Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ “Prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta”

Ovo je prvi put u istoriji Banjaluke da Dan grada dočekujemo bez usvojenog budžeta. Posebno boli činjenica da su za takvu situaciju odgovorni odbornici skupštinske većine, ljudi koji su rođeni i žive ovdje i kojima su građani poklonili ogromno povjerenje, rekao je u intervjuu “Glasu” gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković povodom Dana grada, 22. aprila.

Naglasio je da budžet ne može biti spisak ličnih želja pojedinih političara, te je govorio o projektima koje namjeravaju realizovati, ali i naveo da bi do kraja godine konačno trebalo da bude završen most u Česmi.

Stanivuković, koji je i lider PDP-a, otkrio je zašto se nije odazvao pozivu predsjednika Srpske i SNSD-a Milorada Dodika da uđe u Vladu Srpske.

– Našim stavom smo jasno pokazali da fotelja i politička funkcija za nas nisu prioritet – kazao je Stanivuković koji je govorio i o kandidaturi za predsjednika Republike na izborima iduće godine.

GLAS: Da li Banjaluka prvi put dočekuje Dan grada bez budžeta?

STANIVUKOVIĆ: Istorijski posmatramo sve podatke kojima raspolažemo i mogu da kažem da, nažalost, jeste tako. To je strateški, najvažniji dokument jedne lokalne zajednice. Odbornici skupštinske većine, umjesto da rade u interesu grada, doveli su Banjaluku u situaciju da ne može da se razvija punim kapacitetom, onako kako zaslužuje i kako mi to želimo.

GLAS: Previranja između Vas i nove-stare skupštinske većine su nastavljena. Postoji li uopšte način da pronađete zajednički jezik?

STANIVUKOVIĆ: Sve što je do mene – ja ću uraditi, to građani znaju i tako je bilo i ovaj put. Pozvao sam odbornike na razgovor, dali smo mogućnost svima da daju prijedloge i mišljenje na Nacrt budžeta. Odbornici moraju znati da koji god projekat da uradimo, on ostaje građanima i Banjaluci. Možemo odustati od nekih projekata koje smo planirali ako smatraju da ima i drugih prioriteta i predlože projekat koji je Banjalučanima potrebniji. Smatram da je kompromis važan, vjerujem u politiku gdje je kompromis mjera odgovornosti. Treba time da se vodimo. To sam i pokazao i niko ne treba da sumnja da želim najbolje Banjaluci. Red je da to pokažu i ljudi koji imaju većinu u Skupštini grada, jer do sada nisu. Ipak, uprkos svim izazovima, u posljednje četiri godine u Banjaluci je urađeno najviše, više nego ikada prije. U ovom trenutku budžet je prioritet i uradićemo sve što je do nas da ga Banjaluka što prije dobije.

GLAS: Direktori srednjih škola traže da im se poveća budžet za ukupno 260.000 KM. Da li je to opravdano?

STANIVUKOVIĆ: Potpuno smo svjesni činjenice da jedan dio direktora u školama više zastupa političke interese nego što obavlja odgovornu funkciju upravljanja tom ustanovom. Ipak, svaki zahtjev koji je opravdan, koji je potreban školi i koji je u interesu učenika, za nas predstavlja osnov za djelovanje, te smo mi spremni da obezbijedimo taj novac, čak i više od traženog, ako se dokaže da je riječ o prioritetima koji direktno doprinose kvalitetnijem obrazovanju i boljim uslovima za rad i učenje.

GLAS: Spomenuli ste da, bez obzira na privremeno finansiranje, u planu imate mnoge projekte za koje ćete izdvojiti novac i ako ih ne podrži skupštinska većina. Koji su to projekti?

STANIVUKOVIĆ: Naši napori su usmjereni isključivo na razvoj Banjaluke. Uprkos izazovima, završavamo izgradnju Centralnog spomen-obilježja i mosta u Česmi. Gradićemo i kuću “Predah”, odnosno centar za cjelodnevno zbrinjavanje djece sa poteškoćama u razvoju. U planu je i izgradnja najvećeg sportskog igrališta u sklopu “Akvane”, kao i sportske gimnazije i nove zgrade Građevinske škole. Uređujemo rekreativnu zonu na Banj brdu, staze i prateći mobilijar, a istovremeno nastavljamo i izgradnju šetališta uz Vrbas, od Švedske plaže do Vrućice, te od Gradskog do Rebrovačkog mosta. Gradićemo amfiteatar kod Pravnog fakulteta, Dino park za najmlađe, ali i kružnu raskrsnicu kod Ekonomskog fakulteta. Već neko vrijeme tražimo i podršku za vodovodne sisteme Tunjice jedan i dva, kao i za most u naselju Dolac. Tu je i projekat nove Gospodske ulice koji uključuje i rekonstrukciju Zanatskog centra, čime će centar grada dobiti potpuno novo lice. Pored svega navedenog, planiramo i izgradnju Multimedijalnog centra u Lazarevu, kao i izgradnju i uređenje dječijih igrališta širom grada. Vjerujem da ćemo, uz podršku građana i odgovorno upravljanje, uspjeti realizovati sve ove projekte.

GLAS: Početkom 2023. godine izjavili ste da će most u Česmi biti završen do kraja te godine, ali nije do danas. Kada će taj most biti završen i pušten u saobraćaj?

STANIVUKOVIĆ: Grad je završio veliki dio posla, izuzetno složen proces imovinsko-pravnih odnosa, koji je obuhvatio eksproprijaciju više kuća, objekata, privatnih placeva, te nekoliko dunuma zemlje. Taj proces nas je koštao više miliona KM, ali smo ga priveli kraju upravo da bismo omogućili izgradnju ovog kapitalnog objekta, koji je važan za Banjaluku. Dinamika završetka radova sada zavisi od “Puteva RS”, ali je realno očekivati da će ove godine most biti završen i pušten u saobraćaj. Ovo će biti najveći i najduži most u istoriji Banjaluke i sa ponosom mogu reći da će mještani Česme, nakon više od decenije čekanja, konačno dobiti trajno i bezbjedno saobraćajno rješenje. Ova Gradska uprava je zajedno sa mnom uložila najveće napore, inicirali smo ovaj značajan projekat, tražili od rukovodstva Srbije i Srpske podršku, a pri tome uradili sve što je do nas da bismo ovaj projekat započeli i isti sproveli u djelo.

GLAS: Aktuelna je priča u vezi sa subvencijama roditeljima čiji mališani idu u privatne vrtiće. U avgustu ste najavili povećanje subvencija na 220 KM, ali se to nije desilo. Kako riješiti problem nedostatka javnih vrtića na području grada i šta će biti sa subvencijama?

STANIVUKOVIĆ: Prva smo administracija koja je uvela subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima, za šta izdvajamo oko 440.000 KM mjesečno. Počeli smo sa 60 KM po djetetu, a danas to iznosi 150 KM. Nažalost, bez budžeta teško je planirati dodatna izdvajanja, a privremeno finansiranje dodatno otežava situaciju. Plan je da u narednom periodu povećamo dodatno novac za ovu namjenu, shodno i prijedlozima skupštinske većine. Izgradnjom novih i adaptacijom postojećih vrtića obezbijedili smo oko 1.000 novih mjesta u vrtićima u Debeljacima, Kuljanima, Novoseliji, na Paprikovcu, u Boriku, rekonstruisanom vrtiću na Petrićevcu, te nadograđenom “Kolibri”. To je samo početak. Nastavićemo sa izgradnjom i adaptacijom vrtićkih objekata kako bismo dugoročno riješili problem nedostatka mjesta za naše najmlađe.

GLAS: Sa adrese Gradske uprave najavljivano je i pojeftinjenje gradskog prevoza. Litar goriva trenutno košta koliko i karta u javnom prevozu u Banjaluci, a na nekim pumpama i manje od tog iznosa. Da li će uslijediti korekcije i kada?

STANIVUKOVIĆ: Prethodna gradska administracija, malo prije mog stupanja na mjesto gradonačelnika, potpisala je sedmogodišnji ugovor o javnom prevozu. Taj vremenski okvir nam, nažalost, vezuje ruke kada je riječ o mnogim stvarima. Naime, visina cijene karte, bilo za povećanje ili smanjenje, definisana je formulom koja precizno računa koliki bi pad cijene goriva morao da se dogodi da bi se automatski aktivirala korekcija cijene. Ono što je, sa druge strane, pozitivno jeste da u ovom našem drugom mandatu ističe taj ugovor koji je vezan za taj period od sedam godina i već sada se pripremamo za raspisivanje nove javne nabavke, koja će sadržavati bolje uslove za građane, te povoljnije uslove za grad. Pripremamo se za ugovor koji će, prije svega, značiti podmlađivanje javnog prevoza, dok će na određenim linijama biti veći broj polazaka. Biće i drugačije cijene karata i to je nešto na čemu intenzivno radimo. Sa ponosom mogu reći i da je u mom mandatu gradski prevoz najpovoljniji u istoriji Banjaluke za većinu kategorija.

GLAS: “Vodovod” je uputio zahtjev za poskupljenje vode u gradu. Da li je to opravdano?

STANIVUKOVIĆ: Najveći udio troška u proizvodnji vode je cijena struje koju je vlast i rukovodstvo Srpske, odnosno “Elektroprivreda”, u posljednje dvije godine povećala dva puta. To znači da su troškovi preduzeća godišnje veći čak za dva miliona KM i da smo na taj način samo tu izgubili četiri miliona KM otkako nije bilo korekcije cijene vode. Jedno poskupljenje vuče drugo. Zbog toga je preduzeće “Vodovod” prinuđeno na jedan takav prijedlog. Pri tome moram da naglasim i to da se vodovodna mreža konstantno širi, gradi. U prilog tome ide i podatak da smo u posljednje dvije godine izgradili više od 100 kilometara, a u mandatu više od 220 kilometara vodovodne mreže. Sve to zahtijeva održavanje, dodatan broj radnika, dodatnu energiju, odnosno količinu struje. U ovom mandatu radili smo vodovodnu mrežu u mjestima do kojih niko nije došao 20 godina, što znači da je riječ o mjestima koja su bila najizazovnija, najnepristupačnija. Na takvim mjestima izgradili smo 220 kilometara vodovodne mreže i svima je jasno da to košta.

GLAS: Mnogo se u posljednje vrijeme polemisalo i o Dino parku. Da li smatrate da je Banjaluci u ovom trenutku neophodan taj park i zašto?

STANIVUKOVIĆ: Sve što radimo – radimo kako bismo od Banjaluke napravili jedan dodatno moderan i atraktivan grad po mjeri svakog čovjeka, grad koji svojim građanima, ali i turistima nudi mnogo različitog sadržaja. Neko je nedavno napisao kako je ova administracija koju ja predvodim Banjalučanima ponudila mnogo mjesta gdje mogu kvalitetno da provedu svoje slobodno vrijeme i da smo ljude izveli vani. Upravo to smo uradili kroz izgradnju parkova, uređenje obala Vrbasa, izgradnju vidikovca na Banj brdu, osvjetljenja tvrđave Kastel, preko šetališta koja smo uradili u samom centru grada i šire. Naravno, tu su i dječija igrališta i želimo da kroz sve infrastrukturne projekte koje radimo, škole, vrtiće, mostove, puteve, da nastavimo u tom pravcu. Zato adrenalin park i Dino park, gondole na Banj brdu, te uređenje rekreativnih zona na Trešnjiku i u Trapistima će Banjaluku učiniti takvom. Da li je to nešto što je najvažnije za Banjaluku – svakako da nije, ali doprinosi razvoju grada i tome da Banjaluka postane moderan grad sa raznovrsnom ponudom za sve generacije.

GLAS: Kao lider PDP-a učestvovali ste u razgovorima o formiranju nove većine na nivou BiH. Nastavak tih pregovora posljednjih dana se i ne spominje. Šta se dešava? Ko je najveći kočničar?

STANIVUKOVIĆ: U PDP-u imamo prirodnu političku “traumu” od blokada, opstrukcija i kočenja. Upravo zbog pet godina blokada i kočenja u Banjaluci. Stoga, naš prirodni refleks je taj da u svim stavovima, u kojim možemo da utičemo, idemo putem deblokade i tako radimo na nivou BiH. PDP, kao jedna odgovorna stranka želi da Srpska iskoristi svaku mogućnost za razvoj, a projekti plana rasta kroz evropske fondove od preko milijardu KM za projekte za Republiku Srpsku je nešto za šta bi svaki ozbiljan čovjek dao svoju punu energiju. Zato mi to radimo. Šta će druge strane uraditi, to nije do nas, svako odgovara za sebe. U ovom momentu problem je Izborni zakon i biranje hrvatskog člana Predsjedništva, ali tu nema konsenzusa između hrvatske strane i bošnjačkih stranaka u Sarajevu i ovaj problem nije od juče, već traje godinama. Zašto se to danas predstavlja kao problem, a ranije to nije bilo prepreka da se napravi vlast sa SNSD-om? Da li HDZ ovo gleda kao svoju posljednju priliku za izmjenu zakona pred izbore? Svaka strana pojedinačno odgovara i u ovom trenutku težište je na politikama u FBiH i Sarajevu. Mi smo uradili apsolutno svaki korak koji je bio do nas.

GLAS: Predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je, kada ste došli na čelo PDP-a, nudio da uđete u Vladu RS, ali da se niste udostojili ni da odgovorite. Zbog čega?

STANIVUKOVIĆ: O važnim ekonomskim, nacionalnim i društvenim pitanjima za Republiku Srpsku spremni smo da razgovaramo, da se odazivamo u institucije, da glasamo, podržimo, nekad i ne podržimo ukoliko to smatramo ispravnim, bez obzira na to da li bili dio strukture vlasti, imali funkciju ili ne. To je suština onoga što je naša politika. Tako će biti i u budućnosti. Sve što je važno za Republiku Srpsku, svako pitanje koje je bitno, PDP će biti odgovoran, iskoristiti svoj kapacitet, što je atipičan pristup i ono što se kod nas dosad nije naviklo. Mi smo za suštinske promjene i reforme u društvu, iskrenu i posvećenu borbu protiv kriminala i korupcije, privatizovane države i zarobljenih institucija, a to nije moguće sa ljudima koji vode Republiku Srpsku. Takva je politička platforma na kojoj počiva PDP. Zato, sa jedne strane se ponašamo odgovorno i institucionalno, otvoreni smo za sva važna pitanja za Srpsku, a sa druge strane, nismo pristali na bilo kakve ponude vlasti. Duboko smatramo da PDP ima kapacitet da predvodi buduće političke reforme, promjene, formiranje Vlade sa novim ljudima koji mogu donijeti otvaranje i rješavanje onih pitanja koja čekamo već decenijama.

GLAS: U javnosti se spominjete i kao kandidat za predsjednika Srpske na izborima iduće godine. Hoćete li se kandidovati za tu poziciju?

STANIVUKOVIĆ: U ovom trenutku moja dva politička prioriteta su Banjaluka, gdje sam maksimalno posvećen poslu, te PDP koji želim da razvijam i širim kako bismo postali partija bez koje će biti nemoguće zamisliti političke, društvene i svake druge procese u Srpskoj. Na taj plan sam izuzetno fokusiran. Što se tiče izbora, uvijek sam bio timski igrač, tako i sada smatram da se o takvim stvarima treba razgovarati unutar opozicije. Zato to pitanje prepuštam tim procesima koji će svakako doći u vremenu pred nama.

GLAS: Kako teče izgradnja hotela “Palas” u centru Banjaluke?

STANIVUKOVIĆ: Grad je ispunio sve svoje obaveze. Prema posljednjim informacijama, investitor ostaje posvećen izgradnji ovog hotela, za šta će biti potrebno oko četiri godine. U ovo što je do sada odrađeno, od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, preko rušenja nedovršenog dijela hotela, te sticanja uslova za postavljanje kamena temeljca, uloženo je više od 10 miliona KM od strane investitora. Uradili smo apsolutno sve i vjerujemo da smo svaki dan bliži završetku jedne od najvećih i najvrednijih pojedinačnih investicija u Srpskoj.
Glas Srpske

Related Topics:

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

“DRŽ’TE LOPOVA!” Vlada traži odgovorne za kolaps RiTE “Ugljevik”???

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, gigant koji proizvodi trećinu električne energije u Republici Srpskoj, od ponoći 14. oktobra zvanično je van pogona jer na deponiji nema – bukvalno nijednog grumena uglja. Dok je sistem doživio totalni krah, a Elektroprivreda RS (ERS) počela da troši nevjerovatnih tri miliona KM dnevno na uvoz skupe struje, Vlada Republike Srpske cinično poručuje javnosti kako će „u lancu odgovornosti utvrditi ko su krivci za propuste“.

Ovo je hronologija političkih obmana, višemilionskih transakcija ruskom oligarhu, izgubljenih arbitraža i sistemskog nemara koji su doveli do toga da rudarski basen na kojem leže desetine miliona tona uglja danas stoji prazan i ugašen.

Predizborna bajka: „Sve je stabilno“, a onda mrak poslije glasanja

Samo nekoliko dana prije nego što su mašine u Ugljeviku ugašene, cjelokupan vrh vladajuće koalicije uvjeravao je građane da je Republika Srpska apsolutno energetski sigurna, da struje ima u izobilju i da je sistem stabilniji nego ikada. Resorni ministar Petar Đokić paradirao je na sastancima tvrdeći kako je „stvorena osnova za dugoročnu stabilnost RiTE Ugljevik“, dok je generalni direktor ERS Luka Petrović raspisivao megalomanske tendere poput onog za Kongresni centar u Trebinju vrijedan vrtoglavih 309 miliona maraka.

Stvarnost je, međutim, bila brutalna: zalihe na deponiji Ugljevika već su bile na samom dnu, priprema novih kopova nije postojala, a o katastrofi koja stiže znalo se mjesecima unazad. Ćutalo se isključivo dok ne prođu izbori. Čim su birališta zatvorena, kotlovi su se ohladili, a vlast se iz uloge „spasioca“ preko noći prebacila u ulogu „iznenađenog arbitra“.

Vlada traži krivce: Prebacivanje loptice u sopstvenom dvorištu

U saopštenju koje vrijeđa inteligenciju, Vlada RS sada upire prstom u upravu preduzeća, direktora ERS Luku Petrovića i ministra Đokića, tražeći hitan plan i odgovore zašto se došlo do ove tačke. No, lanac odgovornosti koji pominju vodi direktno do samog vrha vlasti:

  • Uprava RiTE Ugljevik i ERS godinama su zanemarivale remonte, tešku mehanizaciju i raskrivku na kopu Bogutovo Selo, trošeći milione na sumnjive javne nabavke i partijsko zapošljavanje.

  • ERS je do sada morala da pozajmi preko 80 miliona KM preduzeću u Ugljeviku samo da bi održala privid likvidnosti i osnovne rudarske operacije, potvrdio je izvršni direktor za tehničke poslove ERS Ivan Koprivica.

  • Danas u sistemu Srpske nedostaje između 5.000 i 6.000 megavat-časova dnevno. Baznu energiju drži jedino TE Gacko, dok hidroelektrane Višegrad i Bočac zbog loše hidrologije daju minimum.

Afera „Serdarov“: Kako je oligarh isplaćen sa 240 miliona KM, a rudari ostali bez uglja

Ključni odgovor na pitanje zašto danas u Ugljeviku nema uglja krije se u poslu sa ruskim biznismenom Rašidom Serdarovom i njegovom kompanijom „Comsar Energy“.

Vlast Republike Srpske je 2011. i 2013. godine Serdarovu pod sumnjivim okolnostima dodijelila koncesiju za izgradnju nikada izgrađene TE „Ugljevik 3“, ali i koncesiju za najbogatije ležište uglja – „Ugljevik Istok 2“, gdje se nalazi oko 50 miliona tona najkvalitetnijeg uglja, dovoljnog za više od dvije decenije nesmetanog rada postojeće termoelektrane. Serdarov je tu koncesiju dobio za simboličnu jednokratnu naknadu od svega 2,59 miliona KM.

Godinama Rus nije izgradio ni metar elektrane, niti je otvorio rudnik, ali je držao ugalj pod „ključem“, blokirajući širenje domaćeg rudnika. Umjesto da mu Vlada RS raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza, povučen je potez bez presedana u korist oligarha:

  1. Vlada je preko javnog preduzeća „Gas-Res“ odlučila da od Serdarova otkupi njegovu praznu firmu i koncesije za frapantnih 240,5 miliona KM narodnog novca.

  2. Posljednja tranša od gotovo 59 miliona KM isplaćena je početkom 2026. godine, čime je Serdarov u potpunosti naplatio četvrt milijarde maraka za projekat koji nikada nije ni započeo.

  3. Iako su pare građana završile na računima Serdarovljevih ofšor firmi na Kipru, RiTE Ugljevik od ležišta „Istok 2“ nema ništa – eksproprijacija zemljišta nije završena, nova mehanizacija nije nabavljena, a jalovina nije skinuta. Ugalj je ostao zakopan pod zemljom, dok su pare nestale.

Slovencima trećina struje i dug od 158 miliona evra

Kao da pljačka kroz koncesije nije bila dovoljna, RiTE Ugljevik je dotukao i gubitak arbitražnih sporova pred međunarodnim tribunalima sa „Elektrogospodarstvom Slovenije“ (EGS) zbog prijeratnih ulaganja.

Republika Srpska je bila prinuđena da prihvati sporazume po kojima Slovencima mora isplatiti dug i kamate u iznosu od čak 158 miliona evra (preko 300 miliona KM), ali i da im kontinuirano isporučuje jednu trećinu ukupno proizvedene struje iz Ugljevika. Sa takvom omčom oko vrata, sistem je mogao funkcionisati samo uz maksimalnu domaću proizvodnju. Kada je iskop uglja stao, stalo je sve.

Cijena neodgovornosti: Uvoz po 300 evra, prodaja po 40 evra

Građani Srpske sada se suočavaju sa finansijskom provalijom:

  • ERS je prinuđena da na berzama kupuje struju po cijeni od 250 do preko 300 evra po megavat-času.

  • Istu tu struju građanima u Srpskoj prodaje po zaštićenoj cijeni od oko 40 evra, dok je prosječna prodajna cijena u sistemu oko 55 evra po megavat-času.

  • Razlika između nabavne i prodajne cijene generiše direktan gubitak od oko tri miliona KM svakog dana.

Pokušaji da se ugalj uvozi iz drugih rudnika ili preprodavaca – dok se istovremeno godinama gledalo kroz prste privatnim šemama i preprodaji uglja prema Srbiji – samo su kap u moru koja ne može pokrenuti termoblokove snage 300 megavata.

Dok Vlada RS pere ruke i preko saopštenja glumi istražne organe, gola činjenica ostaje: elektroenergetski stub Republike Srpske je slomljen. Račun za 240 miliona maraka datih Serdarovu, stotine miliona arbitražnih penala i milionski dnevni uvoz struje neće platiti funkcioneri u foteljama – već građani kroz budžet, poskupljenja i neizvjesnu zimu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

OD „NEPRIJATELJA“ DO SKUPIH SAVEZNIKA! Vlast ponizno traži pomoć od bivšeg američkog diplomate

Vlasti u Republici Srpskoj plaćaju američkog diplomatu sa dugogodišnjim iskustvom u BiH, kako bi im pomogao oko lobiranja za izmjene Zakona o državnoj imovini, kao i da im pokuša pomoći oko promjene do sada vrlo jasno izrečenog stava američke vlade kako je državna imovina isključivo u nadležnosti države.

Bivši direktor misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini Džonatan Mur (Jonathan Moore) pomaže vlastima Republike Srpske na izmjenama Zakona o državnoj imovini, potvrdili su Žurnalu izvori iz Vašingtona.

Za ovaj posao angažovala ga je američka lobistička kuća „Lucas Compton“. Prema javno dostupnim podacima, po Zakonu o stranim agentima u SAD (FARA), Republika Srpska za ovu uslugu plaća kompaniji „Lucas Compton“ 40.000 američkih dolara mjesečno u periodu od godinu dana, što je ukupno više od 800.000 KM.

Ugovor je potpisan u februaru ove godine i od tada je Mur u dva navrata boravio na ovim prostorima kako bi se sastajao sa predstavnicima vlasti Republike Srpske. Koliko ozbiljno ovoj temi pristupaju plaćeni lobisti najbolje govori podatak da su već potrošili 14.000 američkih dolara, uplaćujući po 3.500 USD na račune zastupnika u američkom Kongresu, Džen Kigins (Jen Kiggins) i Morgana Grifita (Morgan Griffith), te Krisa Gobera (Chris Gober), republikanskog teksaškog kandidata na narednim izborima u Americi, a isto toliko je uplaćeno političkom odboru zastupnika Roba Vitmana (Rob Wittman).

Promjena stava SAD-a

Mur je u martu ove godine potvrdio novinarima N1 kako je angažovan „da pomogne firmi Lucas Compton“ i naglasio kako će „svaki posao koji bude obavljen biti u skladu sa Dejtonskim sporazumom“.

Diplomatska karijera na Balkanu

Džonatan Mur je poznat kao diplomata koji odlično poznaje političke odnose na ovim prostorima. U biografiji koja je objavljena na stranici lobističke firme „Lucas Compton“ istaknuto je kako je on tokom svoje tridesettrogodišnje diplomatske karijere u američkoj diplomatskoj službi, kao američki javni službenik „stekao duboko znanje o balkanskom regionu na više zadataka od 1991. do 2017. godine“.

U tom periodu on je bio šef misije OEBS-a u BiH, a prije toga je tri godine bio zamjenik ambasadora SAD u Sarajevu, gdje je, kako ističu, „uspostavio direktne veze sa lokalnom vlašću i raznim zajednicama širom zemlje“.

Vlasti u Republici Srpskoj do sada su izdvojile skoro 10 miliona dolara za angažovanje 14 lobističkih kuća u SAD, kako bi dobile podršku američke vlade za svoje aktivnosti, piše žurnal.info.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno