Connect with us

Društvo

STOČARIMA UGROŽENA EGZISTENCIJA! Jedemo meso iz uvoza, DOMAĆU PROIZVODNJU IGNORIŠEMO!

Stočari u BiH godinama upozoravaju na alarmantno stanje uzrokovano prekomjernim plasmanom mesa iz inostranstva jer im sve snažnije udara na egzistenciju, a u kakvim su problemima, najbolje ilustruje podatak da je za šest mjeseci ove godine uvoz mesa bio čak 15 puta veći od izvoza koji su ostvarili domaći proizvođači, i to isključivo peradari, jer plasmana svinjetine i junećeg mesa uopšte nije bilo.

Iako BiH ima izuzetne prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog tla, povoljnih klimatskih uslova pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, bar ako je suditi po statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila gora.

Najnoviji podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je u BiH od januara do juna ove godine uvezeno blizu 38.000 tona mesa različitih vrsta čija je vrijednost dostigla 263,76 miliona maraka.

S druge strane, domaći izvoznici su za pola godine na ino-tržište uspjeli plasirati tek 4.000 tona mesa u vrijednosti od 18,35 miliona KM. I to uglavnom piletine, uz koju je izvezeno oko 25 tona jestivih klaničarskih proizvoda od različitih životinja.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u RS Mišo Maljčić kaže za “Glas” da je u BiH stvorena takva klima da se forsira samo i isključivo uvoz.

– Sistem radi protiv poljoprivrednika i klaničarskog sektora koji u Republici Srpskoj gotovo da više i ne postoji. Mi praktično više nemamo kome prodati stoku jer nema ko da je kolje i plasira na tržište. Veliki broj malih klaničara je bio primoran da stavi ključ u bravu jer nisu mogli parirati cijenama uvoznog mesa koje su strahovito nerealne. Kada preračunate ulaganja, ispada da je to meso džaba transportovano, rashlađeno, da je sva papirologija u procesu pregleda mesa bila gratis. Pitam se, zar sve to neko radi džaba samo da bi BiH prodao tu polutku, koja kod nas košta kao i u zemljama gdje je proizvedena – priča Maljčić.

Smatra da bi BiH vrlo lako mogla doći u situaciju da meso za većinu stanovništva postane luksuz.

– Ako zaživi zelena agenda koja se priprema u EU, a to je da proizvode samo nekoliko procenata izvan vlastitih potreba, cijene će biti paprene budući da vlastite proizvodnje nemamo. Zbog trenutnog prekomjernog uvoza ne možemo prodati ni to malo svog mesa koje imamo. Podaci će biti sve lošiji do dana kada se osvijestimo, ali tada će biti kasno jer će cijelo društvo biti u ozbiljnom problemu – predviđa Maljčić.

Vlasnik firme “Zelen gaj” iz Laminaca kod Gradiške Ranko Sarajlić naglašava da, osim što nema izvoza, nema ni domaće potrošnje.

– Trenutno u štalama imamo oko 1.000 svinja koje nemam kome prodati jer je tržište prezasićeno uvoznim mesom. Srbija ne dopušta tamošnjim uvoznicima da gram naše svinjetine uvezu. Ugovor sa Turskom o izvozu junećeg mesa bio je bez kontinuiteta, osmišljen da uništi, a ne da digne našu proizvodnju. Realizuje se do momenta dok je cijena junećeg mesa niska, čim se dođe na neki nivo da proizvođač može ostvariti zaradu, oni obustave kupovinu. I to što ne možemo izvesti je manji problem. Daleko je poraznije što ne možemo prodati robu na domaćem tržištu, a pokrivamo jednu petinu potreba stanovništva – pojašnjava Sarajlić.

Priča da je iz godine u godinu sve teže opstati i baviti se poljoprivredom jer nema nikakve zaštite domaće proizvodnje.

– Više se pomaže uvoznicima nego proizvođačima. Otkad postoji BiH, nikad nije bio zaštićen nijedan poljoprivredni proizvod. Cilj za uništenje domaće proizvodnje usmjeren je na Republiku Srpsku jer smo mi poljoprivredni dio BiH. Ako unište poljoprivredu, dobro će oskrnaviti i Srpsku. Naši predstavnici na nivou BiH im pomažu u tome. To nije rodoljublje, a ni domaćinsko ophođenje – kazuje Sarajlić.

Loading...

Related Topics:

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno