Connect with us

Društvo

SUTRA JE „CRNI PETAK“, DAN KUPOHOLIČARA: Stručnjaci savjetuju oprez i upoređivanje cijena

Poslednji petak u novembru poznat kao „Crni petak“ ove godine će se obilježiti sutra nizom sniženja koja su najavili trgovci, ali ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju kupce na oprez, jer je pitanje da li su sniženja stvarna ili su samo marketinški trik.

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Stojković je rekao da bi „Crni petak“, kako trgovci žele da predstave, trebalo

da bude dan kada se daju veliki realni popusti da bi potrošači mogli po super cijenama da kupe neku robu, ali praksa iz ranijih godina pokazala je da to baš i nije tako.

Kako objašnjava, dešava se da trgovci pred ovu akciju, koja se proširila i kao „Crna nedjelja“ i „Crni novembar“ prvo podignu cene, pa onda daju popuste koji idu i do 80 odsto, a u stvari kupci ne dobijaju ništa od toga.

Stojković je upozorio građane da ne bi postali žrtve „lažnog popusta“ prvo da uporede ponude odnosno vide cijene onoga što žele da kupe i tako se uvjere gdje se stvarno daju popusti, a gdje ih nema.

To poređenje, dodaje, danas je mnogo lakše jer može da se odradi onlajn, a ne da se ide iz prodavnice u prodavnice.

„Crni petak je neki kažu veliki događaj, a drugi prevara. Negde trgovci to koriste da čiste zalihe, znači da ona roba koja je nekonkurentna ode i tu se stvarno daju neki veći popusti, ali negde je cilj samo da se poveća promet“, rekao je profesor.

Prema njegovim riječima, čak i suviše neozbiljno djeluje da kad trgovci kažu da daju popust 80 odsto, jer to onda otvara pitanje da li su kupci tokom cijele godine prevareni kad trgovci sada mogu da im ponude tolike povoljnosti pri kupovini.

„Naravno iz toga izuzimam nekonkurentne zalihe, jer je to druga priča“, dodao je Stojković.

On je naglasio i da postoje kompanije odnosno neki domaći trgovinski lanci koji uopšte ne pridaju značaj „Crnom petku“, jer, kako tvrde oni svojim potrošačima daju maksimalno tokom cijele godine.

Stojković je naveo i da je po jednoj verziji „Crni petak“ dobio naziv po tome što su trgovci cele godine u Americi pravili gubitke i bili u crvenom, a onda su od prvog dana posle Dana zahvalnosti, koji je uvijek četvrtkom pri kraju novembra, počeli da budu pozitivni, a onda i nadoknade sve za vrijeme praznične kupovine koja traje od tog dana pa sve do Božića i Nove godine.

Prema njegovim riječima, u Americi se dešava da se gužve u radnjama pred „Crni petak“ formiraju ranije i da se sve rasproda vrlo brzo nakon otvaranja, a ne tako rijetko su izbijale i tuče među kupcima.

„Elektronska trgovina je to sve preoblikovala i zato sada imamo i crne nedelje, mesece i šta već“, rekao je Stojković.

On je na pitanje da li potrošači mogu da se zaštite od trgovaca koji zloupotrebljavaju „Crni petak“, rekao da bi svako ko podigne cijenu a onda spušta trebao da se kazni, kao i da bi kažnjivo trebalo da bude i to ukoliko se neki proizvod dugo drži na akciji.

„Svako lažno oglašavanje je kažnjivo. Na primer oglasite neki proizvod na sniženju a njega nemate ili imate samo jedan ili dva komada i time želite da privučete potrošače takođe treba da bude kažnjivo“, rekao je Stojković.

Predsjednik udruženja Efektiva Dejan Gavrilović smatra da „Crni petak“ u Srbiji nije ono što je „Crni petak“ u Americi ili Zapadnoj Evropi, jer tamo na taj dan neki proizvod stvarno možete nabaviti po sniženoj cijeni.

„Na primer televizor koji je koštao 500 dolara vi ga tamo tog dana možete nabaviti za 50 dolara. Zato se dešava i da potrošači u Americi maltene kampuju pred prodavnicom dan pre početka ove akcije. Zato imamo i scene gde se ljudi guraju, otimaju, a često izbiju i tuče kako bi se došlo do nekog proizvoda po jeftinoj ceni“, rekao je on .

Gavrilović ističe da toga u Srbiji nema upravo iz razloga zato što takvih popusta kod nas nema i sve se uglavnom svodi, kako kaže, dobrim dijelom na obmanu potrošača.

„Kod nas na primer tokom Crnog petka nekom proizvodu koji je mesecima pred ovu akciju koštao 10.000 dinara se poveća cena na 15.000 ili 17.000, a onda se snizi na identičnu ili čak i veću cenu nego što je bila pre ove akcije i onda se to predstavlja kao Crni petak ne bi li se potrošači obmanuli da tako nešto kupe“, objasnio je Gavrilović.

On je dodao i da je dokaz da „Crni petak“ kod nas nije ono što je u Americi je i činjenica da taj „Crni petak“ tamo traje taj jedan dan, a u Srbiji se produžio na „ Crnu nedelju“ i na „Crni mesec“.

„Da su ti popusti stvarno tako dobri kao što kažu da jesu, roba bi se prodala u dan, dva, tri i to ne bi trajalo toliko“, rekao je Gavrilović.

I on je savjetovao građane da pre nego što se odluče na kupovinu obavezno provjere i uporede cijene, jer se često dešava i da neki trgovac ponudi neku robu sa popustom, od na primjer 30 odsto, a da je ta ista roba kod drugog prodavca po regularnoj cijeni jeftinija.

U Srbiji su već početkom novembra počela sniženja i mnogi trgovci su na radnjama postavili obavještenja o „Crnom novembru“ ili „Crnoj nedjelji“.

Na popustima se oglašava sva roba, počev od tehničke, namještaja, posuđa, tepiha, odjeće, obuće, nakita, knjiga, dječijih igračaka, video igrica, opreme za kućne ljubimce, alata, kozmetike, pa čak i ponude u apotekama.

Smatra se da je izraz „crni petak“ nastao u petak, 24. septembra 1869. godine, kada su dva brokera sa Vol strita pokušala da monopolizuju celokupno tržište zlata u dogovoru sa čuvenim političarem Bosom Tvidom.

Tročlani tandem pokušao je da potkupi nekoliko političara i činovnika na visokim položajima, uključujući i određene sudije.

Plan je propao, jer je cjena zlata pala u roku od nekoliko minuta, a sa njom i mnogi investitori, zbog čega je dan ostao poznat kao „Blek frajdej“ (Black Friday).

Jedno od popularnih mišljenja je i da su ovaj naziv stvorili američki vozači i saobraćajni policajci koji su strepili od velikih gužvi u saobraćaju, nakon Dana zahvalnosti u SAD.

Related Topics:

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno