Connect with us

Banjaluka

STARI PROBLEMI ZA BANJALUČKE UGOSTITELJE! Konobari ODLAZE na sezonu Hrvatskoj

Za posao konobara do 1.200 evra, barmena do 1.300, a pica majstora i do 2.000 evra. Ovo su cifre koje nude ugostitelji na hrvatskoj obali.

Ibrojke zbog kojih će sigurno veliki broj naših ljudi otići na sezonu.

Neki od njih s nama su podijelili šta ih to čeka u Hrvatskoj, šta oni očekuju i za koji iznos su pristali da rade.
Oglasa na pretek

Ovdje je radio kao konobar prvo za dnevnicu od 50, pa za 70 maraka. U prvoj smjeni je bilo lakše, jer su ljudi uglavnom dolazili na kafu, ali druga smjena se, umjesto do 22 časa, često završavala poslije ponoći. Osim popisa, trebalo je počistiti lokal da bude spreman za prvu smjenu. Onda je odlučio da potraži sezonski posao. Internet mu je pomogao, jer oglasa je na pretek.

Polovinom aprila ide za Istru gdje će raditi u kafiću, plata 1.200 evra. Doduše, radiće 6 dana u sedmici, ali će zato imati dosta plaćenih prekovremenih sati.
Linker
– Bilo je bitno da znam bar jedan jezik, da imam iskustva. Imao sam dva kruga intervjua onlajn, upoznao se sa gazdama, dogovorio uslove. Prijava je, naravno, od prvog dana. Smještaj oni obezbjeđuju, ne očekujem neki luksuz, ali nije ni važno. Imaću radno vrijeme, slobodne sate ću da provodim kako želim. Ostajem do kraja septembra, a za kasnije ćemo vidjeti – priča za Srpskainfo Milan P. iz Banjaluke.

Prekovremeni sati

Na hrvatsku obalu za koji dan otisnuće se i Saša J. Radiće za šankom jednog velikog hotela. Radi se u dvije smjene, ako bude želio pet ili šest dana u sedmici. Plata 1.300 evra. Takođe, i on ima obezbijeđen smještaj, živjeće blizu hotela s kolegom, hraniće se u hotelu, što je velika ušteda. Ovo je prvi put da ide na sezonski posao i kaže da ga nije strah, ali je ipak, malo nervozan.

– Prijatelj me preporučio i ako se on stalno vraća na to radno mjesto, onda vjerujem da je OK. Imam konobarskog iskustva, hrvatski pasoš i što je njima bila veoma važno – pričam engleski i njemački odlično. Jedan od uslova je bio da nema konzumiranja alkohola na radnom mjestu, a ja ionako ne pijem, tako da je i to bio veliki plus – priča nam ovaj mladić.

Dogovorio je da mu prekovremene sate uplate na račun kada završi sezona kako bi imao novca i kada prestane da radi.

– Pošto je sve regularno, ništa na crno, striktno se poštuju prava radnika, imaću prilike da prije ili poslije svoje smjene odmorim, plivam, šetam. Mislim da je ovo bila dobra odluka, ali, na kraju krajeva, ako mi bude loše, samo se vratim – kroz smijeh priča ovaj 25-ogodišnjak.

Posla u Hrvatskoj, kako pišu i tamošnji mediji, u sezoni ima na pretek. Pica majstori mogu da biraju gdje će da rade. Plate su do 2.000 evra. Upravo su plate one koje su presudne za odlazak na sezonski rad. I zbog kojih se domaći ugostitelji ljeti u problemu.

Muka domaćih ugostitelja

Nedostatak radnika počeće da se osjeća krajem aprila. O tri ljetna mjeseca ne treba ni govoriti.

– Definitivno će biti problema, jer neće biti dovoljno radne snage. Jer, tamo za mjesec mogu da zarade duplo više nego kod nas, a za četiri da zarade toliko da mogu da žive skoro godinu ovdje. Zato ljudi odlaze na sezonu i kada se vrate onda traže posao ovdje. I za sada nije problem naći posao, jer svugdje fali radnika – kaže za Srpskainfo Goran Savanović iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS.

Prema njegovim riječima, prosječne plate u ugostiteljstvu kod nas sada iznose oko 1.000 KM. Ali, niko ne govori kolika je prava plata; sigurno su veće, poručuje on.

– Konobar može da ima platu do 1.700 KM, kako gdje. Ima slučajeva da su u jednom objektu različite plate, ima rada na crno, davanja u kešu. Ali, jedna stvar je bolja, a to je da sada ima mnogo više prijavljenih nego ranije – tvrdi Savanović.

Poručuje da naši ugostiteljski radnici kad odu na sezonu treba da budu spremni na udarnički posao.

– U odnosu na posao u sezoni, ovdje je lakše raditi. Ali ovdje zarađuju manje – ističe on.
BL-PORTAL

Related Topics:

Banjaluka

BANJALUČANI ODALI POČAST U KAMPUSU: 16 bijelih ruža za žrtve pada nadstrešnice

Sa šesnaest stolica, šesnaest bijelih ruža i šesnaest minuta tišine, Banjalučani okupljeni u kampusu odali su počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu.

Prije tišine koja je uslijedila u 11.52, trenutku kada se 1. novembra prošle godine desila tragedija u Novom Sadu, prisutnima su se obratili studenti.

“Sav bol koji je uslijedio nakon 1. novembra, vapaji za istinom i pravdom sve bi bilo uzaludno da nije bilo najvećeg studentskog pokreta u novijoj istoriji. S ovog mjesta mi smo im pružali podršku. U ovoj aleji naučili smo da podignemo glas”, poručili su studenti.

Oni su pročitali imena svih žrtava pada nadstrešnice.

Organizatori su ranije naveli da je ovaj skup miran i solidaran komemorativni skup.

“Solidarnost, empatija i poštovanje su vrijednosti kojima se vodimo”, napisali su studenti.

Dostojanstveno i u duhu zajedništva
Ovo okupljanje najavljeno je ranije na Instagram stranici “bl.studentizastudente”.

“Drage kolege, profesori i sugrađani, pozivamo vas da 1. novembra odamo počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu, dostojanstveno i u duhu zajedništva. Ujedno ćemo se podsjetiti i obilježiti skoro godinu dana studentske borbe u Srbiji za pravednije društvo i bolju budućnost”, naveli su studenti ranije.

Oni su na takođe napisali “1 godina, 16 žrtava, 0 odgovornih”.

“Svim srcem za Novi Sad. Mi smo tu uz vas! Korupcija ubija, Banjaluka pamti”, napisali su oni.

Mirni i solidarni skupovi
Podsjećamo, u kampusu banjalučkog Univerziteta studenti i građani su se i tokom prošle i ove godine u više navrata okupljali kako bi u miru i tišini odali počast za žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu, ali i dali podršku studentima u Srbiji.

Inače, studenti koji su bili organizatori okupljanja istakli su da su to mirni i solidarni skupovi.

“Mislimo dakle (po)stojimo
Brojni mladi ljudi su tada bili u kampusu s parolama.

“Jablanica – Novi Sad Ista borba drugi grad”, “U toj zemlji ima polja i ruža, al’ sloboda samo toj se zemlji ruga”, “Tišina se daleko čuje” samo su neke od parola koje su se mogle tada vidjeti.

“Odgovornost!!! Studenti uz studente”, “Studenti za studente, đaci za đake”, “Mislimo dakle (po)stojimo”, parole su studenata i građana.

“Izađi na ulicu bolan”, “Mislim. Dakle (po)stojim!”, “Podrška kolegama”, “Na ulicama Beograda i Novog Sada ima i djece ovog grada”, “Sačuvajmo obrazovanje”, samo su neke od poruka sa transparenata.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: Srbija mora izaći jača i složnija iz novosadske tragedije

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se povodom godišnjice novosadske tragedije, poručivši da Srbija danas tuguje, ali i da iz ove nezapamćene tuge mora izaći složnija i snažnija.

„Srbija je prije tačno godinu dana zanijemila od tuge. NENADOKNADIVI ljudski životi u čiji pomen danas palimo svijeće obavezuju nas na vječno sjećanje i poštovanje“, naveo je Stanivuković.

Dodao je da svaka sredina u kojoj živi srpski narod danas tuguje „smjerno i pokorno“.

„Srbija iz novosadske tragedije nakon godinu dana mora izaći složnija, jača, dostojanstvena u svome bolu. Porodicama nastradalih izražavam iskreno saučešće, a Srbiji, našoj matici, želim dostojanstvo i mir u ovoj nezabilježenoj tuzi koja nas je zadesila“, poručio je gradonačelnik Banjaluke.

Nastavi čitati

Banjaluka

Produžen rok za podnošenje zahtjeva za novčanu pomoć porodiljama u Banjaluci: SADA VAŽI GODINU DANA OD ROĐENJA DJETETA

Ova izmjenu je uvedena kako bi se olakšalo ostvarivanje prava porodiljama

U Pravilniku o dodjeli novčane pomoći prilikom rođenja djeteta izvršena je izmjena, kojom se rok za podnošenje zahtjeva i potrebne dokumentacije produžava sa šest mjeseci na jednu godinu od dana rođenja djeteta.

Kako je istakla ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara gradska administracija je ovu izmjenu uvela kako bi se olakšalo ostvarivanje prava porodiljama, koje iz različitih razloga nisu u mogućnosti da u kraćem roku prikupe potrebnu dokumentaciju.

-Ujedno, dužim rokom izbjeći ćemo dosadašnje brojne situacije u kojima su majke naknadno upućivale molbe za produženje roka za predaju zahtjeva – navela je Basara i dodala da je novi rok sada kao i u Javnom fondu za dječiju zaštitu kod ostvarivanja pronatalitetnih naknada.

Ovom prilikom ukazala je na veliki značaj za porodice i ove mjere podrške, koju je uvela aktuelna gradska administracija, jer kako je kazala – porodica je uvijek u fokusu, a djeca najveće bogatstvo koje imamo.

-Brojnim mjerama koje smo uveli za naše porodice, Grad Banjaluka pokazuje da su nam porodica i djeca u centru pažnje. Nastojimo da putem mjera i brojnih olakšica svakodnevni život porodica učinimo lakšim i da doprinesemo boljim uslovima za odrastanje naših najmlađih – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno