Grupa američkih tužilaca bi trebalo da ovog mjeseca dođe u Derventu i da sa službenicima Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uzme izjave od osam logoraša o strahotama koje su pretrpjeli u zloglasnom logoru za Srbe u vojnom skladištu Rabić na teritoriji tog grada tokom proljeća 1992. godine.

U Derventi su, tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i muslimanske snage napale lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Istovremeno, u gradu su formirani logori za Srbe, među kojima je najozloglašenije bilo u Domu vojske i na lokaciji Rabić.

U logoru Rabić, formiranog u aprilu 1992, bilo je zatočeno 120 Srba dok je ukupno, kroz derventske logore, prošlo više stotina srpskih civila.

Zbog ubistava i mučenja zatvorenika su vođeni i procesi pred pravosuđem te su pojedinci i osuđeni na zatvorske kazne, od godinu pa do nekoliko njih, a o svemu tome bi trebalo da budu upoznati i tužioci iz Amerike već ovog mjeseca.

Svjedočenja osam preživjelih logoraša

To je za “Glas” potvrdio predsjednik Udruženja derventskih logoraša Drago Knežević koji je i sam proživio torturu u tamošnjim logorima početkom devedesetih godina.

– Četvorica, petorica tužilaca iz Amerike bi, usljed prethodne saradnje sa ovdašnjim tužilaštvom, trebalo da dođu i saslušaju logoraše u vezi sa logorom Rabić. To bi trebalo da bude obavljeno od 20. jula pa kroz narednih nekoliko dana – rekao je Knežević koji će, uz još dvojicu bivših logoraša, biti saslušan prvog dana posjete.

Azra Bašić

Tragovi vode do Amerike

U ovom momentu, kaže, ne zna šta će se dalje odvijati.

– Pretpostavka je da se traže informacije o određenim licima koja su bila u Rabiću, a nalaze se danas u Americi kako bi tamo mogli da preduzmu svoje dalje mjere kao što su protjerivanje ili izručivanje našem pravosuđu – smatra Knežević.

Strahote koje ne blijede

Zbog zlostavljanja civila 2024. godine je na godinu zatvora osuđen Haris Skerlić, a u optužnici je navedeno da je u tome učestvovao i brat blizanac optuženog Muris, koji u momentu te presude nije bio dostupan pravosuđu u Doboju.

– Vidjećemo za koga će se sve Amerikanci raspitivati. Uglavnom radi se i o blizancu, odnosno o obojici jer su bili ili su još u Americi. Da li će išta dalje preduzimati američko tužilaštvo i za njega, ne znam, ali znam da sam bio jedan od njihovih pacijenata. Jedan me je izvodio napolje, naredio mi da kleknem i dao pištolj da se ubijem. Stavio sam ga na sljepoočnicu, povučem, ali opali naprazno i on meni opsuje majku četničku, z riječi da bi se ubio. Kako sam klečao, udarao me onim vojničkim čizmama po grudnom košu i licu – ispričao je Knežević, dodajući da je i nakon toga ostao u hangaru na Rabiću, ukopanom pod zemljom, još neko vrijeme.

Zločini već dijelom procesuirani

Po svireposti zločina na derventskim civilima najpoznatija je bila Azra Bašić koja je pravosnažno osuđena 2018. na 14 godina zatvora.

O stravičnim prizorima govorili su svojevremeno komandanti i vojnici Vojske Republike Srpske po ulasku u Derventu nakon što je grad oslobođen 4. jula u okviru najslavnije i najvažnije vojne akcije proboja koridora ka Srbiji 1992. godine.

Urezan krst

O strahotama logora u Derventi je pričao i Ilija Ćuk. To svjedočenje je zapisano u Atlasu zločina nad Srbima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu tokom 1992. Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

– Od zadobijenih batina pao sam u nesvijest i neko mi je na leđima nožem usjekao krst sa četiri ‘S’. Isti znak neko mi je urezao i na čelo͙. U tom stanju odveden sam u logor na Rabić. Nakon par dana kad sam došao svijesti počela je i tortura. Tukli su nas daskama, puškama, maljem i ostalim predmetima… Nezirović Almaz naredio je da se mi Čardaklije skinemo potpuno goli, naslonimo se dlanovima na sto, a zatim su nas udarali palicom po rukama, glavi i leđima͙. Osim ovog bilo je i psihičkog maltretiranja, sjećam se da su nam za “dirigenta” odredili mentalno retardiranu osobu, a svi smo zajedno morali pjevati ustaške pjesme. Prijetili su klanjem͙ – svjedočio je Ilić.

Glas Srpske

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim periodima, a od sredine dana i prolazna kiša ili pljuskovi sa grmljavinom, pretežno u brdsko-planinskim predjelima.

Na jugu će tokom većeg dijela dana preovladavati pretežno sunčano i vruće, a poslije podne se očekuje postepeno naoblačenje koje će lokalno donijeti povremenu kišu ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, ponegdje tokom dana i pojačan sjeverni vjetar, dok će na jugu biti slab do umjeren zapadni, koji će uveče okrenuti na buru, povremeno i jaku.

Minimalna temperatura vazduha biće od 13 do 18, na jugu do 21 stepen, a maksimalna od 27 do 32, dok će u višim predjelima biti oko 24 stepena Celzijusova.

Na mjesto vršioca dužnosti direktora Šumskog gazdinstva „Doboj“ imenovan je Tomislav Mitrović i to nakon što je ostavku na tu poziciju podnio Miloš Blagojević, saznaje CAPITAL.

Ovim imenovanjem „Šume Srpske“ ponovo su prekršile sopstveni statut koji propisuje da funkciju direktora šumskih gazdinstava mogu obavljati isključivo šumarski inženjeri.

Mitrović je, s druge strane, diplomirani pravnik, dok je Blagojević koji je podnio ostavku diplomirani šumarski inženjer.

Novoimenovani direktor gazdinstva je inače visoki funkcioner Socijalističke partije u Doboju.

Prema našim informacijama, radnici Šumskog gazdinstva „Doboj“ su bili izuzetno zadovoljni radom direktora Blagojevića, te tvrde da je prilično „sredio“ stanje u ovom gazdinstvu, te da im nije poznato zbog čega je otišao sa ove funkcije.

Podsjetimo ovo nije jedini slučaj koji je pokazao da „Šume“ ne poštuju vlastiti statut, pa tako osim Mitrovića šumarski inženjer nije ni v.d. direktora ŠG „Banjaluka“ Saša Dobričanin koji je po profesiji diplomirani pravnik unutrašnjih poslova.

Šumarski inženjeri nisu ni čelni ljudi šumskih gazdinstava „Čemernica“ iz Kneževa Krstan Vuković, „Majevica“ iz Lopara Milan Todorović, „Drina“ iz Srebrenice Milan Novitović i direktor Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju iz Doboja Mihajlo Marković.

Pojašnjenja radi, Statuom „Šuma“ je propisano da „za direktora organizacione jedinice može biti imenovano lice koje posjeduje visoku stručnu spremu, završen šumarski fakultet i najmanje 240 ECTS bodova“.

(Capital)