Od 1. januara do 31. maja ove godine Poreska uprava RS, Poreska uprava FBiH i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na račun javnih prihoda i ubiranjem poreza prihodovale su 9,441 milijardu KM, što je u odnosu na isti period 2023. više za čak 980 miliona maraka.

Ali, uprkos ovako rekordnim prihodima, kojima se hvale pomenute institucije, građani BiH, preko čijih leđa je novac i prikupljen, nisu vidjeli gotovo nikakvu korist jer im se država nije odužila na adekvatan način u vidu raznih projekata ili pomoći, već su od nje dobili samo još veći teret na svoje novčanike, izražen u vidu stalnih poskupljenja životnih potreba.

Od tri institucije najviše je zaradila UIO BiH, koja je po osnovu indirektnih poreza (PDV, razne vrste akciza, carine, putarine, ostali prihodi i takse), zaključno sa 31. majem, prihodovala 4,497 milijardi KM, što je 407 miliona KM više nego 2023.

Što se tiče poreskih uprava entiteta, koje prikupljaju poreze po direktnom osnovu, a to se odnosi na poreze na dobit, dohodak, te doprinose za penzijsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, Poreska uprava Republike Srpske prikupila je 1,723 milijarde KM, ili 244,5 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

I FBiH je po uplati javnih prihoda premašila prošlu godinu pa je od januara od kraja maja 2024. prikupljeno 3,309 milijardi KM, ili 278,56 miliona KM više.

Sve ove brojke direktan su uticaj inflacije, odnosno povećanja cijena finalnih proizvoda i usluga, za koje su građani primorani izdvajati sve više novca, smatra ekonomista Admir Čavalić.

“Usudio bih se da dodam da je to možda čak i usljed energetske krize. Takođe, naravno da je dio novca koji koristimo za potrošnju stigao iz dijaspore, koja je i dalje jedan od naših najznačajnijih faktora finansijske stabilnosti”, kazao je Čavalić.

A dok se od građana iz dana u dan traži da plaćaju sve više i više, uzeti novac im se ne vraća kao usluga, već se obrće na drugom mjestu.

“Novac je iskorišćen za tekuću budžetsku potrošnju. Ono što se može primijetiti na bazi procjene entitetskih budžeta jeste da nije bilo nekih značajnijih infrastrukturnih razvojnih projekata koji bi se vezali za dodatna finansijska sredstva.

Dakle, novac se koristi onda kada nedostaje određenih finansijskih sredstava kako bi se ispunile redovne tekuće budžetske obaveze”, pojašnjava Čavalić.

Upravo zbog činjenice da ne postoji jasno definisano gdje prikupljena sredstva treba da se koriste, građani su ostavljeni na milost i nemilost, čekajući da vide da li će se nadležni smilovati da im vrate dio njihovog novca.

“Ne odgovara se za potrošeni novac poreznih obveznika i to nije dobro i demotiviše porezne obveznike da budu aktivni sudionici formalne ekonomije i više ih motiviše da idu u sivu ekonomiju”, navodi Čavalić.

Da građani BiH ne vide nikakav napredak dok se vrte milijarde uvjeren je i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

“Mi ne vidimo da nam je ništa bolje, već samo da nam je skuplji život i da je kvaliteta življenja u BiH sve lošija i lošija, po pitanju obrazovanja, zdravstva…”, kaže Bago, dodajući da bi upravo zdravstvo i obrazovanje građana trebalo da budu ključni ciljevi svake države.

“Mi očekujemo da se prije svega tu uloži novac pa da se radi prema poduzetnicima. Nažalost, to ne vidimo, nema puno primjera kojima se možemo pohvaliti”, zaključio je Bago

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas Spasovdan ili Vaznesenje Gospodnje, hrišćanski praznik koji se obilježava 40 dana nakon Vaskrsa.

Spasovdan je jedan od deset praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvijek se slavi četvrtkom.

Prema hrišćanskom vjerovanju, Hristos je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao: “Idite po svemu svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen”.

Da bi u tome uspjeli, Hristos im je obećao Duha utješitelja i zapovjedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavati u vjeri – odatle naziv Spasovdan.

Podignutih ruku Hristos je učenike i blagoslovio nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na nebesima.

Na večernjoj službi, koja se služi u srijedu uoči Vaznesenja, vrši se u skladu sa crkvenim tipikom, takozvano odanije Pashe, neka vrsta opraštanja sa Vaskrsom.

Spasovdan je slava manastira Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja i Istočnog Novog Sarajeva.

Koliki je značaj Spasovdana govori podatak da je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjovjekovne države – Dušanov zakonik obnarodovan baš na Spasovdan 1349. godine.

Sin Branke Dejanović (44), kojoj je prije dvije godine dijagnostikovana promjena u omotaču išijadikusa, nakon biopsije i prisustvo malignog sarkoma mekih tkiva, i koja se i dalje bori sa teškom bolešću, prikuplja novac za njeno liječenje.

Na društvenim mrežama pojavila se fotografija mališana koji na ulici prodaje krofne i peciva kako bi prikupio sredstva.

– Dečko se bori za majku da preživi od raka. Kad to vidim duša me zaboli. Ko može neka pošalje 1661 na 3030 – napisali su Beograđani.

Branka Dejanović je nedavno gostovala i na Kurir televiziji gjde je pričala o svojoj bolesti. Iako je operisana, tumor nije u potpunosti uklonjen, pa se nastavilo sa hemioterapijom i zračenjem X nožem.

Krajem prošle godine uočene su promjene na plućima i karlici, a nakon rezultata biopsije, planira se liječenje u inostranstvu imunoterapijama u vidu peptidne vakcine. Branka se hrabro borila sa bolešću ove dvije godine i nastavlja da se bori, ali joj je potrebna i pomoć, prenosi Kurir.

– Dugo pre nego što mi je postavljena dijagnoza, tri i po godine ranije imala sam tipične probleme sa išijasom. Imala sam bolove u nozi i tako se to završavalo. Odete kod lekara i dobijete nešto da vam bolovi prođu. Uz to idete malo u šetnje i na vežbe. Periodi između tih situacija su bivali sve kraći, a poklopili su se sa periodom pandemije korone kada su bolnice bile u kovid sistemima. Niste imali mogućnost da odete negde osim ako nije hitan slučaj – kazala je Branka i dodala:

– U nekom trenutku kada sam krenula malo ozbiljnije da to lečim vežbama, fizijatar koji je sa mnom radio je predložio da snimim i donji deo magnetom, jer smo do tad snimali samo lumbalni deo kičme. Kada sam uradila taj snimak uočena je ta promena u omotaču išijadikusa. Ta promena se naziva švanom i po pravilu je benigna”.

Međutim, u njenom slučaju otkriven je maligni sarkom mekih tkiva:

– Niko ne može to da zna unapred. Ako je 99.9 odsto slučaja benigno normalno je da se ima takva pretpostavka. Nisam to toliko tragično shvatala. Zaista sam nailazila na neke reči utehe i nade, bazirane na znanju lekara šta može da se uradi. U početku su prognoze bile zaista optimistične. Međutim taj neki podtip ili mutacija nije odreagovala na hemoterapiju.

Kada je u pitanju njen kvalitiet života kaže da je on narušen isključivo bolovima.

– Na kvalitet života je uticalo samo bolovima. Kada postoji ta upala bolovi su bili strašni, mada su oni krenuli da se umanjuju već nakon operacije jer je pritisak tumora na nerv popustio. Sada je unazad dva tri meseca ponovo počelo, ali još uvek to nije kontinuirano kao pre operacije. Nadam se da ćemo uspeti da adekvatno odreagujemo, jer to je jedino što mi je preostalo.

Pomoć u Srbiji za Branku Dejanović

slanjem poruke 1661 na broj 3030, ili uplatom na žiro račune

Dinarski račun: 160-6000001908591-89

Devizni račun: 160-6000001909735-52

Nezavisne