Connect with us

Politika

Svako ko stoji na EU putu BiH IGRA SE SA VATROM

Austrijski ministar za evropske i međunarodne posloveŠalenberg boravio je danas u Sarajevu sa potpredsjednikom Vlade Italije i ministrom vanjskih poslova Antoniom Tajanijem u zajedničkoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine uz moguće otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, uz punu podršku Italije i Austrije, fokus je i glavna tema posjete.

Šalenberg je i ranije poručio da su građanke i građani Bosne i Hercegovine predugo čekali te da oni zaslužuju prosperitetnu budućnost u EU.

“Ovo je veoma važan znak austrijsko-talijanske podrške. Mi smo najjači dvojac zagovarača i ove regije, ali posebno Bosne i Hercegovine. Niste samo blizu nama nego ste nam blizu srcima. Učestvujemo u EUFOR Althea misiji. BiH je za nas važna u svakom smislu. Bili smo jedni od prvih koji su tražili otvaranje pregovora”, podsjetio je.

Šalenberg je istakao da se nada zelenom svjetlu za otvaranje pregovora jer, kako kaže, Bosna i Hercegovina je načinila impresivan napedak u prethodnim mjesecima. U tom kontekstu je spomenuo Zakon protiv pranja novca i sporazum s Frontexom.

“Više ste uradili u proteklih nekoliko mjeseci nego u proteklih nekoliko godina. Pitanje je zašto vam je toliko trebalo. Svi znate i svi mi znamo da imamo još posla pred nama”, poručio je šef austrijske diplomatije.

Međutim, naznačio je da Bosna i Hercegovina ima pozitivnu agendu i pozitivne rezultate.

“Vrijeme za djelovanje je sad. Nijedna politička snaga u ovoj zemlji ne smije vjerovati da može ostati po strani i da je ovo proces koji nema veze s njima. Svaka politička snaga koja misli da može stati na put evropskom putu BiH krade budućnost zemlje i njenih mladih ljudi”, naglasio je Šalenberg.

Spomenuo je da na osnovu podataka Svjetske banke čak 44 posto Bosanaca i Hercegovaca živi izvan zemlje.

“U Austriji smo profitirali od toga. Zato je važno zaustaviti odliv mozgova. Svako ko misli da može stati na put tome igra se vatrom i poigrava se s budućnosti ove zemlje. Trebate zbiti redove u ovoj zemlji i krenuti istim smjerom, to je ključna poruka ove posjete. Vrijeme je da prionemo na rad”, tvrdi on.

Navodi da ono što govori nije altruizam niti vlastiti interes.

“Mi smo u fazi kad se rat ponovo vratio u Evropu. Ovo je kritični momenat geopolitičke sigurnosti. Tu smo da kažemo da moramo stvoriti pojam stabilnosti i sigurnosti. Jedini način da to postignemo je da sve zemlje Zapadnog Balkana budu članice Evropske unije”, naznačio je Šalenberg.

Politika

Žmirić “Pad nataliteta je tihi alarm našeg društva – MLADI ODLAZE JER OVDJE NE VIDE BUDUĆNOST”

Jedan od najvećih i najopasnijih problema sa kojima se suočava naše društvo jeste kontinuiran pad nataliteta, poručila je Amira Žmirić iz Pokreta Sigurna Srpska.

–Već godinama se suočavamo sa činjenicom da broj novorođene djece opada, a da istovremeno ne postoje nikakve dugoročne strategije, niti konkretne mjere koje bi promijenile ovaj trend. Samo ćutke posmatramo kako se, kao posljedica toga, smanjuje broj učenika i studenata iz godine u godinu – istakla je Žmirić.

Ona je navela da su razlozi za ovakvo stanje brojni, ali je, iz ugla svoje struke, posebno naglasila problem nekvalitetnog obrazovanja, kojem su potrebne suštinske reforme.

–Trenutno stanje u kojem se nalazi školstvo direktno utiče na odlazak mladih ljudi u inostranstvo. Prvo odlaze da studiraju, a zatim tamo i ostaju, jer pronalaze bolje plaćene poslove i uslove za život, pa tamo zasnivaju i porodice – pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, sveobuhvatna reforma obrazovanja, uz druge važne socijalne mjere usmjerene ka poboljšanju kvaliteta života mladih porodica, predstavljala bi značajan korak u rješavanju ovog pitanja.

–Ako želimo da sačuvamo naše društvo, moramo stvoriti sistem u kojem mladi ljudi imaju razlog da ostanu, da stvaraju i da osnivaju porodice ovdje, u svojoj zemlji – poručila je Žmirić, koja je i član Nezavisnog pokreta “Svojim putem”.

Nastavi čitati

Politika

Dodiku, Cvijanovićevoj i ostalima ukinute američke sankcije, ZA KOLIKO SU NAS PRODALI?

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Ureda za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).

Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.

Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade, Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Doma naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova, Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.

Pogledajte kompletnu listu OFAC.

Nastavi čitati

Politika

CIK U PROBLEMU: Glasački listić prepreka za raspisivanje tendera

Centralna izborna komisija pokrenula je inicijativu za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, između ostalog i za izmjenu izgleda glasačkog listića, jer je to neophodno kako bi se raspisao tender za nabavku opreme za nove izborne tehnologije.

Naime, da bi se raspisao tender za nabavku skenera za glasačke listiće neophodno je znati dimenzije samih listića. Postojeći glasački listić praktično je nemoguće skenirati, a ako bi se kojim slučajem i nabavile mašine koje to mogu, na sam dan izbora došlo bi do brojnih problema.

“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno probleme u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera. Da bismo objavili tender on mora sadržavati neke podatke koji moraju ponuditi odgovor kakav format listića ćemo imati na izborni dan. Ako imamo A4 format listića, a metar dugačak, pitanje je šta će stajati u tenderskoj dokumentaciji. Dobili smo novac, dobili smo zakon i mi tender moramo raspisati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da bez izmjena Izbornog zakona BiH nije moguće izvršiti implementaciju onih odredaba koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a koje su dio Izbornog zakona BiH.

“Svi u parlamentu, razmatrajući ovu inicijativu, imaće mogućnost zapravo pokazati ko je spreman podržati uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, a ko to deklarativno samo javno tvrdi”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

Inače, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, omogućeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Te nove tehnologije podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Nakon toga, Šmit je nametnuo i odluke kojima se Centralnoj izbornoj komisiji BiH omogućava 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija. I pored toga što je ovaj novac već odobren i operativan, CIK još nije raspisao tender za nabavku novih tehnologija, a plan je bio da se to uradi još prije dvije sedmice. Kao problem sada se pojavio izgled samog glasačkog listića. Postojeći glasački listići su obimni i na njima se nalaze stotine kandidata iz različitih političkih partija.

“Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu skenirati format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Da li će i kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine postupiti po inicijativi CIK-a da se mijenja Izborni zakon BiH – još nije poznato. Ako je suditi po ranijim sličnim inicijativama biće potrebno nekoliko mjeseci da se o tome uopšte odlučuje, a ako uzmemo u obzir da u proceduri ima nekoliko izmjena Izbornog zakona BIH, nije teško zaključiti da inicijativa CIK-a u skorije vrijeme neće doći pred poslanike.

“Inicijativa zaslužuje veću pažnju. U hitnoj inicijativi traži se dopuna samo 11 članova. Ovo je hitno i alarmantno u svjetlu ne samo primjene novih tehnologija, već jačanja komisije i jačanja manje zastupljenog pola”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno