamo i izgradnju šetališta uz Vrbas, od Švedske plaže do Vrućice, te od Gradskog do Rebrovačkog mosta. Gradićemo amfiteatar kod Pravnog fakulteta, Dino park za najmlađe, ali i kružnu raskrsnicu kod Ekonomskog fakulteta. Već neko vrijeme tražimo i podršku za vodovodne sisteme Tunjice jedan i dva, kao i za most u naselju Dolac. Tu je i projekat nove Gospodske ulice koji uključuje i rekonstrukciju Zanatskog centra, čime će centar grada dobiti potpuno novo lice. Pored svega navedenog, planiramo i izgradnju Multimedijalnog centra u Lazarevu, kao i izgradnju i uređenje dječijih igrališta širom grada. Vjerujem da ćemo, uz podršku građana i odgovorno upravljanje, uspjeti realizovati sve ove projekte.

GLAS: Početkom 2023. godine izjavili ste da će most u Česmi biti završen do kraja te godine, ali nije do danas. Kada će taj most biti završen i pušten u saobraćaj?

STANIVUKOVIĆ: Grad je završio veliki dio posla, izuzetno složen proces imovinsko-pravnih odnosa, koji je obuhvatio eksproprijaciju više kuća, objekata, privatnih placeva, te nekoliko dunuma zemlje. Taj proces nas je koštao više miliona KM, ali smo ga priveli kraju upravo da bismo omogućili izgradnju ovog kapitalnog objekta, koji je važan za Banjaluku. Dinamika završetka radova sada zavisi od “Puteva RS”, ali je realno očekivati da će ove godine most biti završen i pušten u saobraćaj. Ovo će biti najveći i najduži most u istoriji Banjaluke i sa ponosom mogu reći da će mještani Česme, nakon više od decenije čekanja, konačno dobiti trajno i bezbjedno saobraćajno rješenje. Ova Gradska uprava je zajedno sa mnom uložila najveće napore, inicirali smo ovaj značajan projekat, tražili od rukovodstva Srbije i Srpske podršku, a pri tome uradili sve što je do nas da bismo ovaj projekat započeli i isti sproveli u djelo.

GLAS: Aktuelna je priča u vezi sa subvencijama roditeljima čiji mališani idu u privatne vrtiće. U avgustu ste najavili povećanje subvencija na 220 KM, ali se to nije desilo. Kako riješiti problem nedostatka javnih vrtića na području grada i šta će biti sa subvencijama?

STANIVUKOVIĆ: Prva smo administracija koja je uvela subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima, za šta izdvajamo oko 440.000 KM mjesečno. Počeli smo sa 60 KM po djetetu, a danas to iznosi 150 KM. Nažalost, bez budžeta teško je planirati dodatna izdvajanja, a privremeno finansiranje dodatno otežava situaciju. Plan je da u narednom periodu povećamo dodatno novac za ovu namjenu, shodno i prijedlozima skupštinske većine. Izgradnjom novih i adaptacijom postojećih vrtića obezbijedili smo oko 1.000 novih mjesta u vrtićima u Debeljacima, Kuljanima, Novoseliji, na Paprikovcu, u Boriku, rekonstruisanom vrtiću na Petrićevcu, te nadograđenom “Kolibri”. To je samo početak. Nastavićemo sa izgradnjom i adaptacijom vrtićkih objekata kako bismo dugoročno riješili problem nedostatka mjesta za naše najmlađe.

GLAS: Sa adrese Gradske uprave najavljivano je i pojeftinjenje gradskog prevoza. Litar goriva trenutno košta koliko i karta u javnom prevozu u Banjaluci, a na nekim pumpama i manje od tog iznosa. Da li će uslijediti korekcije i kada?

STANIVUKOVIĆ: Prethodna gradska administracija, malo prije mog stupanja na mjesto gradonačelnika, potpisala je sedmogodišnji ugovor o javnom prevozu. Taj vremenski okvir nam, nažalost, vezuje ruke kada je riječ o mnogim stvarima. Naime, visina cijene karte, bilo za povećanje ili smanjenje, definisana je formulom koja precizno računa koliki bi pad cijene goriva morao da se dogodi da bi se automatski aktivirala korekcija cijene. Ono što je, sa druge strane, pozitivno jeste da u ovom našem drugom mandatu ističe taj ugovor koji je vezan za taj period od sedam godina i već sada se pripremamo za raspisivanje nove javne nabavke, koja će sadržavati bolje uslove za građane, te povoljnije uslove za grad. Pripremamo se za ugovor koji će, prije svega, značiti podmlađivanje javnog prevoza, dok će na određenim linijama biti veći broj polazaka. Biće i drugačije cijene karata i to je nešto na čemu intenzivno radimo. Sa ponosom mogu reći i da je u mom mandatu gradski prevoz najpovoljniji u istoriji Banjaluke za većinu kategorija.

GLAS: “Vodovod” je uputio zahtjev za poskupljenje vode u gradu. Da li je to opravdano?

STANIVUKOVIĆ: Najveći udio troška u proizvodnji vode je cijena struje koju je vlast i rukovodstvo Srpske, odnosno “Elektroprivreda”, u posljednje dvije godine povećala dva puta. To znači da su troškovi preduzeća godišnje veći čak za dva miliona KM i da smo na taj način samo tu izgubili četiri miliona KM otkako nije bilo korekcije cijene vode. Jedno poskupljenje vuče drugo. Zbog toga je preduzeće “Vodovod” prinuđeno na jedan takav prijedlog. Pri tome moram da naglasim i to da se vodovodna mreža konstantno širi, gradi. U prilog tome ide i podatak da smo u posljednje dvije godine izgradili više od 100 kilometara, a u mandatu više od 220 kilometara vodovodne mreže. Sve to zahtijeva održavanje, dodatan broj radnika, dodatnu energiju, odnosno količinu struje. U ovom mandatu radili smo vodovodnu mrežu u mjestima do kojih niko nije došao 20 godina, što znači da je riječ o mjestima koja su bila najizazovnija, najnepristupačnija. Na takvim mjestima izgradili smo 220 kilometara vodovodne mreže i svima je jasno da to košta.

GLAS: Mnogo se u posljednje vrijeme polemisalo i o Dino parku. Da li smatrate da je Banjaluci u ovom trenutku neophodan taj park i zašto?

STANIVUKOVIĆ: Sve što radimo – radimo kako bismo od Banjaluke napravili jedan dodatno moderan i atraktivan grad po mjeri svakog čovjeka, grad koji svojim građanima, ali i turistima nudi mnogo različitog sadržaja. Neko je nedavno napisao kako je ova administracija koju ja predvodim Banjalučanima ponudila mnogo mjesta gdje mogu kvalitetno da provedu svoje slobodno vrijeme i da smo ljude izveli vani. Upravo to smo uradili kroz izgradnju parkova, uređenje obala Vrbasa, izgradnju vidikovca na Banj brdu, osvjetljenja tvrđave Kastel, preko šetališta koja smo uradili u samom centru grada i šire. Naravno, tu su i dječija igrališta i želimo da kroz sve infrastrukturne projekte koje radimo, škole, vrtiće, mostove, puteve, da nastavimo u tom pravcu. Zato adrenalin park i Dino park, gondole na Banj brdu, te uređenje rekreativnih zona na Trešnjiku i u Trapistima će Banjaluku učiniti takvom. Da li je to nešto što je najvažnije za Banjaluku – svakako da nije, ali doprinosi razvoju grada i tome da Banjaluka postane moderan grad sa raznovrsnom ponudom za sve generacije.

GLAS: Kao lider PDP-a učestvovali ste u razgovorima o formiranju nove većine na nivou BiH. Nastavak tih pregovora posljednjih dana se i ne spominje. Šta se dešava? Ko je najveći kočničar?

STANIVUKOVIĆ: U PDP-u imamo prirodnu političku “traumu” od blokada, opstrukcija i kočenja. Upravo zbog pet godina blokada i kočenja u Banjaluci. Stoga, naš prirodni refleks je taj da u svim stavovima, u kojim možemo da utičemo, idemo putem deblokade i tako radimo na nivou BiH. PDP, kao jedna odgovorna stranka želi da Srpska iskoristi svaku mogućnost za razvoj, a projekti plana rasta kroz evropske fondove od preko milijardu KM za projekte za Republiku Srpsku je nešto za šta bi svaki ozbiljan čovjek dao svoju punu energiju. Zato mi to radimo. Šta će druge strane uraditi, to nije do nas, svako odgovara za sebe. U ovom momentu problem je Izborni zakon i biranje hrvatskog člana Predsjedništva, ali tu nema konsenzusa između hrvatske strane i bošnjačkih stranaka u Sarajevu i ovaj problem nije od juče, već traje godinama. Zašto se to danas predstavlja kao problem, a ranije to nije bilo prepreka da se napravi vlast sa SNSD-om? Da li HDZ ovo gleda kao svoju posljednju priliku za izmjenu zakona pred izbore? Svaka strana pojedinačno odgovara i u ovom trenutku težište je na politikama u FBiH i Sarajevu. Mi smo uradili apsolutno svaki korak koji je bio do nas.

GLAS: Predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je, kada ste došli na čelo PDP-a, nudio da uđete u Vladu RS, ali da se niste udostojili ni da odgovorite. Zbog čega?

STANIVUKOVIĆ: O važnim ekonomskim, nacionalnim i društvenim pitanjima za Republiku Srpsku spremni smo da razgovaramo, da se odazivamo u institucije, da glasamo, podržimo, nekad i ne podržimo ukoliko to smatramo ispravnim, bez obzira na to da li bili dio strukture vlasti, imali funkciju ili ne. To je suština onoga što je naša politika. Tako će biti i u budućnosti. Sve što je važno za Republiku Srpsku, svako pitanje koje je bitno, PDP će biti odgovoran, iskoristiti svoj kapacitet, što je atipičan pristup i ono što se kod nas dosad nije naviklo. Mi smo za suštinske promjene i reforme u društvu, iskrenu i posvećenu borbu protiv kriminala i korupcije, privatizovane države i zarobljenih institucija, a to nije moguće sa ljudima koji vode Republiku Srpsku. Takva je politička platforma na kojoj počiva PDP. Zato, sa jedne strane se ponašamo odgovorno i institucionalno, otvoreni smo za sva važna pitanja za Srpsku, a sa druge strane, nismo pristali na bilo kakve ponude vlasti. Duboko smatramo da PDP ima kapacitet da predvodi buduće političke reforme, promjene, formiranje Vlade sa novim ljudima koji mogu donijeti otvaranje i rješavanje onih pitanja koja čekamo već decenijama.

GLAS: U javnosti se spominjete i kao kandidat za predsjednika Srpske na izborima iduće godine. Hoćete li se kandidovati za tu poziciju?

STANIVUKOVIĆ: U ovom trenutku moja dva politička prioriteta su Banjaluka, gdje sam maksimalno posvećen poslu, te PDP koji želim da razvijam i širim kako bismo postali partija bez koje će biti nemoguće zamisliti političke, društvene i svake druge procese u Srpskoj. Na taj plan sam izuzetno fokusiran. Što se tiče izbora, uvijek sam bio timski igrač, tako i sada smatram da se o takvim stvarima treba razgovarati unutar opozicije. Zato to pitanje prepuštam tim procesima koji će svakako doći u vremenu pred nama.

GLAS: Kako teče izgradnja hotela “Palas” u centru Banjaluke?

STANIVUKOVIĆ: Grad je ispunio sve svoje obaveze. Prema posljednjim informacijama, investitor ostaje posvećen izgradnji ovog hotela, za šta će biti potrebno oko četiri godine. U ovo što je do sada odrađeno, od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, preko rušenja nedovršenog dijela hotela, te sticanja uslova za postavljanje kamena temeljca, uloženo je više od 10 miliona KM od strane investitora. Uradili smo apsolutno sve i vjerujemo da smo svaki dan bliži završetku jedne od najvećih i najvrednijih pojedinačnih investicija u Srpskoj.
Glas Srpske

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno