Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ “Prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta”

Ovo je prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta. Posebno boli činjenica da su za takvu situaciju odgovorni odbornici skupštinske većine, ljudi koji su rođeni i žive ovdje i kojima su građani poklonili ogromno povjerenje, rekao je u intervjuu “Glasu” gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković povodom Dana grada, 22. aprila.

Naglasio je da budžet ne može biti spisak ličnih želja pojedinih političara, te je govorio o projektima koje namjeravaju realizovati, ali i naveo da bi do kraja godine konačno trebalo da bude završen most u Česmi.

Stanivuković, koji je i lider PDP-a, otkrio je zašto se nije odazvao pozivu predsjednika Srpske i SNSD-a Milorada Dodika da uđe u Vladu Srpske.

– Našim stavom smo jasno pokazali da fotelja i politička funkcija za nas nisu prioritet – kazao je Stanivuković koji je govorio i o kandidaturi za predsjednika Republike na izborima iduće godine.

GLAS: Da li Banjaluka prvi put dočekuje Dan grada bez budžeta?

STANIVUKOVIĆ: Istorijski posmatramo sve podatke kojima raspolažemo i mogu da kažem da, nažalost, jeste tako. To je strateški, najvažniji dokument jedne lokalne zajednice. Odbornici skupštinske većine, umjesto da rade u interesu grada, doveli su Banjaluku u situaciju da ne može da se razvija punim kapacitetom, onako kako zaslužuje i kako mi to želimo.

GLAS: Previranja između Vas i nove-stare skupštinske većine su nastavljena. Postoji li uopšte način da pronađete zajednički jezik?

STANIVUKOVIĆ: Sve što je do mene – ja ću uraditi, to građani znaju i tako je bilo i ovaj put. Pozvao sam odbornike na razgovor, dali smo mogućnost svima da daju prijedloge i mišljenje na Nacrt budžeta. Odbornici moraju znati da koji god projekat da uradimo, on ostaje građanima i Banjaluci. Možemo odustati od nekih projekata koje smo planirali ako smatraju da ima i drugih prioriteta i predlože projekat koji je Banjalučanima potrebniji. Smatram da je kompromis važan, vjerujem u politiku gdje je kompromis mjera odgovornosti. Treba time da se vodimo. To sam i pokazao i niko ne treba da sumnja da želim najbolje Banjaluci. Red je da to pokažu i ljudi koji imaju većinu u Skupštini grada, jer do sada nisu. Ipak, uprkos svim izazovima, u posljednje četiri godine u Banjaluci je urađeno najviše, više nego ikada prije. U ovom trenutku budžet je prioritet i uradićemo sve što je do nas da ga Banjaluka što prije dobije.

GLAS: Direktori srednjih škola traže da im se poveća budžet za ukupno 260.000 KM. Da li je to opravdano?

STANIVUKOVIĆ: Potpuno smo svjesni činjenice da jedan dio direktora u školama više zastupa političke interese nego što obavlja odgovornu funkciju upravljanja tom ustanovom. Ipak, svaki zahtjev koji je opravdan, koji je potreban školi i koji je u interesu učenika, za nas predstavlja osnov za djelovanje, te smo mi spremni da obezbijedimo taj novac, čak i više od traženog, ako se dokaže da je riječ o prioritetima koji direktno doprinose kvalitetnijem obrazovanju i boljim uslovima za rad i učenje.

GLAS: Spomenuli ste da, bez obzira na privremeno finansiranje, u planu imate mnoge projekte za koje ćete izdvojiti novac i ako ih ne podrži skupštinska većina. Koji su to projekti?

STANIVUKOVIĆ: Naši napori su usmjereni isključivo na razvoj Banjaluke. Uprkos izazovima, završavamo izgradnju Centralnog spomen-obilježja i mosta u Česmi. Gradićemo i kuću “Predah”, odnosno centar za cjelodnevno zbrinjavanje djece sa poteškoćama u razvoju. U planu je i izgradnja najvećeg sportskog igrališta u sklopu “Akvane”, kao i sportske gimnazije i nove zgrade Građevinske škole. Uređujemo rekreativnu zonu na Banj brdu, staze i prateći mobilijar, a istovremeno nastavljamo i izgradnju šetališta uz Vrbas, od Švedske plaže do Vrućice, te od Gradskog do Rebrovačkog mosta. Gradićemo amfiteatar kod Pravnog fakulteta, Dino park za najmlađe, ali i kružnu raskrsnicu kod Ekonomskog fakulteta. Već neko vrijeme tražimo i podršku za vodovodne sisteme Tunjice jedan i dva, kao i za most u naselju Dolac. Tu je i projekat nove Gospodske ulice koji uključuje i rekonstrukciju Zanatskog centra, čime će centar grada dobiti potpuno novo lice. Pored svega navedenog, planiramo i izgradnju Multimedijalnog centra u Lazarevu, kao i izgradnju i uređenje dječijih igrališta širom grada. Vjerujem da ćemo, uz podršku građana i odgovorno upravljanje, uspjeti realizovati sve ove projekte.

GLAS: Početkom 2023. godine izjavili ste da će most u Česmi biti završen do kraja te godine, ali nije do danas. Kada će taj most biti završen i pušten u saobraćaj?

STANIVUKOVIĆ: Grad je završio veliki dio posla, izuzetno složen proces imovinsko-pravnih odnosa, koji je obuhvatio eksproprijaciju više kuća, objekata, privatnih placeva, te nekoliko dunuma zemlje. Taj proces nas je koštao više miliona KM, ali smo ga priveli kraju upravo da bismo omogućili izgradnju ovog kapitalnog objekta, koji je važan za Banjaluku. Dinamika završetka radova sada zavisi od “Puteva RS”, ali je realno očekivati da će ove godine most biti završen i pušten u saobraćaj. Ovo će biti najveći i najduži most u istoriji Banjaluke i sa ponosom mogu reći da će mještani Česme, nakon više od decenije čekanja, konačno dobiti trajno i bezbjedno saobraćajno rješenje. Ova Gradska uprava je zajedno sa mnom uložila najveće napore, inicirali smo ovaj značajan projekat, tražili od rukovodstva Srbije i Srpske podršku, a pri tome uradili sve što je do nas da bismo ovaj projekat započeli i isti sproveli u djelo.

GLAS: Aktuelna je priča u vezi sa subvencijama roditeljima čiji mališani idu u privatne vrtiće. U avgustu ste najavili povećanje subvencija na 220 KM, ali se to nije desilo. Kako riješiti problem nedostatka javnih vrtića na području grada i šta će biti sa subvencijama?

STANIVUKOVIĆ: Prva smo administracija koja je uvela subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima, za šta izdvajamo oko 440.000 KM mjesečno. Počeli smo sa 60 KM po djetetu, a danas to iznosi 150 KM. Nažalost, bez budžeta teško je planirati dodatna izdvajanja, a privremeno finansiranje dodatno otežava situaciju. Plan je da u narednom periodu povećamo dodatno novac za ovu namjenu, shodno i prijedlozima skupštinske većine. Izgradnjom novih i adaptacijom postojećih vrtića obezbijedili smo oko 1.000 novih mjesta u vrtićima u Debeljacima, Kuljanima, Novoseliji, na Paprikovcu, u Boriku, rekonstruisanom vrtiću na Petrićevcu, te nadograđenom “Kolibri”. To je samo početak. Nastavićemo sa izgradnjom i adaptacijom vrtićkih objekata kako bismo dugoročno riješili problem nedostatka mjesta za naše najmlađe.

GLAS: Sa adrese Gradske uprave najavljivano je i pojeftinjenje gradskog prevoza. Litar goriva trenutno košta koliko i karta u javnom prevozu u Banjaluci, a na nekim pumpama i manje od tog iznosa. Da li će uslijediti korekcije i kada?

STANIVUKOVIĆ: Prethodna gradska administracija, malo prije mog stupanja na mjesto gradonačelnika, potpisala je sedmogodišnji ugovor o javnom prevozu. Taj vremenski okvir nam, nažalost, vezuje ruke kada je riječ o mnogim stvarima. Naime, visina cijene karte, bilo za povećanje ili smanjenje, definisana je formulom koja precizno računa koliki bi pad cijene goriva morao da se dogodi da bi se automatski aktivirala korekcija cijene. Ono što je, sa druge strane, pozitivno jeste da u ovom našem drugom mandatu ističe taj ugovor koji je vezan za taj period od sedam godina i već sada se pripremamo za raspisivanje nove javne nabavke, koja će sadržavati bolje uslove za građane, te povoljnije uslove za grad. Pripremamo se za ugovor koji će, prije svega, značiti podmlađivanje javnog prevoza, dok će na određenim linijama biti veći broj polazaka. Biće i drugačije cijene karata i to je nešto na čemu intenzivno radimo. Sa ponosom mogu reći i da je u mom mandatu gradski prevoz najpovoljniji u istoriji Banjaluke za većinu kategorija.

GLAS: “Vodovod” je uputio zahtjev za poskupljenje vode u gradu. Da li je to opravdano?

STANIVUKOVIĆ: Najveći udio troška u proizvodnji vode je cijena struje koju je vlast i rukovodstvo Srpske, odnosno “Elektroprivreda”, u posljednje dvije godine povećala dva puta. To znači da su troškovi preduzeća godišnje veći čak za dva miliona KM i da smo na taj način samo tu izgubili četiri miliona KM otkako nije bilo korekcije cijene vode. Jedno poskupljenje vuče drugo. Zbog toga je preduzeće “Vodovod” prinuđeno na jedan takav prijedlog. Pri tome moram da naglasim i to da se vodovodna mreža konstantno širi, gradi. U prilog tome ide i podatak da smo u posljednje dvije godine izgradili više od 100 kilometara, a u mandatu više od 220 kilometara vodovodne mreže. Sve to zahtijeva održavanje, dodatan broj radnika, dodatnu energiju, odnosno količinu struje. U ovom mandatu radili smo vodovodnu mrežu u mjestima do kojih niko nije došao 20 godina, što znači da je riječ o mjestima koja su bila najizazovnija, najnepristupačnija. Na takvim mjestima izgradili smo 220 kilometara vodovodne mreže i svima je jasno da to košta.

GLAS: Mnogo se u posljednje vrijeme polemisalo i o Dino parku. Da li smatrate da je Banjaluci u ovom trenutku neophodan taj park i zašto?

STANIVUKOVIĆ: Sve što radimo – radimo kako bismo od Banjaluke napravili jedan dodatno moderan i atraktivan grad po mjeri svakog čovjeka, grad koji svojim građanima, ali i turistima nudi mnogo različitog sadržaja. Neko je nedavno napisao kako je ova administracija koju ja predvodim Banjalučanima ponudila mnogo mjesta gdje mogu kvalitetno da provedu svoje slobodno vrijeme i da smo ljude izveli vani. Upravo to smo uradili kroz izgradnju parkova, uređenje obala Vrbasa, izgradnju vidikovca na Banj brdu, osvjetljenja tvrđave Kastel, preko šetališta koja smo uradili u samom centru grada i šire. Naravno, tu su i dječija igrališta i želimo da kroz sve infrastrukturne projekte koje radimo, škole, vrtiće, mostove, puteve, da nastavimo u tom pravcu. Zato adrenalin park i Dino park, gondole na Banj brdu, te uređenje rekreativnih zona na Trešnjiku i u Trapistima će Banjaluku učiniti takvom. Da li je to nešto što je najvažnije za Banjaluku – svakako da nije, ali doprinosi razvoju grada i tome da Banjaluka postane moderan grad sa raznovrsnom ponudom za sve generacije.

GLAS: Kao lider PDP-a učestvovali ste u razgovorima o formiranju nove većine na nivou BiH. Nastavak tih pregovora posljednjih dana se i ne spominje. Šta se dešava? Ko je najveći kočničar?

STANIVUKOVIĆ: U PDP-u imamo prirodnu političku “traumu” od blokada, opstrukcija i kočenja. Upravo zbog pet godina blokada i kočenja u Banjaluci. Stoga, naš prirodni refleks je taj da u svim stavovima, u kojim možemo da utičemo, idemo putem deblokade i tako radimo na nivou BiH. PDP, kao jedna odgovorna stranka želi da Srpska iskoristi svaku mogućnost za razvoj, a projekti plana rasta kroz evropske fondove od preko milijardu KM za projekte za Republiku Srpsku je nešto za šta bi svaki ozbiljan čovjek dao svoju punu energiju. Zato mi to radimo. Šta će druge strane uraditi, to nije do nas, svako odgovara za sebe. U ovom momentu problem je Izborni zakon i biranje hrvatskog člana Predsjedništva, ali tu nema konsenzusa između hrvatske strane i bošnjačkih stranaka u Sarajevu i ovaj problem nije od juče, već traje godinama. Zašto se to danas predstavlja kao problem, a ranije to nije bilo prepreka da se napravi vlast sa SNSD-om? Da li HDZ ovo gleda kao svoju posljednju priliku za izmjenu zakona pred izbore? Svaka strana pojedinačno odgovara i u ovom trenutku težište je na politikama u FBiH i Sarajevu. Mi smo uradili apsolutno svaki korak koji je bio do nas.

GLAS: Predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je, kada ste došli na čelo PDP-a, nudio da uđete u Vladu RS, ali da se niste udostojili ni da odgovorite. Zbog čega?

STANIVUKOVIĆ: O važnim ekonomskim, nacionalnim i društvenim pitanjima za Republiku Srpsku spremni smo da razgovaramo, da se odazivamo u institucije, da glasamo, podržimo, nekad i ne podržimo ukoliko to smatramo ispravnim, bez obzira na to da li bili dio strukture vlasti, imali funkciju ili ne. To je suština onoga što je naša politika. Tako će biti i u budućnosti. Sve što je važno za Republiku Srpsku, svako pitanje koje je bitno, PDP će biti odgovoran, iskoristiti svoj kapacitet, što je atipičan pristup i ono što se kod nas dosad nije naviklo. Mi smo za suštinske promjene i reforme u društvu, iskrenu i posvećenu borbu protiv kriminala i korupcije, privatizovane države i zarobljenih institucija, a to nije moguće sa ljudima koji vode Republiku Srpsku. Takva je politička platforma na kojoj počiva PDP. Zato, sa jedne strane se ponašamo odgovorno i institucionalno, otvoreni smo za sva važna pitanja za Srpsku, a sa druge strane, nismo pristali na bilo kakve ponude vlasti. Duboko smatramo da PDP ima kapacitet da predvodi buduće političke reforme, promjene, formiranje Vlade sa novim ljudima koji mogu donijeti otvaranje i rješavanje onih pitanja koja čekamo već decenijama.

GLAS: U javnosti se spominjete i kao kandidat za predsjednika Srpske na izborima iduće godine. Hoćete li se kandidovati za tu poziciju?

STANIVUKOVIĆ: U ovom trenutku moja dva politička prioriteta su Banjaluka, gdje sam maksimalno posvećen poslu, te PDP koji želim da razvijam i širim kako bismo postali partija bez koje će biti nemoguće zamisliti političke, društvene i svake druge procese u Srpskoj. Na taj plan sam izuzetno fokusiran. Što se tiče izbora, uvijek sam bio timski igrač, tako i sada smatram da se o takvim stvarima treba razgovarati unutar opozicije. Zato to pitanje prepuštam tim procesima koji će svakako doći u vremenu pred nama.

GLAS: Kako teče izgradnja hotela “Palas” u centru Banjaluke?

STANIVUKOVIĆ: Grad je ispunio sve svoje obaveze. Prema posljednjim informacijama, investitor ostaje posvećen izgradnji ovog hotela, za šta će biti potrebno oko četiri godine. U ovo što je do sada odrađeno, od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, preko rušenja nedovršenog dijela hotela, te sticanja uslova za postavljanje kamena temeljca, uloženo je više od 10 miliona KM od strane investitora. Uradili smo apsolutno sve i vjerujemo da smo svaki dan bliži završetku jedne od najvećih i najvrednijih pojedinačnih investicija u Srpskoj.
Glas Srpske

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno