Connect with us

Banjaluka

STARI PROBLEMI ZA BANJALUČKE UGOSTITELJE! Konobari ODLAZE na sezonu Hrvatskoj

Za posao konobara do 1.200 evra, barmena do 1.300, a pica majstora i do 2.000 evra. Ovo su cifre koje nude ugostitelji na hrvatskoj obali.

Ibrojke zbog kojih će sigurno veliki broj naših ljudi otići na sezonu.

Neki od njih s nama su podijelili šta ih to čeka u Hrvatskoj, šta oni očekuju i za koji iznos su pristali da rade.
Oglasa na pretek

Ovdje je radio kao konobar prvo za dnevnicu od 50, pa za 70 maraka. U prvoj smjeni je bilo lakše, jer su ljudi uglavnom dolazili na kafu, ali druga smjena se, umjesto do 22 časa, često završavala poslije ponoći. Osim popisa, trebalo je počistiti lokal da bude spreman za prvu smjenu. Onda je odlučio da potraži sezonski posao. Internet mu je pomogao, jer oglasa je na pretek.

Polovinom aprila ide za Istru gdje će raditi u kafiću, plata 1.200 evra. Doduše, radiće 6 dana u sedmici, ali će zato imati dosta plaćenih prekovremenih sati.
Linker
– Bilo je bitno da znam bar jedan jezik, da imam iskustva. Imao sam dva kruga intervjua onlajn, upoznao se sa gazdama, dogovorio uslove. Prijava je, naravno, od prvog dana. Smještaj oni obezbjeđuju, ne očekujem neki luksuz, ali nije ni važno. Imaću radno vrijeme, slobodne sate ću da provodim kako želim. Ostajem do kraja septembra, a za kasnije ćemo vidjeti – priča za Srpskainfo Milan P. iz Banjaluke.

Prekovremeni sati

Na hrvatsku obalu za koji dan otisnuće se i Saša J. Radiće za šankom jednog velikog hotela. Radi se u dvije smjene, ako bude želio pet ili šest dana u sedmici. Plata 1.300 evra. Takođe, i on ima obezbijeđen smještaj, živjeće blizu hotela s kolegom, hraniće se u hotelu, što je velika ušteda. Ovo je prvi put da ide na sezonski posao i kaže da ga nije strah, ali je ipak, malo nervozan.

– Prijatelj me preporučio i ako se on stalno vraća na to radno mjesto, onda vjerujem da je OK. Imam konobarskog iskustva, hrvatski pasoš i što je njima bila veoma važno – pričam engleski i njemački odlično. Jedan od uslova je bio da nema konzumiranja alkohola na radnom mjestu, a ja ionako ne pijem, tako da je i to bio veliki plus – priča nam ovaj mladić.

Dogovorio je da mu prekovremene sate uplate na račun kada završi sezona kako bi imao novca i kada prestane da radi.

– Pošto je sve regularno, ništa na crno, striktno se poštuju prava radnika, imaću prilike da prije ili poslije svoje smjene odmorim, plivam, šetam. Mislim da je ovo bila dobra odluka, ali, na kraju krajeva, ako mi bude loše, samo se vratim – kroz smijeh priča ovaj 25-ogodišnjak.

Posla u Hrvatskoj, kako pišu i tamošnji mediji, u sezoni ima na pretek. Pica majstori mogu da biraju gdje će da rade. Plate su do 2.000 evra. Upravo su plate one koje su presudne za odlazak na sezonski rad. I zbog kojih se domaći ugostitelji ljeti u problemu.

Muka domaćih ugostitelja

Nedostatak radnika počeće da se osjeća krajem aprila. O tri ljetna mjeseca ne treba ni govoriti.

– Definitivno će biti problema, jer neće biti dovoljno radne snage. Jer, tamo za mjesec mogu da zarade duplo više nego kod nas, a za četiri da zarade toliko da mogu da žive skoro godinu ovdje. Zato ljudi odlaze na sezonu i kada se vrate onda traže posao ovdje. I za sada nije problem naći posao, jer svugdje fali radnika – kaže za Srpskainfo Goran Savanović iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS.

Prema njegovim riječima, prosječne plate u ugostiteljstvu kod nas sada iznose oko 1.000 KM. Ali, niko ne govori kolika je prava plata; sigurno su veće, poručuje on.

– Konobar može da ima platu do 1.700 KM, kako gdje. Ima slučajeva da su u jednom objektu različite plate, ima rada na crno, davanja u kešu. Ali, jedna stvar je bolja, a to je da sada ima mnogo više prijavljenih nego ranije – tvrdi Savanović.

Poručuje da naši ugostiteljski radnici kad odu na sezonu treba da budu spremni na udarnički posao.

– U odnosu na posao u sezoni, ovdje je lakše raditi. Ali ovdje zarađuju manje – ističe on.
BL-PORTAL

Related Topics:

Banjaluka

DANAS OTVARANJE ZIMZOBALA, na snazi tročasovna obustava saobraćaja

U centru Banjaluke večeras će doći do tročasovne obustave saobraćaja zbog otvaranja “Zimzobal” i početka programa obilježavanja novogodišnjih praznika “Banjalučka zima”.

Obustava saobraćaja odnosi se na Ulicu Petra prvog Karađorđevića, na dijelu od Aleje Svetog Save do Ulice Marije Bursać od 17.30 do 20.30 časova, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Zimski market “Zimzobal” biće otvoren do 5. januara.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC “Grad Banjaluka uvodi nove mjere za parove koji se BORE SA STERILITETOM”

-Sve više parova suočava se sa problemom steriliteta i zato kao društvo imamo obavezu da se institucionalno i sistemski borimo sa ovim izazovom. Grad Banja Luka je u proteklom periodu napravio značajne iskorake upravo u tom pravcu.

Kazala je ovo gradski menadžer Mirna – Savić Banjac koja je naglasila i to da – nakon što parovi iskoriste pokušaje asistirane biomedicinski potpomugnute oplodnje koje finansira Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u Banjoj Luci mogu podnijeti zahtjev za sufinansiranje još jednog dodatnog pokušaja.

-Na taj način pružamo realnu, blagovremenu i konkretnu podršku svim parovima koji vode borbu za roditeljstvo. Uradili smo iskorake i kada je riječ o samoj proceduri. U Banjoj Luci nije važno u kojoj se zdravstvenoj ustanovi postupak obavlja. Podigli smo i starosnu granicu na 45 godina za žene, jer sve veći broj parova prolazi kroz ovaj proces. Iskorak je napravljen i za parove kojima je potrebana donacija reproduktivnih tkiva i/ili ćelija i embriona, bez obzira na broj obavljenih postupaka BMPO na teret Fonda – poručila je ona. Dodala je i to kako im je finansijska podrška dostupna odmah, za razliku od Fonda gdje se ova procedura refundira tek nakon ostvarivanja trudnoće.

-U Banjoj Luci imamo nove planove i ideje kako dodatno pružiti podršku za parove koji se bore sa sterilitetom i po usvajanju Budžeta biće omogućena dodatna podrška. Smatram da je obaveza republičkog nivoa da se ozbiljnije i sveobuhvatnije pozabavi ovim pitanjem i kada je riječ o broju pokušaja i kada je riječ o uslovima sufinansiranja. Ovo je previše važno pitanje da bi bilo ograničeno birokratijom. Nadam se da će postojati dovoljno sluha da se omogući neograničen broj pokušaja BMPO, jer nijedna borba za roditeljstvo ne smije biti zaustavljena administrativnom preprekom – kazala je gradski menadžer.

Nastavi čitati

Banjaluka

MILADA ŠUKALO “Mrvice – simbol hrabrosti i zajedništva” (FOTO)

Udruženje roditelja prijevremeno rođene djece „Mrvice“ već godinama predstavlja jednu od najznačajnijih humanitarnih priča u Banjaluci i Republici Srpskoj. Nastalo iz potrebe roditelja da se udruže, pruže podršku jedni drugima i olakšaju prve, najosjetljivije dane života svojih beba, ovo udruženje izraslo je u pokret koji nadahnjuje i pokreće promjene.

Milada Šukalo, projekt menadžer Grada Banjaluka, ističe da je ponosna na sve što su „Mrvice“ postigle i na podršku koju Grad kontinuirano pruža:

„Mrvice su mnogo više od riječi i mnogo više od udruženja. Majke i očevi koji su se skupili da pomognu svojoj, ali i drugim porodicama. U proteklih skoro deset godina Mrvice su postale brend i sinonim za hrabrost i istrajnost. Ponosna sam što sam sa najdivnijim ženama bila početak ove priče i učesnik u nekim od najznačajnih humanitarnih akcija kod nas. Zahvalna sam našim divnim ljekarima koji u nezavidnim uslovima čine čuda za prijevremeno rođene bebe. Srećna sam što gradonačelnik Draško Stanivuković i naš tim pruža punu podršku Mrvicama i svim drugim sličnim udruženjima, u svakoj prilici. Pozovite 1413 za Mrvice!“

Tokom posljednje decenije, „Mrvice“ su izgradile prepoznatljiv identitet zasnovan na solidarnosti, borbi, istrajnosti i bezgraničnoj ljubavi. Kroz brojne akcije, edukativne programe, donacije i saradnju s medicinskim ustanovama, pomogli su stotinama porodica koje prolaze kroz težak, ali važan period života.

Grad Banja Luka nastaviće da pruža podršku radu udruženja, uz poruku da zajedništvo i humanost ostaju temelj svake uspješne zajednice.

Poziv građanima da pozovu 1413 i pruže podršku „Mrvicama“ još jednom potvrđuje koliko je važno da brinemo jedni o drugima – posebno o onima najosjetljivijima među nama.

Nastavi čitati

Aktuelno