Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović je boravila u Vašingtonu.

Na stranici Predsjedništva te vijesti nema, što nije uobičajena praksa.

Nije je bilo ni u protokolarnoj najavi. To se neće ni desiti. Sastanak je održan iza zatvorenih vrata, a domaćin je bio, kao i prije četiri mjeseca u Dejtonu, zamjenik državnoga sekretara Kristofer Landau.

O detaljima posjeta za FTV govorio je novinar Ivica Puljić, koji je rekao da je Landau vrlo visoko rangiran u Stejt departmentu, te da se, kako je naveo, sigurno razgovaralo o uklanjanju Milorada Dodika iz političkog života, s tim što strana koju Cvijanović zastupa traži da se protiv njega ne vode u budućnosti nikakvi novi sudski procesi.

Dodaje i kako SAD traže da se 23. novembra održe prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj.

-Ovo je drugi susret Cvijanović – Landau. Prvi je bio u Dejtonu 23. maja ove godine. S obzirom na to da je Cvijanović dobila vizu na šest mjeseci, logičan je zaključak da je to okvirni rok unutar kojega bi Amerikanci možda tražili neke rezultate od nje- navodi Puljić.

Podsjetio je da su i Dodik i Cvijanović pod američkim sankcijama, a da Cvijanović lobira da one budu ukinute. Ističe i kako su Amerikanci podržali Milorada Dodika 1998. godine, kao što sada daju podršku Željki Cvijanović.

Puljić je pojasnio i što znači A1 viza, koju je dobila Cvijanović i koja vrijedi šest mjeseci važi.

– To je viza namijenjena stranim zvaničnicima najvišega ranga: predsjednicima, premijerima, ministrima spoljnih poslova, ambasadorima ili konzularnim službenicima koji putuju u Ameriku u službene svrhe. Vize se, takođe, odobravaju i članovima uže porodice glavnog nositelja vize A1, a svi su oni pod američkim sankcijama, pa je to sve zanimljivo – istaknuo je Puljić.

Kazao je kako je zanimljivo da telefoni delegacije koju je predvodila Željka Cvijanović nisu radili dok je bila u Vašingtonu, te da je s njom bila bivša Dodikova savjetnica za spoljnu politiku Ana Trišić-Babić, koja je i njena savjetnica i, kako navodi, moguća naredna šefica diplomatije Bosne i Hercegovine.

– Željka Cvijanović je imala zaštitu američke tajne službe tako da Amerikanci apsolutno znaju gdje se kretala i s kim se sastajala. Treba reći i da je Ambasada Srbije davala logističku podršku i da ona nije imala kontakt s bh. ambasadom u Vašingtonu – dodao je Puljić.

FTV

Analizirajući ponašanje Milorada Dodika i SNSD pred vanredne predsjedničke izbore, potrpredsejdnik PDP i šef kluba poslanika ove politčke partije u NS RS Igor Crnadak je uvjeren da će ova stranka svakako biti dio izbornog procesa.

Komentarišući nastavak insistiranja Milorada Dodika da se ponaša i da ga se tretira kao predsjednika RS iako mu je zbog pravosnažne osuđujuće presude CIK po sili zakona oduzeo mandat, Crnadak za TV “Hajat” kaže:

– Imamo problem i sad molim da se ne ljutite što i mi iz opozicije i mediji dopuštamo da se izbriše linija između prava i politike. Ovo što se sada dešava Dodiku je pravna stvar i to nije posao ni opozicionih politčara ni medija, već institucija. Sud BiH je nadležan za provođenje svoje presude – kazao je Crnadak i dodao:

– Na posljednjoj sjednci NS RS od predsjednika Skupštine pa do ostalih, svi se ponašaju kao da se ništa nije desilo, kao da nema ni presdue Suda BiH ni odluke CIK-a. Ali ja ovdje ponavljam, politčki izlaz iz ove situacije je da NS RS imenuje v.d. predsjednika koji potom daje mandat za formiranje nove Vlade RS, s obzirom da je Višković natjeran da se povuče, ili sačekamo 23. 11. da RS dobije novog predsjednika i onda taj novi predsjednik da mandat. To je jedini izlaz iz ove situacije kada govorimo o politici. A što se tiče prava, to smo konstatovali – to je do Suda koji je izrekao presudu. Uz to ostaje nejasno i hoće li Dodik ostati i predsjednik SNSD-a jer u vezi s tim pitanjem takođe postoje pravne nejasnoće.

Ja ne bih žurio sa zaključcima ni na jednu stranu, ali postoji činjenica da klubovi poslanika SNSD-a i dalje dobijaju sredstva iz budžeta na različitim nivoima, tako da treba sačekati to razjašnjene od onih čiji je to posao. Naravno, ukoliko bi Dodik ostao predsjednik mislim da bi njegov uticaj na stranku i dalje bio vrlo snažan i siguran sam da bi kroz tu političku poziciju učinio sve da se opet nametne.

Ipak, mislim da je u politčkom smislu ovo Dodikov politički kraj. Njegov eventualni ostanak na čelu SNSD-u bi to malo usporio, ali nema dilema da je u političkom smislu – ovo Dodikov kraj – smatra Crnadak.

Analizirajući ponašanje Milorada Dodika i SNSD pred vanredne predsjedničke izbore, Crnadak je uvjeren da će ova stranka svakako biti dio izbornog procesa.

– Ljudi treba da znaju, SNSD sigurno izlazi na ove izbore i postoji nekoliko mogućih scenarija kako će to oni napraviti, ali ostaje važna činjenica: 23. novembar i vanredni predsjednički izbori nisu šansa za opoziciju nego su šansa za RS. Da Republika Srpska krene ka slobodi, krene ka izvlačenju iz blata korupcije, nepotizma i jedne autokratije – naglasio je Crnadak.

Crnadak takođe vjeruje da bi mogući kandidat SNSD na ovim vanredni izborima za predsjednika RS mogao biti Igor Dodik koji bi u tom slučaju bio “izvođač radova” za svog oca.

Slobodna Bosna

Nakon što je podnio ostavku i raspustio Vladu Republike Srpske, Radovan Višković nije dugo čekao na novu fotelju. Prema vlastitom priznanju, mogao je da bira novo radno mjesto, a izabrao je direktorsku fotelju u „Autoputevima“ Republike Srpske.
Radovanu Viškoviću nije smetalo to što ne ispunjava zakonske uslove za direktorsku poziciju u „Autoputevima“, kao ni to što su članovi Nadzornog odbora izrazili oštro protivljenje njegovom imenovanju. Nadzorni odbor je smijenio, a Statut preduzeća je izmijenio i prilagodio ga sebi.

Veliki je poraz našeg društva priznanje gospodina Viškovića da je sam mogao birati mjesto gdje će biti zaposlen, smatra narodni poslanik Tanja Vukomanović (PDP).

„Putevi u Republici Srpskoj ubijaju ljude, a vlast se bavi preživaljavanjem funkcionera. Jedan po jedan resor prilagođavaju sebi, bez obzira na posljedice. Mi smo čak vidjeli da EBRD želi da se povuče iz tog preduzeća zbog toga što je funkcioner na crnoj listi, ali njih to nije briga, sve pod cijenu da sjednu u fotelju, bez obzira kakve će posljedice imati Republika Srpska i građani“, kaže Tanja Vukomanović.

Višković se nalazi na listi sankcionisanih zvaničnika i kao takav ne može biti na čelu preduzeća koje posluje sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Još uvijek nema zvaničnog stava, ali EBRD je ranije jasno stavila do znanja da ima obavezu poštovanja liste sankcija, ne samo SAD-a, već i EU i UN.

„Nevjerovatno je da takve stvari i takva imenovanja prolaze pored ozbiljnih institucija koje bi se trebale baviti tim i takvim imenovanjima. Zanimljiva je činjenica da je Višković sam sebi prokrčio put smjenom članova Nadzornog odbora. Prema mojim informacijama bila je određena pobuna u „Autoputevima“ da se Višković uopšte ne ustoliči na to mjesto“, objašnjava Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red.

Pored smjene dva od tri člana Nadzornog odbora, Višković je kako bi ispunio uslove za imenovanje izmijenio i Statut „Autoputeva“, kojim je bilo predviđeno da direktor mora imati građevinski, ekonomski ili pravni fakultet.

Na posljednjoj sjednici Vlade, bez najave, u Statut je ubačeno da za poziciju direktora kandidat mora imati fakultet društvenog ili tehničkog smjera, što Višković sa Saobraćajnim fakultetom ispunjava.

„Nije bitno da li je čovjek sposoban da radi posao, ovdje se radi isključivo o podobnosti. Ako si čovjek sistema, možeš u ovoj državi raditi šta hoćeš, a da za to ne odgovaraš. Radovan Višković nema reference sposobnog čovjeka za bilo kakav posao“, smatra Radislav Dončić, poslanik Narodnog fronta.

Višković je za vrijeme svoja nepuna dva premijerska mandata pokazao nesposobnost, ali i poslušnost, čime je zadovoljio svog partijskog šefa i zaslužio direktorsko mjesto na kome će moći nastaviti nizati milionske afere na štetu građana, zaključuje Dončić.

(BN)