Politika
STANIVUKOVIĆ “Prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta”
Ovo je prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta. Posebno boli činjenica da su za takvu situaciju odgovorni odbornici skupštinske većine, ljudi koji su rođeni i žive ovdje i kojima su građani poklonili ogromno povjerenje, rekao je u intervjuu “Glasu” gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković povodom Dana grada, 22. aprila.
Naglasio je da budžet ne može biti spisak ličnih želja pojedinih političara, te je govorio o projektima koje namjeravaju realizovati, ali i naveo da bi do kraja godine konačno trebalo da bude završen most u Česmi.
Stanivuković, koji je i lider PDP-a, otkrio je zašto se nije odazvao pozivu predsjednika Srpske i SNSD-a Milorada Dodika da uđe u Vladu Srpske.
– Našim stavom smo jasno pokazali da fotelja i politička funkcija za nas nisu prioritet – kazao je Stanivuković koji je govorio i o kandidaturi za predsjednika Republike na izborima iduće godine.
GLAS: Da li Banjaluka prvi put dočekuje Dan grada bez budžeta?
STANIVUKOVIĆ: Istorijski posmatramo sve podatke kojima raspolažemo i mogu da kažem da, nažalost, jeste tako. To je strateški, najvažniji dokument jedne lokalne zajednice. Odbornici skupštinske većine, umjesto da rade u interesu grada, doveli su Banjaluku u situaciju da ne može da se razvija punim kapacitetom, onako kako zaslužuje i kako mi to želimo.
GLAS: Previranja između Vas i nove-stare skupštinske većine su nastavljena. Postoji li uopšte način da pronađete zajednički jezik?
STANIVUKOVIĆ: Sve što je do mene – ja ću uraditi, to građani znaju i tako je bilo i ovaj put. Pozvao sam odbornike na razgovor, dali smo mogućnost svima da daju prijedloge i mišljenje na Nacrt budžeta. Odbornici moraju znati da koji god projekat da uradimo, on ostaje građanima i Banjaluci. Možemo odustati od nekih projekata koje smo planirali ako smatraju da ima i drugih prioriteta i predlože projekat koji je Banjalučanima potrebniji. Smatram da je kompromis važan, vjerujem u politiku gdje je kompromis mjera odgovornosti. Treba time da se vodimo. To sam i pokazao i niko ne treba da sumnja da želim najbolje Banjaluci. Red je da to pokažu i ljudi koji imaju većinu u Skupštini grada, jer do sada nisu. Ipak, uprkos svim izazovima, u posljednje četiri godine u Banjaluci je urađeno najviše, više nego ikada prije. U ovom trenutku budžet je prioritet i uradićemo sve što je do nas da ga Banjaluka što prije dobije.
GLAS: Direktori srednjih škola traže da im se poveća budžet za ukupno 260.000 KM. Da li je to opravdano?
STANIVUKOVIĆ: Potpuno smo svjesni činjenice da jedan dio direktora u školama više zastupa političke interese nego što obavlja odgovornu funkciju upravljanja tom ustanovom. Ipak, svaki zahtjev koji je opravdan, koji je potreban školi i koji je u interesu učenika, za nas predstavlja osnov za djelovanje, te smo mi spremni da obezbijedimo taj novac, čak i više od traženog, ako se dokaže da je riječ o prioritetima koji direktno doprinose kvalitetnijem obrazovanju i boljim uslovima za rad i učenje.
GLAS: Spomenuli ste da, bez obzira na privremeno finansiranje, u planu imate mnoge projekte za koje ćete izdvojiti novac i ako ih ne podrži skupštinska većina. Koji su to projekti?
STANIVUKOVIĆ: Naši napori su usmjereni isključivo na razvoj Banjaluke. Uprkos izazovima, završavamo izgradnju Centralnog spomen-obilježja i mosta u Česmi. Gradićemo i kuću “Predah”, odnosno centar za cjelodnevno zbrinjavanje djece sa poteškoćama u razvoju. U planu je i izgradnja najvećeg sportskog igrališta u sklopu “Akvane”, kao i sportske gimnazije i nove zgrade Građevinske škole. Uređujemo rekreativnu zonu na Banj brdu, staze i prateći mobilijar, a istovremeno nastavljamo i izgradnju šetališta uz Vrbas, od Švedske plaže do Vrućice, te od Gradskog do Rebrovačkog mosta. Gradićemo amfiteatar kod Pravnog fakulteta, Dino park za najmlađe, ali i kružnu raskrsnicu kod Ekonomskog fakulteta. Već neko vrijeme tražimo i podršku za vodovodne sisteme Tunjice jedan i dva, kao i za most u naselju Dolac. Tu je i projekat nove Gospodske ulice koji uključuje i rekonstrukciju Zanatskog centra, čime će centar grada dobiti potpuno novo lice. Pored svega navedenog, planiramo i izgradnju Multimedijalnog centra u Lazarevu, kao i izgradnju i uređenje dječijih igrališta širom grada. Vjerujem da ćemo, uz podršku građana i odgovorno upravljanje, uspjeti realizovati sve ove projekte.
GLAS: Početkom 2023. godine izjavili ste da će most u Česmi biti završen do kraja te godine, ali nije do danas. Kada će taj most biti završen i pušten u saobraćaj?
STANIVUKOVIĆ: Grad je završio veliki dio posla, izuzetno složen proces imovinsko-pravnih odnosa, koji je obuhvatio eksproprijaciju više kuća, objekata, privatnih placeva, te nekoliko dunuma zemlje. Taj proces nas je koštao više miliona KM, ali smo ga priveli kraju upravo da bismo omogućili izgradnju ovog kapitalnog objekta, koji je važan za Banjaluku. Dinamika završetka radova sada zavisi od “Puteva RS”, ali je realno očekivati da će ove godine most biti završen i pušten u saobraćaj. Ovo će biti najveći i najduži most u istoriji Banjaluke i sa ponosom mogu reći da će mještani Česme, nakon više od decenije čekanja, konačno dobiti trajno i bezbjedno saobraćajno rješenje. Ova Gradska uprava je zajedno sa mnom uložila najveće napore, inicirali smo ovaj značajan projekat, tražili od rukovodstva Srbije i Srpske podršku, a pri tome uradili sve što je do nas da bismo ovaj projekat započeli i isti sproveli u djelo.
GLAS: Aktuelna je priča u vezi sa subvencijama roditeljima čiji mališani idu u privatne vrtiće. U avgustu ste najavili povećanje subvencija na 220 KM, ali se to nije desilo. Kako riješiti problem nedostatka javnih vrtića na području grada i šta će biti sa subvencijama?
STANIVUKOVIĆ: Prva smo administracija koja je uvela subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima, za šta izdvajamo oko 440.000 KM mjesečno. Počeli smo sa 60 KM po djetetu, a danas to iznosi 150 KM. Nažalost, bez budžeta teško je planirati dodatna izdvajanja, a privremeno finansiranje dodatno otežava situaciju. Plan je da u narednom periodu povećamo dodatno novac za ovu namjenu, shodno i prijedlozima skupštinske većine. Izgradnjom novih i adaptacijom postojećih vrtića obezbijedili smo oko 1.000 novih mjesta u vrtićima u Debeljacima, Kuljanima, Novoseliji, na Paprikovcu, u Boriku, rekonstruisanom vrtiću na Petrićevcu, te nadograđenom “Kolibri”. To je samo početak. Nastavićemo sa izgradnjom i adaptacijom vrtićkih objekata kako bismo dugoročno riješili problem nedostatka mjesta za naše najmlađe.
GLAS: Sa adrese Gradske uprave najavljivano je i pojeftinjenje gradskog prevoza. Litar goriva trenutno košta koliko i karta u javnom prevozu u Banjaluci, a na nekim pumpama i manje od tog iznosa. Da li će uslijediti korekcije i kada?
STANIVUKOVIĆ: Prethodna gradska administracija, malo prije mog stupanja na mjesto gradonačelnika, potpisala je sedmogodišnji ugovor o javnom prevozu. Taj vremenski okvir nam, nažalost, vezuje ruke kada je riječ o mnogim stvarima. Naime, visina cijene karte, bilo za povećanje ili smanjenje, definisana je formulom koja precizno računa koliki bi pad cijene goriva morao da se dogodi da bi se automatski aktivirala korekcija cijene. Ono što je, sa druge strane, pozitivno jeste da u ovom našem drugom mandatu ističe taj ugovor koji je vezan za taj period od sedam godina i već sada se pripremamo za raspisivanje nove javne nabavke, koja će sadržavati bolje uslove za građane, te povoljnije uslove za grad. Pripremamo se za ugovor koji će, prije svega, značiti podmlađivanje javnog prevoza, dok će na određenim linijama biti veći broj polazaka. Biće i drugačije cijene karata i to je nešto na čemu intenzivno radimo. Sa ponosom mogu reći i da je u mom mandatu gradski prevoz najpovoljniji u istoriji Banjaluke za većinu kategorija.
GLAS: “Vodovod” je uputio zahtjev za poskupljenje vode u gradu. Da li je to opravdano?
STANIVUKOVIĆ: Najveći udio troška u proizvodnji vode je cijena struje koju je vlast i rukovodstvo Srpske, odnosno “Elektroprivreda”, u posljednje dvije godine povećala dva puta. To znači da su troškovi preduzeća godišnje veći čak za dva miliona KM i da smo na taj način samo tu izgubili četiri miliona KM otkako nije bilo korekcije cijene vode. Jedno poskupljenje vuče drugo. Zbog toga je preduzeće “Vodovod” prinuđeno na jedan takav prijedlog. Pri tome moram da naglasim i to da se vodovodna mreža konstantno širi, gradi. U prilog tome ide i podatak da smo u posljednje dvije godine izgradili više od 100 kilometara, a u mandatu više od 220 kilometara vodovodne mreže. Sve to zahtijeva održavanje, dodatan broj radnika, dodatnu energiju, odnosno količinu struje. U ovom mandatu radili smo vodovodnu mrežu u mjestima do kojih niko nije došao 20 godina, što znači da je riječ o mjestima koja su bila najizazovnija, najnepristupačnija. Na takvim mjestima izgradili smo 220 kilometara vodovodne mreže i svima je jasno da to košta.
GLAS: Mnogo se u posljednje vrijeme polemisalo i o Dino parku. Da li smatrate da je Banjaluci u ovom trenutku neophodan taj park i zašto?
STANIVUKOVIĆ: Sve što radimo – radimo kako bismo od Banjaluke napravili jedan dodatno moderan i atraktivan grad po mjeri svakog čovjeka, grad koji svojim građanima, ali i turistima nudi mnogo različitog sadržaja. Neko je nedavno napisao kako je ova administracija koju ja predvodim Banjalučanima ponudila mnogo mjesta gdje mogu kvalitetno da provedu svoje slobodno vrijeme i da smo ljude izveli vani. Upravo to smo uradili kroz izgradnju parkova, uređenje obala Vrbasa, izgradnju vidikovca na Banj brdu, osvjetljenja tvrđave Kastel, preko šetališta koja smo uradili u samom centru grada i šire. Naravno, tu su i dječija igrališta i želimo da kroz sve infrastrukturne projekte koje radimo, škole, vrtiće, mostove, puteve, da nastavimo u tom pravcu. Zato adrenalin park i Dino park, gondole na Banj brdu, te uređenje rekreativnih zona na Trešnjiku i u Trapistima će Banjaluku učiniti takvom. Da li je to nešto što je najvažnije za Banjaluku – svakako da nije, ali doprinosi razvoju grada i tome da Banjaluka postane moderan grad sa raznovrsnom ponudom za sve generacije.
GLAS: Kao lider PDP-a učestvovali ste u razgovorima o formiranju nove većine na nivou BiH. Nastavak tih pregovora posljednjih dana se i ne spominje. Šta se dešava? Ko je najveći kočničar?
STANIVUKOVIĆ: U PDP-u imamo prirodnu političku “traumu” od blokada, opstrukcija i kočenja. Upravo zbog pet godina blokada i kočenja u Banjaluci. Stoga, naš prirodni refleks je taj da u svim stavovima, u kojim možemo da utičemo, idemo putem deblokade i tako radimo na nivou BiH. PDP, kao jedna odgovorna stranka želi da Srpska iskoristi svaku mogućnost za razvoj, a projekti plana rasta kroz evropske fondove od preko milijardu KM za projekte za Republiku Srpsku je nešto za šta bi svaki ozbiljan čovjek dao svoju punu energiju. Zato mi to radimo. Šta će druge strane uraditi, to nije do nas, svako odgovara za sebe. U ovom momentu problem je Izborni zakon i biranje hrvatskog člana Predsjedništva, ali tu nema konsenzusa između hrvatske strane i bošnjačkih stranaka u Sarajevu i ovaj problem nije od juče, već traje godinama. Zašto se to danas predstavlja kao problem, a ranije to nije bilo prepreka da se napravi vlast sa SNSD-om? Da li HDZ ovo gleda kao svoju posljednju priliku za izmjenu zakona pred izbore? Svaka strana pojedinačno odgovara i u ovom trenutku težište je na politikama u FBiH i Sarajevu. Mi smo uradili apsolutno svaki korak koji je bio do nas.
GLAS: Predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je, kada ste došli na čelo PDP-a, nudio da uđete u Vladu RS, ali da se niste udostojili ni da odgovorite. Zbog čega?
STANIVUKOVIĆ: O važnim ekonomskim, nacionalnim i društvenim pitanjima za Republiku Srpsku spremni smo da razgovaramo, da se odazivamo u institucije, da glasamo, podržimo, nekad i ne podržimo ukoliko to smatramo ispravnim, bez obzira na to da li bili dio strukture vlasti, imali funkciju ili ne. To je suština onoga što je naša politika. Tako će biti i u budućnosti. Sve što je važno za Republiku Srpsku, svako pitanje koje je bitno, PDP će biti odgovoran, iskoristiti svoj kapacitet, što je atipičan pristup i ono što se kod nas dosad nije naviklo. Mi smo za suštinske promjene i reforme u društvu, iskrenu i posvećenu borbu protiv kriminala i korupcije, privatizovane države i zarobljenih institucija, a to nije moguće sa ljudima koji vode Republiku Srpsku. Takva je politička platforma na kojoj počiva PDP. Zato, sa jedne strane se ponašamo odgovorno i institucionalno, otvoreni smo za sva važna pitanja za Srpsku, a sa druge strane, nismo pristali na bilo kakve ponude vlasti. Duboko smatramo da PDP ima kapacitet da predvodi buduće političke reforme, promjene, formiranje Vlade sa novim ljudima koji mogu donijeti otvaranje i rješavanje onih pitanja koja čekamo već decenijama.
GLAS: U javnosti se spominjete i kao kandidat za predsjednika Srpske na izborima iduće godine. Hoćete li se kandidovati za tu poziciju?
STANIVUKOVIĆ: U ovom trenutku moja dva politička prioriteta su Banjaluka, gdje sam maksimalno posvećen poslu, te PDP koji želim da razvijam i širim kako bismo postali partija bez koje će biti nemoguće zamisliti političke, društvene i svake druge procese u Srpskoj. Na taj plan sam izuzetno fokusiran. Što se tiče izbora, uvijek sam bio timski igrač, tako i sada smatram da se o takvim stvarima treba razgovarati unutar opozicije. Zato to pitanje prepuštam tim procesima koji će svakako doći u vremenu pred nama.
GLAS: Kako teče izgradnja hotela “Palas” u centru Banjaluke?
STANIVUKOVIĆ: Grad je ispunio sve svoje obaveze. Prema posljednjim informacijama, investitor ostaje posvećen izgradnji ovog hotela, za šta će biti potrebno oko četiri godine. U ovo što je do sada odrađeno, od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, preko rušenja nedovršenog dijela hotela, te sticanja uslova za postavljanje kamena temeljca, uloženo je više od 10 miliona KM od strane investitora. Uradili smo apsolutno sve i vjerujemo da smo svaki dan bliži završetku jedne od najvećih i najvrednijih pojedinačnih investicija u Srpskoj.
Glas Srpske
Politika
UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE
Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.
On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.
“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.
Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.
“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.
Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.
“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne
Politika
IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora
Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.
Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.
U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.
“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.
Politika
EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći
Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.
Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.
– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.
Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.
Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
