Connect with us

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU! Naš region najviše ugrožen klimatskim promjenama

Ako se na svjetskom nivou ne smanji trend emisije CO2, u narednom periodu svi će se morati navikavati na novonastale klimatske uslove.

Istakli su ovo naši sagovornici povodom Svjetskog dana klimatskih promjena, koji se obilježava 4. novembra.

Goran Trbić, profesor klimatologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, kaže da ove godine, kao i ranijih, govorimo o ekstremima – poplavama, sušama i toplotnim talasima, koji su u veoma bliskoj vezi sa klimatskim promjenama.

“Bitno je da se ovakvi datumi obilježavaju i da se ukaže na te probleme, ali i na moguće rješenje. Za par dana je Konferencija UN o klimatskim promjenama u Azerbejdžanu, gdje će se možda doći do novih rješenja, te će se vidjeti kakvi su rezultati Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. Očekuje se da ćemo imati neki napredak, u smislu globalnog dogovora o klimatskim promjenama i da će se doći do nekih konkretnijih rješenja, u smislu finansiranja i prilagođivanja na klimatske promjene”, istakao je Grbić, te dodao da je globalni trend emisija CO2, pa je i kod nas izraženo povećanje temperature i ekstrema.

“Nažalost, i dalje se takve promjene mogu očekivati kod nas. Tek kod zaustavljanja globalne emisije CO2 možemo očekivati stabilizaciju klime, u smislu vraćanja u okvire kakva je bila prije dvije-tri decenije. Ipak, još uvijek je CO2 u porastu, temperatura raste, pogotovo na sjevernoj hemisferi, a naš region, tj. region jugoistočne Evrope, najviše je ugrožen klimatskim promjenama”, naglasio je Grbić.

Navodi da je potrebno da se napravi dogovor na svjetskom nivou o globalnom smanjivanju CO2.

“Samo to je put za stabilizaciju klimatskog sistema. Bez smanjivanja CO2 možemo govoriti samo o prilagođavanju na novonastale klimatske uslove”, zaključuje on.

I Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu, za “Nezavisne”, kaže da su klimatske promjene stvarne, a klimatska kriza se već dešava kod nas i u svijetu.

“Zadnje ljeto je bilo najtoplije u istoriji mjerenja planete Zemlje i mnoge promjene se već dešavaju u našoj okolini, samo je pitanje koliko smo toga svjesni kao društvo i kako ćemo reagovati da bismo se prilagodili našoj okolini i aktivno doprinijeli da se mnoge posljedice izbjegnu. Klimatske promjene se manifestuju na mnoge načine, a kod nas u vidu poplava, požara, smanjenjem biodiverziteta, a najviše u izumiranju autohtonih vrsta, ali, što je i najvažnije, i gubitkom mnogih ljudskih života. Imamo primjere da se svake godine suočavamo sa požarima širom države, a mi i dalje nemamo dobar sistem i opremu kako bismo to spriječili”, ističe Topić.

Kako kaže, mnoga šumska zemljišta se nekontrolisano sijeku, a kada nastupe poplave, tada nastaju veće posljedice.

“Mnogi projekti rudnika i kamenoloma su se desili ili se planiraju desiti, a upravo uz neadekvatnu kontrolu i procjene uticaja na životnu sredinu doprinose tome da šteta bude mnogo veća, i u ljudskim životima. Moramo postrožiti naše standarde i uključiti se u očuvanje svakog izvora doslovno, a kako ne bismo ‘posjekli sebi granu na kojoj sjedimo'”, naglašava Topić i dodaje da je posljednji slučaj poplava bio početkom oktobra, ali da takvih situacija ima širom planete, te naveo primjer Španije.

“Samo je pitanje kako ćemo ih minimizirati i kako ćemo biti spremni odgovoriti na njih. Zato je neophodno da se ulaže u očuvanje prirode i prostora u kojem živimo i da cijenimo prirodne resurse koji nam život znače, a ne da se teži ekonomskom rastu na štetu visokovrijednih područja”, kazao je Topić.

I mnogi proticaji rijeka su, navodi, već odavno u padu, a tokom posljednjeg ljeta smo bili svjedoci presušivanja mnogih izvora rijeka, kod kojih to ranije nije bio slučaj.

“Naše društvo mora da se usmjeri, da bude svjesno i radi nešto na tom pitanju, a posebno institucije, koje donose odluke, moraju da se okrenu ka očuvanju prirode i kreiranju sistema za ublažavanje mnogih elementarnih nepogoda koje nas pogađaju i odnose ljudske živote. Zato u budućnosti moramo očuvati naše najvažnije oaze, ali i mi moramo mijenjati navike, jer ako se klima mijenja, moramo i mi, ne možemo u ovom periodu živjeti sa istim navikama. Trebamo djelovati lokalno, a stalno misliti globalno, sa malim stvarima početi u svojim ulicama, naseljima, okolini rijeka, planina, a zatim odlučiti da se edukujemo mnogo više o tom lokalitetu i sagledamo šta je to najbolje za nas da bismo opstali na tim prostorima”, zaključuje Topić.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ove sedmice se nećemo odvajati od KIŠOBRANA

Republiku Srpsku narednih dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa padavinama, uglavnom slabom kišom, i uz dnevnu temperaturu vazduha od pet do 12 stepeni.

Meteorolozi su najavili promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode. Duvaće slab vjetar južnih smjerova ili promjenljiv.

Jutro će biti pretežno vedro uz umjerenu oblačnost. Ponegdje će oko rijeka i po kotlinama biti magle koja se može i duže zadržati tokom dana uz svježije vrijeme u tim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha od minus dva do tri, u višim predjelima na istoku od minus šest, a maksimalna od šest do 12, u višim predjelima i mjestima s maglom od tri stepena Celzijusova.

Umjereno do pretežno oblačno biće u utorak, 2. decembra, uz slabu kišu u Krajini i Hercegovini koja će uveče jačati. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, u višim predjelima od minus četiri, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Slično vrijeme sa povremenom kišom u prvom dijelu dana očekuje se u srijedu, 3. decembra, a poslije podne se očekuje više sunčanih perioda dok će kiša nastaviti da pada u Hercegovini. Linker
Minimalna temperatura vazduha od jedan do pet, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih.

Prolazna slaba kiša padaće i u četvrtak, 4. decembra, a preovladavaće promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do četiri, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od četiri do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Evo koliko će pjevači iz BiH zaraditi tokom praznika

Većina pjevača doček Nove godine provodi radno jer je ovo svojevrsna prilika da zarade ogromne honorare, koji su nerijetko i po nekoliko puta veći u odnosu na standardne.

Najpopularniji pjevači u regionu uveliko su dogovorili svoje novogodišnje angažmane, a svi najveći gradovi i turistički centri organizovat će i doček na otvorenom.

U zavisnosti od pjevača honorari se kreću od 25.000 evra, pa sve do nevjerovatnih 150.000 evra, koliko već godinama u najluđoj noći zarađuje Dino Merlin, piše Nova. On će 2026. dočekati sa publikom na trgu u Dubrovniku, dok je prošle godine pjevao u Budvi i prema pisanju domaćih medija i tada zaradio sličnu cifru.

Merlin godinama važi za najplaćeniju domaću zvijezdu, ali s obzirom na to da njegovi nastupi privlače veliku pažnju, nema sumnje da će se organizatorima ovo isplatiti.

Takođe, velike zvijezde poput rođenog Sarajlije, a danas Beograđanina Zdravka Čolića, Lepe Brene i Aleksandre Prijović zaradit će više od 100.000 eura. Kako je poznato, Prijović i Lepa Brena će pjevati u glavnom gradu Srbije, dok će Čola poput Merlina dočekati 2026. u Dubrovniku.

Nastavi čitati

Društvo

RAST CIJENA GORIVA KAO IZGOVOR? Moguće poskupljenje hljeba od 1. januara

Samo u novembru cijene goriva su se povećale za nekih 4-5 feninga, a rast cijena goriva skoro uvijek prati i poskupljenje brojnih drugih proizvoda i usluga. Hljeb kao socijalna kategorija neće odmah poskupiti, ali bi mogao već od 1. januara da bude skuplji, najavljuju iz pekarskog sektora.

Kada gorivo poskupi, to izgleda kao kad bacite kamen u vodu i kada gledate kako se šire krugovi.

Gorivo je trošak svakom prevozniku, svakom pekaru, svakom ko dovozi robu u prodavnicu. Taj trošak na kraju, naravno, plate građani.

-Uglavnom sva poskupljenja, mi to plaćamo. Sad da li su opravdana i koliko, to je jedno sasvim drugo pitanje jer otprilike čim dođe do poskupljenja energenata, evo u ovom slučaju gorivo je otišlo za nekih 4-5 feninga, kako gdje, po litru, ovdje barem na našem području, ne znam kako je dalje- kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” iz Bijeljine.

Iz Udruženja mlinara i pekara kažu da neće žuriti sa poskupljenjem hljeba. -Sačekaćemo da vidimo kako će se odraziti to na dobavljače, repromaterijal, sirovine i energente pa ćemo tek onda napraviti kalkulaciju ako bude bilo osnova za poskupljenjem, ako ne budemo mogli da radimo rentabilno, onda će doći do povećanja- navode.

-Teško je bilo šta planirati u budućnosti mi ne znamo šta nas očekuje i pšenica koja je berzanska roba zavisi od ponude i potražnje tako će se kretat i cijena brašna u pekarskoj industriji. Što se tiče energenata, vidimo da i tu nemamo neku stabilnost i sigurnost- kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

-Ova inflatorna vremena, to je najnormalnije da se sve cijene mijenjaju. Ovo inflaciju što oni javno prezentuju, ona je znatno veća, da se razumijemo. To se frizira zbog stanovništva, zbog standarda, ali je znatno veća i u takvim vremenima šta možete očekivat osim da sve pomalo, pomalo bude korigovano naviše.

Nažalost, naviše. Hljeb je nažalost socijalna kategorija i kad god je išao gore, to je išlo 10, 20 feninga, to je stvarno iznos koji je danas beznačajan-priča Njegoslav Zagorac, vlasnik pekara “Bodaxco”.

Moguće je da bi veću cijenu hljeba mogao da izazove i najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj koji treba da krene od Nove godine, upozoravaju iz Udruženja potrošača.

-Ne samo da će doći do rasta hljeba, nego će, doći, porasti sve ostalo da se razumijemo jer poslodavci uglavnom, ukoliko država ne smanji doprinose, za onoliko koliko će da povećaju minimalni lični dohodak, moraju se smanjiti doprinosi. Pošto se ne smanje, onda automatski sve se to prenese na potrošače kroz proizvod-pojašnjava Vasilić.

-U suštini sad je najveći problem radna snaga i povećanje najniže plate. Ono za šta se mi zalažemo jeste da se poveća najniža plata, a da porezi i doprinosi ostanu na onom nivou na kojem su sada.

Niko, ne samo u pekarskoj, nego uopšte u privredi, niko ne bježi od povećanja minimalne plate, svi mi se zalažemo za bolji standard radnika i mi se zalažemo da dođe do povećanja plate, međutim porezi i doprinosi moraju da ostanu na iznosu koji se sad uplaćuje, ne treba doći do povećanja- tvrdi Pelemiš.

Koliko god da minimalna plata brzo raste, pitanje je da li može da isprati rast cijena koji uvijek idu u korak sa njima. Najveću cijenu će opet da plate oni koji najmanje imaju jer inflacija uzima maha.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno