U narednih petnaest dana očekuju nas pretežno stabilne vremenske prilike, uz dominaciju vedrih i sunčanih dana te natprosječno visoke temperature, koje će mjestimično dostići i ekstremne vrijednosti.
Prema podacima meteorologa, od 26. juna do 11. jula zadržaće se pravo ljetnje vrijeme, uz vrlo rijetke i kratkotrajne padavine. Mala vjerovatnoća za povremene lokalne pljuskove postoji u noći sa četvrtka na petak, posebno u centralnim i sjevernim dijelovima BiH, kao i oko 4. i 5. jula.

Temperature će se zadržati na vrlo visokim vrijednostima. Jutra će u Bosni biti topla, s temperaturama od 16 do 21 stepen, dok će u Hercegovini one iznositi između 18 i 23 °C. Dnevne temperature u Bosni kretaće se uglavnom između 33 i 38 °C, a u Hercegovini i na sjeveru zemlje moguće je da dostignu i 39 stepeni.

Zbog očekivanih vrućina, građanima se savjetuje oprez, posebno u najtoplijem dijelu dana – od 11 do 17 časova. Preporučuje se boravak u hladu, adekvatna hidratacija i nošenje lagane, svijetle odjeće, uz izbjegavanje većih fizičkih napora na otvorenom.

Nakon četiri decenije tuge, neizvjesnosti i čežnje, Mejrema Karišik iz Novog Pazara konačno je zagrlila svog sina Faruka, kojeg nikada ranije nije imala priliku da upozna. Potresni susret majke i sina, razdvojenih punih 40 godina, dogodio se protekle sedmice u selu Trnava, zahvaljujući velikom trudu i angažmanu humanitarca Hide Muratovića, ostavivši snažan emotivni utisak na sve prisutne i brojne koji su ovu životnu priču pratili putem medija.

Priča Mejreme Karišik prvi put je dospjela u javnost prije nešto više od dva mjeseca, kada je objavljena reportaža o njenoj višedecenijskoj potrazi za djetetom koje joj je, kako tvrdi, oduzeto ubrzo nakon rođenja. Rođena i odrasla u Novom Pazaru, Mejrema se kao mlada udala na Kosovu, gdje je rodila sina. No, već nekoliko dana nakon poroda, iz tada nepoznatih razloga, bila je prisilno odvojena od djeteta i protjerana iz porodičnog doma.

“Godinama sam živjela samo s jednom željom – da saznam da li mi je sin živ i da ga, makar jednom u životu, pogledam u oči”, kazala je Mejrema u izjavi za novinare, vidno potresena, ali ispunjena zahvalnošću.

Potraga za Farukom pokrenuta je zahvaljujući angažmanu humanitarca Hide Muratovića i njegove ekipe. Kroz mrežu kontakata, terenskog rada i uz pomoć dobrih ljudi, došlo se do informacija koje su dovele do Faruka, danas odraslog čovjeka koji živi u inostranstvu. Kada je čuo za okolnosti svog rođenja i identitet svoje majke, bez oklijevanja je odlučio doći u Sandžak.

Emotivni trenutak susreta zabilježio je kamerman Emir Smajović. Na snimku se vidi Mejrema kako, u suzama, pruža ruke prema sinu, izgovarajući: “Sine moj… Allahu dragi, da li sanjam?”

Faruk, slomljen emocijama, prilazi majci i šapatom joj govori: “Tražio sam je godinama. Nisam znao istinu. Kad sam saznao ko sam – znao sam da moram doći. Neka mi halali…”

Ova dirljiva životna priča podsjetila je javnost na važnost borbe za istinu i pravdu, ali i na snagu majčinske ljubavi koja ne poznaje granice, vrijeme ni udaljenosti. Scene ponovnog susreta majke i sina izazvale su val empatije i podrške širom regije, prenosi Telegraf.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Bosni i Hercegovini su na 83 odsto od prosjeka Evropske unije, piše u izvještaju o komparativnim cijenama potrošnih dobara i usluga koji je objavio Eurostat, evropska statistička agencija.

Kako se navodi u izvještaju, od zemalja regije najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića su u Hrvatskoj, koja je na 104 odsto od prosjeka EU, Albaniji (100 odsto), Crnoj Gori (84 odsto), dok su niže cijene u Sjevernoj Makedoniji (73 odsto).

Kada je u pitanju ukupan nivo cijena, BiH je na 53 odsto prosjeka EU, kao i Crna Gora, čime se svrstava među najpovoljnije države u Evropi.

Najviše cijene su u Danskoj (143 odsto), Irskoj (138 odsto) i Luksemburgu (133 odsto).

S druge strane, najjeftinije zemlje u EU su Bugarska (60 odsto) i Rumunija (64 odsto).

U regiji je najskuplja Hrvatska (76 odsto), a Sjeverna Makedonija najpovoljnija sa 55 odsto evropskog prosjeka.

Odjeća je najskuplja u Švedskoj (120 odsto), Finskoj (119 odsto), te Estoniji (118 odsto).

U Bosni i Hercegovini je cijena odjeće na nivou od 98 odsto od prosjeka Evropske unije.

Od zemalja regije niža je u Crnoj Gori (94 odsto), Srbiji (90 odsto) i Sjevernoj Makedoniji (78 odsto), dok su više cijene odjeće samo u Albaniji, i to na 99 odsto od prosjeka EU.

Cijene obuće u BiH su na višem nivou od prosjeka EU, i iznosi 104 odsto.

Najniža cijena energije je u Crnoj Gori (46 odsto), Srbiji (49 odsto), te u BiH (51 odsto).

Usluge restorana i hotela u BiH su na 75 odsto evropskog prosjeka, te je niži samo od Hrvatske, koja je na 95 odsto.

Niže cijene su u Crnoj Gori (66 odsto), Albaniji (52 odsto) i Sjevernoj Makedoniji (50 odsto).

Podaci Agencije za statistiku BiH govore da je na godišnjem nivou zabilježen rast nivoa cijena od 3,7 odsto.

“Nivo cijena u maju 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 3,7%. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 9,9%, alkoholna pića i duvan za 4%, stanovanje i režijski izdaci za 0,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,6%, zdravstvo za 6,4%, komunikacije za 0,4%, rekreacija i kultura za 4,4%, obrazovanje za 0,8%, restorani i hoteli za 6,2% te ostala dobra i usluge za 3%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 8,2% i prevoz za 6,4%”, piše u podacima.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, kazao je za “Nezavisne novine” da su primanja u EU duplo ili trostruko veća tamo.

“Što se tiče hrane, to je samo statistika, to je tačan zbir netačnih podataka. Cijene pojedinih proizvoda bez kojih se ne može su u Evropi jednake ili čak i niže nego što su kod nas. Nedavno sam boravio u Njemačkoj i Austriji, i uvjerio sam se u to. Djeca mi žive tamo i oni kad dođu ovamo ne mogu da vjeruju da su cijene hrane toliko visoke ovdje, a o kvalitetu da ne govorim koliko je tamo bolji. Mogu slobodno reći da je većina prehrambenih proizvoda skuplja ovdje nego u Evropskoj uniji, dok je kvalitet tamo mnogo bolji”, istakao je Vasilić.