Connect with us

Društvo

STRAHOTE KOJE NE BLIJEDE! Američki tužioci dolaze u Derventu, pod lupom zločini nad Srbima u logoru Rabić

Grupa američkih tužilaca bi trebalo da ovog mjeseca dođe u Derventu i da sa službenicima Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uzme izjave od osam logoraša o strahotama koje su pretrpjeli u zloglasnom logoru za Srbe u vojnom skladištu Rabić na teritoriji tog grada tokom proljeća 1992. godine.

U Derventi su, tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i muslimanske snage napale lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Istovremeno, u gradu su formirani logori za Srbe, među kojima je najozloglašenije bilo u Domu vojske i na lokaciji Rabić.

U logoru Rabić, formiranog u aprilu 1992, bilo je zatočeno 120 Srba dok je ukupno, kroz derventske logore, prošlo više stotina srpskih civila.

Zbog ubistava i mučenja zatvorenika su vođeni i procesi pred pravosuđem te su pojedinci i osuđeni na zatvorske kazne, od godinu pa do nekoliko njih, a o svemu tome bi trebalo da budu upoznati i tužioci iz Amerike već ovog mjeseca.

Svjedočenja osam preživjelih logoraša

To je za “Glas” potvrdio predsjednik Udruženja derventskih logoraša Drago Knežević koji je i sam proživio torturu u tamošnjim logorima početkom devedesetih godina.

– Četvorica, petorica tužilaca iz Amerike bi, usljed prethodne saradnje sa ovdašnjim tužilaštvom, trebalo da dođu i saslušaju logoraše u vezi sa logorom Rabić. To bi trebalo da bude obavljeno od 20. jula pa kroz narednih nekoliko dana – rekao je Knežević koji će, uz još dvojicu bivših logoraša, biti saslušan prvog dana posjete.

Azra Bašić

Tragovi vode do Amerike

U ovom momentu, kaže, ne zna šta će se dalje odvijati.

– Pretpostavka je da se traže informacije o određenim licima koja su bila u Rabiću, a nalaze se danas u Americi kako bi tamo mogli da preduzmu svoje dalje mjere kao što su protjerivanje ili izručivanje našem pravosuđu – smatra Knežević.

Strahote koje ne blijede

Zbog zlostavljanja civila 2024. godine je na godinu zatvora osuđen Haris Skerlić, a u optužnici je navedeno da je u tome učestvovao i brat blizanac optuženog Muris, koji u momentu te presude nije bio dostupan pravosuđu u Doboju.

– Vidjećemo za koga će se sve Amerikanci raspitivati. Uglavnom radi se i o blizancu, odnosno o obojici jer su bili ili su još u Americi. Da li će išta dalje preduzimati američko tužilaštvo i za njega, ne znam, ali znam da sam bio jedan od njihovih pacijenata. Jedan me je izvodio napolje, naredio mi da kleknem i dao pištolj da se ubijem. Stavio sam ga na sljepoočnicu, povučem, ali opali naprazno i on meni opsuje majku četničku, z riječi da bi se ubio. Kako sam klečao, udarao me onim vojničkim čizmama po grudnom košu i licu – ispričao je Knežević, dodajući da je i nakon toga ostao u hangaru na Rabiću, ukopanom pod zemljom, još neko vrijeme.

Zločini već dijelom procesuirani

Po svireposti zločina na derventskim civilima najpoznatija je bila Azra Bašić koja je pravosnažno osuđena 2018. na 14 godina zatvora.

O stravičnim prizorima govorili su svojevremeno komandanti i vojnici Vojske Republike Srpske po ulasku u Derventu nakon što je grad oslobođen 4. jula u okviru najslavnije i najvažnije vojne akcije proboja koridora ka Srbiji 1992. godine.

Urezan krst

O strahotama logora u Derventi je pričao i Ilija Ćuk. To svjedočenje je zapisano u Atlasu zločina nad Srbima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu tokom 1992. Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

– Od zadobijenih batina pao sam u nesvijest i neko mi je na leđima nožem usjekao krst sa četiri ‘S’. Isti znak neko mi je urezao i na čelo͙. U tom stanju odveden sam u logor na Rabić. Nakon par dana kad sam došao svijesti počela je i tortura. Tukli su nas daskama, puškama, maljem i ostalim predmetima… Nezirović Almaz naredio je da se mi Čardaklije skinemo potpuno goli, naslonimo se dlanovima na sto, a zatim su nas udarali palicom po rukama, glavi i leđima͙. Osim ovog bilo je i psihičkog maltretiranja, sjećam se da su nam za “dirigenta” odredili mentalno retardiranu osobu, a svi smo zajedno morali pjevati ustaške pjesme. Prijetili su klanjem͙ – svjedočio je Ilić.

Glas Srpske

Društvo

Naglo zahlađenje stiže u Republiku Srpsku! U ponedjeljak KIŠA, SUSNJEŽICA I SNIJEG NA PLANINAMA, evo kolike će biti temperature

U Republici Srpskoj u ponedjeljak, 23. novembra, očekuje se oblačno i hladnije vrijeme sa kišom, dok će u brdsko-planinskim predjelima padati susnježica i snijeg uz formiranje manjeg snježnog pokrivača.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, padavine će obilježiti prvi dio dana, dok se u poslijepodnevnim satima i do večeri očekuje njihov prestanak u svim krajevima, uz postepeno razvedravanje. Nakon razvedravanja, noć na utorak biće hladna, uz lokalnu pojavu mraza.

Temperature vazduha

Minimalna jutarnja temperatura vazduha kretaće se od jednog do šest stepeni Celzijusa, dok će na jugu biti do 10 stepeni.

Maksimalna dnevna temperatura iznosiće od tri do osam stepeni, a na jugu Republike Srpske biće nešto toplije, sa najvišom dnevnom temperaturom do 13 stepeni Celzijusa.

Vrijeme u Banjaluci

U Banjaluci se u ponedjeljak očekuje oblačno i hladnije vrijeme sa kišom u jutarnjim satima i tokom prijepodneva, dok se u drugom dijelu dana prognozira prestanak padavina. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće oko jedan do dva stepena, a maksimalna dnevna od šest do osam stepeni Celzijusa

Nastavi čitati

Društvo

Upaljen narandžasti meteoalarm za BiH: Građanima prijete OBORENA STABLA, OŠTEĆENJA I PREKIDI STRUJE, evo na šta sve treba da budete spremni

Meteoalarm je u BiH za danas izdao narandžasto upozorenje zbog južnog vjetra sa udarima od 55 do 75 kilometara na čas.

Udari vjetra očekuju se od 18.00 časova do 3.00 časa iza ponoći, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod.

Građanima se preporučuje da budu spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede od iščupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar. Upozoravaju i na moguć prekidi u snadbijevanju električnom energijom.

Nastavi čitati

Društvo

Za tačno 7 dana počinje Božićni post za pravoslavne vjernike! SAZNAJTE KOLIKO TRAJE I KOJA PRAVILA TREBA POŠTOVATI

Pravoslavni vjernici u novembru započinju jedan od najvažnijih postova u godini – Božićni post, koji prethodi prazniku Rođenja Gospoda Isusa Hrista.

Ovaj post predstavlja period duhovne pripreme za Božić, a vjernici ga provode kroz molitvu, uzdržavanje od mrsne hrane, dobra djela i nastojanje da se očiste od loših misli i postupaka.

Najvžnije činjenice:

  • Božićni post počinje u subotu, 28. novembra 2026. godine, a završava se 6. januara 2027. godine, na Badnji dan.
  • Post traje ukupno 40 dana, zbog čega se naziva i Četrdesetnica.
  • Božićni post se završava na Badnji dan, a prva mrsna hrana jede se nakon Božićne liturgije, odnosno na sam Božić, prema crkvenom poretku i običajima.

Pravila po danima

U toku ovog posta:

  • ponedjeljkom, srijedom i petkom postimo na vodi,
  • utorkom i četvrtkom na ulju,
  • subotom i nedeljom na ribi.

U čemu je smisao posta

Božićni post traje 40 dana i predstavlja duhovnu pripremu za jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika.

Njegov smisao nije samo u uzdržavanju od određenih namirnica, već i u duhovnom preobražaju. Pravoslavna crkva uči da post treba da bude praćen molitvom, pokajanjem, praštanjem i dobrim djelima.

Vjernici se tokom ovog perioda pripremaju za praznik Hristovog rođenja, nastojeći da u svakodnevnom životu budu strpljiviji, skromniji i milosrdniji.

Šta se jede tokom Božićnog posta?

Tokom Božićnog posta vjernici se uzdržavaju od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i drugih namirnica životinjskog porijekla koje nisu posne.

U posnoj ishrani najčešće se koriste:

  • Voće i povrće
  • Pasulj, grašak, sočivo i druge mahunarke
  • Krompir i pirinač
  • Hljeb i žitarice
  • Orašasti plodovi
  • Posna jela pripremljena na ulju ili vodi
  • Riba, u danima kada je crkvenim pravilom dozvoljena

Pravila posta nisu ista svakog dana. U određenim danima dozvoljena je upotreba ribe i ulja, dok se u drugim danima posti strože, na vodi.

Najstroži period posta je njegov završetak, kada se vjernici posebno pripremaju za Božić.

Da li se za Svetog Nikolu posti?

Praznik Svetog Nikole, koji se proslavlja 19. decembra, pada u vrijeme Božićnog posta.

Zbog toga se Sveti Nikola u pravoslavnoj tradiciji proslavlja posnom hranom. Na slavskoj trpezi najčešće se nalaze posna jela, riba, posne salate, prebranac i posne pite.

Sveti Nikola jedna je od najčešćih krsnih slava kod Srba, pa ovaj datum ima poseban značaj za mnoge porodice.

Ko ne mora da posti strogo?

Crkva naglašava da post nije samo pitanje hrane, već duhovnog stanja čovjeka.

Pravila posta mogu se prilagoditi zdravstvenom stanju, uzrastu i životnim okolnostima. Djeca, trudnice, bolesni, stariji i ljudi koji obavljaju težak fizički posao treba da se o načinu posta posavjetuju sa sveštenikom i, kada je potrebno, ljekarom.

Post ne bi trebalo da ugrožava zdravlje, već da bude na duhovnu korist.

Božićni post nije samo uzdržavanje od hrane

Pravoslavna crkva posebno naglašava da post bez molitve, praštanja i dobrih djela gubi svoj puni duhovni smisao.

Vjernici se tokom Božićnog posta pozivaju da:

  • Više vremena posvete molitvi
  • Izbjegavaju svađe, osuđivanje i zlobu
  • Pomažu siromašnima i ljudima u nevolji
  • Praštaju i nastoje da se pomire sa bližnjima
  • Pripremaju dušu za praznik Hristovog rođenja

Božićni post završava se praznikom koji podsjeća na dolazak Hrista na svijet i donosi poruku mira, ljubavi i nade.

Božić 2027. godine pravoslavni vjernici proslavljaju u četvrtak, 7. januara, nakon 40 dana posta i duhovne pripreme.

Glas

Nastavi čitati

Aktuelno