Connect with us

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU! Naš region najviše ugrožen klimatskim promjenama

Ako se na svjetskom nivou ne smanji trend emisije CO2, u narednom periodu svi će se morati navikavati na novonastale klimatske uslove.

Istakli su ovo naši sagovornici povodom Svjetskog dana klimatskih promjena, koji se obilježava 4. novembra.

Goran Trbić, profesor klimatologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, kaže da ove godine, kao i ranijih, govorimo o ekstremima – poplavama, sušama i toplotnim talasima, koji su u veoma bliskoj vezi sa klimatskim promjenama.

“Bitno je da se ovakvi datumi obilježavaju i da se ukaže na te probleme, ali i na moguće rješenje. Za par dana je Konferencija UN o klimatskim promjenama u Azerbejdžanu, gdje će se možda doći do novih rješenja, te će se vidjeti kakvi su rezultati Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. Očekuje se da ćemo imati neki napredak, u smislu globalnog dogovora o klimatskim promjenama i da će se doći do nekih konkretnijih rješenja, u smislu finansiranja i prilagođivanja na klimatske promjene”, istakao je Grbić, te dodao da je globalni trend emisija CO2, pa je i kod nas izraženo povećanje temperature i ekstrema.

“Nažalost, i dalje se takve promjene mogu očekivati kod nas. Tek kod zaustavljanja globalne emisije CO2 možemo očekivati stabilizaciju klime, u smislu vraćanja u okvire kakva je bila prije dvije-tri decenije. Ipak, još uvijek je CO2 u porastu, temperatura raste, pogotovo na sjevernoj hemisferi, a naš region, tj. region jugoistočne Evrope, najviše je ugrožen klimatskim promjenama”, naglasio je Grbić.

Navodi da je potrebno da se napravi dogovor na svjetskom nivou o globalnom smanjivanju CO2.

“Samo to je put za stabilizaciju klimatskog sistema. Bez smanjivanja CO2 možemo govoriti samo o prilagođavanju na novonastale klimatske uslove”, zaključuje on.

I Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu, za “Nezavisne”, kaže da su klimatske promjene stvarne, a klimatska kriza se već dešava kod nas i u svijetu.

“Zadnje ljeto je bilo najtoplije u istoriji mjerenja planete Zemlje i mnoge promjene se već dešavaju u našoj okolini, samo je pitanje koliko smo toga svjesni kao društvo i kako ćemo reagovati da bismo se prilagodili našoj okolini i aktivno doprinijeli da se mnoge posljedice izbjegnu. Klimatske promjene se manifestuju na mnoge načine, a kod nas u vidu poplava, požara, smanjenjem biodiverziteta, a najviše u izumiranju autohtonih vrsta, ali, što je i najvažnije, i gubitkom mnogih ljudskih života. Imamo primjere da se svake godine suočavamo sa požarima širom države, a mi i dalje nemamo dobar sistem i opremu kako bismo to spriječili”, ističe Topić.

Kako kaže, mnoga šumska zemljišta se nekontrolisano sijeku, a kada nastupe poplave, tada nastaju veće posljedice.

“Mnogi projekti rudnika i kamenoloma su se desili ili se planiraju desiti, a upravo uz neadekvatnu kontrolu i procjene uticaja na životnu sredinu doprinose tome da šteta bude mnogo veća, i u ljudskim životima. Moramo postrožiti naše standarde i uključiti se u očuvanje svakog izvora doslovno, a kako ne bismo ‘posjekli sebi granu na kojoj sjedimo'”, naglašava Topić i dodaje da je posljednji slučaj poplava bio početkom oktobra, ali da takvih situacija ima širom planete, te naveo primjer Španije.

“Samo je pitanje kako ćemo ih minimizirati i kako ćemo biti spremni odgovoriti na njih. Zato je neophodno da se ulaže u očuvanje prirode i prostora u kojem živimo i da cijenimo prirodne resurse koji nam život znače, a ne da se teži ekonomskom rastu na štetu visokovrijednih područja”, kazao je Topić.

I mnogi proticaji rijeka su, navodi, već odavno u padu, a tokom posljednjeg ljeta smo bili svjedoci presušivanja mnogih izvora rijeka, kod kojih to ranije nije bio slučaj.

“Naše društvo mora da se usmjeri, da bude svjesno i radi nešto na tom pitanju, a posebno institucije, koje donose odluke, moraju da se okrenu ka očuvanju prirode i kreiranju sistema za ublažavanje mnogih elementarnih nepogoda koje nas pogađaju i odnose ljudske živote. Zato u budućnosti moramo očuvati naše najvažnije oaze, ali i mi moramo mijenjati navike, jer ako se klima mijenja, moramo i mi, ne možemo u ovom periodu živjeti sa istim navikama. Trebamo djelovati lokalno, a stalno misliti globalno, sa malim stvarima početi u svojim ulicama, naseljima, okolini rijeka, planina, a zatim odlučiti da se edukujemo mnogo više o tom lokalitetu i sagledamo šta je to najbolje za nas da bismo opstali na tim prostorima”, zaključuje Topić.

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno