Connect with us

Društvo

SUĐENJE DŽOMBIĆU Odbrana predložila 16 svjedoka, traži da se saslušaju Dodik, Višković i Cvijanovićeva

Odbrana Aleksandra Džombića, bivšeg predsjednika Vlade Srpske, kojem se pred Okružnim sudom u Banjaluci sudi za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja, predložila je danas listu materijalnih dokaza, kao i svjedoka koji bi trebali biti saslušani u ovom slučaju, piše BIRN.

Advokat Zoran Bubić, Džombićev branilac, predložio je imena 16 svjedoka, među kojima su najviši zvaničnici RS.

Među njima su aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica RS Željka Cvijanović, premijer RS Radovan Višković, aktuelni, ali i bivši ministri energetike Petar Đokić i Željko Kovačević, gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović i drugi.

Prema Bubićevim riječima, radi se o osoboma koje bi trebalo da posvjedoče o okolnostima u vezi sa davanjem kredita kompaniji “Energolinija” iz Zvornika u iznosu od 19,4 miliona konvertibilnih maraka (KM), kao i povezanosti te kompanije sa “Aluminom”, ali i o kasnijim transakcijama i odnosima između pomenutih kompanija i Vlade RS.

Odbrana je takođe predložila i veliki broj materijalnih dokaza, među kojima su dopisi i ugovori između pomenutih preduzeća, Investiciono-razvojne banke, Vlade RS, kao i sa Evropskom investicionom bankom, a zatraženo je i da Okružni sud naredi ekonomsko vještačenje u vezi sa kreditom.

Prethodno je tokom današnjeg ročišta završeno saslušanje i posljednjeg svjedoka optužnice, vještaka mašinske struke Cvije Šmanje, a koji je za potrebe Republičkog javnog tužilaštva RS-a vršio vještačenje investicije (rekonstrukcija kotla i promjena energenta), za koji je “Energolinija” dobila kredit, piše BIRN.

Nisu utvrđivali vjerodostojnost
Šmanja je rekao da je zajedno sa još dvoje vještaka – od kojih je jedan ekonomske, a jedan mašinske struke – išao dva puta u Zvornik da na mjestu događaja pregleda pomenuto postrojenje, kao i da su dobili obilnu dokumentaciju, ali u elektronskoj verziji, te da nisu utvrđivali vjerodostojnost tih dokumenata.

– Jako je bilo teško procjenjivati vrijednost radova jer nije bilo uporednih podataka. Ovo je prvi takav kotao kod nas da je rađen, pa nismo imali sve informacije. Prilikom obilaska postrojenja i kotla broj 4, koji smo vještačili, dobili smo informaciju da su oni isto vršili rekonstrukciju kotla broj 3, te da imaju sve dokumente o toj investiciji. Mi smo tražili da nam dostave i te dokumente da bismo mogli da uporedimo, ali nam to nikada nisu dostavili izjavio je Šmanja.

Na brojna pitanja tužioca kada je riječ o finansiranju rekonstrukcije kotla, kao i da li je novac namjenski potrošen, Šmanja je govorio da nije kompetentan da odgovori na ta pitanja jer on nije vještak ekonomske, već mašinske struke.

Ipak, kako je navedeno u nalazu vještačenja, iznos fiktivnih faktura je veći od dva miliona maraka.

Isto tako, dodao je Šmanja, prema procjeni koju su oni napravili, za porebe rekonstrukcije kotla potrošeno je oko 13,5 miliona maraka, ali postoji mogućnost i da je sada uvećana cijena tog kotla.

– To je vrlo kompleksan posao, pa postoji mogućnost uvećanja i da vrijednost kotla može biti mnogo veća od ulaganja. To se može posebno sada vidjeti kada su skočile cijene energenata – dodao je Šmanja, ali uz napomenu i da su vještačenja određivali prema cijenama repromaterijala, kao i rada, koje su bile u tom trenutku, dakle 2012. godine.

Dizanje cijena pojedinih dijelova

Dodao je i da je bilo tzv. “naduvavanja” cijena pojedinih dijelova.

– Ako pogledamo, na primjer, šarafe, to jeste zavrtnje i koliko oni koštaju, oni su bili skuplje plaćani možda čak i 10-20 puta. I tako dalje. Nije bilo nekih realnih cijena. Koristili smo precizne formule za izračunavanje tih dijelova. Na primjer, cijena čelika u tom trenutku je bila stabilna – dodao je Šmanja.

Tokom saslušanja svjedoka od strane Odbrane, Šmanja je rekao da se on ne nalazi na listi licenciranih vještaka u RS, ali i da ne zna da li se na listi licenciranih ustanova nalazi Republički zavod za sudska vještačenja u Novom Sudu, u kojem je on zaposlen.

Saslušavanjem Šmanje završeno je izvođenje dokaza Tužilaštva
Republičko javno tužilaštvo RS-a optužnicom tereti Aleksandra Džombića da je izvršio krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”, zbog kredita od 19,4 miliona konvertibilnih maraka (KM ) koji je preko Investiciono-razvojne banke RS-a odobren zvorničkoj firmi “Energolinija”.

Suđenje Džombiću nastavlja se 17. oktobra.

Društvo

U SUBOTU SLAVIMO MITROVDAN! Ovi običaji se vezuju za porodicu – važno je da ih znamo

Mitrovdan se u pravoslavnom kalendaru obilježava 8. novembra i posvećen je Svetom Dimitriju Solunskom, hrišćanskom mučeniku iz 4. vijeka i zaštitniku Soluna. Na ikonama se prikazuje kao mladi vojnik sa kopljem ili mačem.

U crkvenoj tradiciji, on se poštuje zbog istrajnosti u vjeri. Praznik sam po sebi nema propisane radnje vezane za porodicu ili brak. To je važno naglasiti kao početnu tačku: crkveno i narodno ne moraju biti isto.
U narodnoj tradiciji Srbije, Mitrovdan nosi dodatno značenje koje nije vezano za liturgiju, nego za način života u seoskim zajednicama. Smatralo se da je Mitrovdan granični dan: završava se ljetna polovina godine, počinje zimska. Ljetne doba vezuje se za Đurđevdan, zimsko za Mitrovdan. Postoji i stara izreka koja to sažima: Od Đurđevdana do Mitrovdana ljetne, od Mitrovdana do Đurđevdana zimsko.

U praksi, to je značilo da se završavaju poljski radovi. Život se iz bašte, dvorišta i polja seli u kuću. Porodica provodi više vremena zajedno u zatvorenom prostoru. Manje se izlazi. Ima manje fizičkih distrakcija. Sve što postoji u odnosima postaje vidljivije, jednostavno zato što je bliže, prisutnije i nema gdje da se “razliva”.

Zbog ovoga se u nekim krajevima Srbije razvilo narodno vjerovanje da stanje u kući oko Mitrovdana utiče na to kako će proteći zima. U zapisima Vuka Karadžića i kasnijim etnografskim bilješkama stoji izreka: Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime. Ovo nije bilo proročanstvo, nije magija, nije ideja da se “otkriva istina”. To je bilo čisto posmatranje života. Ako postoji napetost, ona se tokom zime pojača jer nema prostora da se izbjegne. Ako postoji mir, taj mir ostaje jer je porodica već u ravnoteži.

Važno je naglasiti i sljedeće: ovo nije crkveno učenje, niti je prisutno u svim krajevima Srbije. Najčešće je bilježeno u istočnim i južnim oblastima, gdje je struktura domaćinstva i ritam rada bili jaki i jasni. Takođe, vjerovanje ne podrazumijeva “sudbinu” niti “kaznu”.

Ne postoji nikakav religijski osnov za ideju da se na Mitrovdan “otkriva istina” ili “presijeca odnos”. To su kasnija internet nadograđivanja, a ne dio izvorne prakse.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U većem dijelu zemlje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove u jutarnjim satima moguća je magla ili niska naoblaka, koja će se tokom dana postepeno razići.

Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 0 do 6 stepeni, na jugu do 9 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 11 do 17, a na jugu zemlje do 20 stepeni Celzijusa.

Prijatne jesenje prilike doprinijeće ugodnom danu, naročito u južnim krajevima gdje će sunce zadržati svoju toplinu i tokom poslijepodnevnih sati.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTEDNJA NIJE OGRANIČENJE, VEĆ OSLOBOĐENJE: Finansijski stručnjak otkrio koliko bismo trebali uvijek IMATI U ŠTEKU

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, a da se ostatak pametno investira. Štednja, u svojoj osnovi, nije samo radnja već način razmišljanja i odnos prema novcu.

Suština je u tome da mi upravljamo novcem, a ne obrnuto. Finansijski stručnjak Dušan Uzelac naglašava da bi svaka osoba trebalo da ima finansijsku rezervu dovoljnu za pokrivanje troškova života u trajanju od dva do pet mjeseci, u slučaju nepredviđenih situacija.

Takva sigurnosna mreža pruža slobodu, omogućava da promijenite posao, izbjegnete zaduživanje ili jednostavno sačuvate mir ukoliko dođe do krize. Štednja nije ograničenje, već oslobođenje. Ona vas štiti od finansijskih stresova i daje vam mogućnost da sami birate svoj ritam života. Na primjer, ako imate stambeni kredit, štednja vam može pomoći da bez straha promijenite posao i izbjegnete finansijski pritisak dok ne pronađete novi izvor prihoda – objašnjava Uzelac.

– Inflacija i rast cijena postepeno umanjuju kupovnu moć novca, pa je važno da štednja ne stoji neiskorišćena, već da se plasira u investicije koje čuvaju njenu vrijednost – dodaje on.

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, dok se ostatak uloži u vidu investicija koje mogu donijeti prinos i zaštititi novac od inflacije.

Gdje i kako ulagati?
Uzelac ističe da su investicije lična stvar, neko vjeruje bankama, neko ulaže u zlato, drugi u nekretnine, berzu ili investicione fondove. Nivo sigurnosti, kaže, zavisi od toga koliko je osoba spremna da prihvati rizik.

– Najsigurnija investicija je ona koju razumijete. Ako vas ulaganje čini nervoznim ili ne spavate mirno zbog njega, to nije prava opcija za vas. Kao što vožnju čamcem drugačije doživljava plivač i neplivač, tako i svako drugačije doživljava rizik. Najbolje je kada imate osjećaj kontrole nad svojim novcem. Biznis je najisplativiji vid ulaganja, ali pošto nisu svi preduzetnici, logično je novac povjeriti onima koji jesu bankama, fondovima ili projektima koji stvaraju profit – objašnjava stručnjak.

Strah od investiranja
Iako mnogi građani zaziru od ulaganja, investiranje ne mora biti opasno ni nepredvidivo. Danas su dostupni različiti oblici ulaganja, od investicionih fondova i berze, do kolektivnih projekata u oblasti nekretnina i proizvodnje.

– Takvi modeli sve su popularniji i kod nas. Na primjer, projekat Investiram na kvadrat omogućava građanima da ulože u jedan, nekoliko kvadrata ili cijeli stan. U okviru tog projekta oko 500 ljudi zajednički finansira izgradnju stambene zgrade i kasnije deli profit. To je oblik kolektivnog investiranja koji postaje sve zastupljeniji – navodi Uzelac.

Tradicionalna Nedjelja štednje, koja se obilježava krajem oktobra, nekada je bila vreme kada su banke nudile visoke kamate i privlačne ponude. Danas to više nije slučaj, period visokih kamata je iza nas, a banke više nemaju potrebu da se bore za depozite klijenata.

– Ako kamata na štednju ne može da prati inflaciju, vi zapravo ne napredujete, samo stojite u mestu. Banka može biti opcija samo ako ne znate gdje da usmjerite novac – kaže Uzelac, prenosi Mondo.

U Srbiji su trenutno dinarske štednje nešto isplativije jer nude više kamate i oslobođene su poreza. Na primjer, na štednju od 100.000 dinara možete godišnje zaraditi oko 4.000 dinara bez oporezivanja. Kod devizne štednje, situacija je drugačija, ako položite 1.000 evra, banka će vam za godinu dana isplatiti oko 40 evra kamate, ali će se na taj iznos obračunati porez od 15%.

Nastavi čitati

Aktuelno